Međunarodna konferencija o regulaciji prijelaza javnih dužnosnika u privatni sektor

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa na dvodnevnoj konferenciji u Zagrebu okupilo je 9 država članica Europske mreže za javnu etiku. Tema je "cooling off" ili razdoblje hlađenja, koje predstavlja prelazak dužnosnika iz privatnog u javni sektor i obratno. 

Sudionicima skupa uvodno su govorili ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i Nataša Novaković.

Predsjednica Povjerenstva Novaković najavila je za četvrtak potpisivanje Povelje o osnivanju europske mreže tijela za javnu etiku. Time se nastojati postići harmonizacija na razini EU vezano za sve institute koji se tiču sukoba interesa, etike i antikorupcije općenito.

- U tzv. periodu hlađenja (cooling-off) riječ je o razdoblju u kojem dužnosnik nakon prestanka obnašanja javne dužnosti, nešto može ili ne može raditi. To je različito regulirano u raznim zemljama, a negdje uopće nije. Hrvatska ima dosta restriktivne odredbe i pokušat ćemo naći balans koja ograničenja treba postaviti kako bi se izbjegao mogući sukob interesa, rekla je Novaković. Sukus sukoba interesa je etika, integritet i transparentnost i na tome inzistiramo u radu Povjerenstva, istaknula je.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica naglasio je kako podržavaju unaprjeđenje svih instituta vezanih za etiku na europskoj razini. Ocjenjuje da će Mreža pridonijeti harmonizaciji propisa i instituta "cooling off period" i "revolving door".

- Institut "cooling off period" je zakonom produljen i jedan je od restriktivnijh na razini EU i smatram da će skup pridonijeti promišljanju zakonodavnog okvira u Hrvatskoj, rekao je Malenica. Ocijenio je kako je donošenjem novog zakona unaprijeđen cijeli sustav, ojačani pojedini instituti te proširen obuhvat Povjerenstva za odlučivanje o sukob interesa te je donesena antikorupcijska strategija.

Problem ako su rad policije, tužiteljstva i sudova pod utjecajem politike

Predsjednik radne skupine protiv korupcije OECD-a Drago Kos rekao je da se u zemljama u tranziciji najviše radi o etičkim načelima kojih se javni dužnosnici, kada prelaze u privatni sektor, i ne drže uvijek. Ocijenio je značajnim osnivanje mreže tijela za javnu etiku.

- Hrvatska će kao kandidat za ulazak u OECD morati ispuniti propisane uvjete i iako nije među najlošijima, još uvijek ima prostora za napredak, naglasio je Kos.

Ocijenio je da je hrvatsko zakonodavstvo jedno od boljih, no mogao bi se doraditi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u okruženju koja nema klasičnu antikorupcijsku agenciju.

- U praksi najveći bi problem mogao biti mišljenje da su rad policije, tužiteljstva i sudova pod utjecajem politike, što ne bi smjelo biti, istaknuo je.

Predsjednik saborskog Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja ocijenio je važnim vidjeti kako se dužnosnici nakon završetka mandata mogu vratiti na koje poslove i postoji li tu sukob interesa. Također važno je utvrditi koliki mora biti tzv. period hlađenja, budući su stekli poznanstva i dobili informacije koje kasnije mogu koristiti za vlastiti probitak. Drži da su u nas pravila dosta restriktivna, ali ne i njihova provedba.