Međunarodni dan bijelog štapa

Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se 15. listopada kako bi se šira javnost upoznala s problematikom slijepih i slabovidnih osoba.

Međunarodni je dan bijelog štapa - važan je to simbol za više od 45 tisuća slijepih i slabodvidnih osoba, koliko ih živi u našoj zemlji. Brojne  probleme s kojima se svakodnevno susreću, oni koji vide uopće ne primjećuju, a tu si i rupe ne cesti, zapreke, neprilagođeni prilazi... Zato uz poboljšanje infrastrukture traže i zakon o asistenciji te onaj o inkluzivnom doplatku.

- Kompenzacijski novac kojim se pokrivaju troškovi prouzorčeni invaliditetom, u našem slučaju slijepoćom, puno je takvih troškova. Ja ću vam samo reći da bih ja čitao, nešto što je napisano na crnom tisku, na baici na uređaju koji se zove brajev redak, ja ga moram platiti 40 tisuća kuna. Ne trebam socijalna davanja, ja uspjevam zaradit, ali samo 5% slijepih radi u hrvatskoj, zar to nije dovoljan znak za uzbunu, rekao je Vojin Perić.

Na izazove s kojima se svakodnevno suočavaju slijepi i slabovidni upozorile su i zadarske udruge. Mnoga su raskrižja za njih potencijalna opasnost.

Mladen radi kao telefonist u zadarskoj Gradskoj upravi. I jedan je, kaže, od rijetkih sretnika. Samo njih osam od 170, koliko ih je u Udruzi slijepih zadarske županije, ima posao.

- Zapošljavanje slijepih ljudi i osoba oštećenog vida je izuzetno otežano jer je tehnologija napredovala. Nemamo ni razumijevanje poslodavaca koji će nekad radije platiti kaznu nego zaposliti slijepu osobu. Ima izuzetaka, istaknuo je Mladen Bajlo, predsjednik Udruge slijepih Zadarske županije.

Ima i onih koji im olakšavaju svakodnevicu, poput Josipa koji je videći pratitelj.

- Jedan od glavnih zadataka mog posla je olakšati svakodnevno kretanje našim članovima udruge. Mi uopće ne razumijemo koliko je njima teško. Ako su u poznatom okruženju to je super ali ako se nađu u nepoznatom okruženju tu su mnogi problemi, barijere koje je potrebno savladati, rekao je Josip Mikulić, videći pratitelj.

Bez tuđe pomoći ni Ilijana više ne može svladati ovo raskrižje kod zadarske bolnice kako bi stigla do Elektre, gdje radi na centrali.

- Nemam taktilne oznake da se možete usmjeriti dobro, drugo nema zvučnog semafora. Ako nema nikoga, tko će vam reći  kada možete prijeći. A buka je, ne možete ni na sluh se osloniti, rekla je Ilijana Lisica, članica Udruge slijepih Zadarske županije.

Sada je na posao dovozi kombi.

- To nije rješenje. Sad sam kao paket kad stavite. Mladi se i ne kreću po gradu radi ovih problema. I ono što bi mogli ne mogu, dodaje Lisica.

- Ovo je u nadležnosti hrvatskih cesta. Mi smo više puta pisali, obraćali se njima, odgovora nismo imali, kaže Bajlo.

Još je mnogo drugih pitanja na koja nema odgovora. A sve što traže su jednaka prava. Samo žele prijeći tu cestu.

U Hrvatskoj se taj dan obilježava od 1996., a Pučko otvoreno učilište Velika Gorica organizirala je prigodni program.

➡️ Barijere na koje nailaze slijepe i slabovidne osobe
➡️ "Ustav Republike Hrvatske" za slijepe i slabovidne

- Dan bijelog štapa obilježavamo dva dana. Jučer smo ugostili kazalište slijepih i slabovidnih Novi život s predstavom "Jučer sam se sjetio plave", a danas u 11 sati u Pučkom otvorenom učilištu bit će predstavljanje prve zvučne knjige iz naše biblioteke Albatros. Riječ je o audioizdanju romana "Slava" autora Stipe Bilića, rekao je, gostujući u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska", Dražen Kurilovčan, voditelj kulture u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica.

Dodao je kako je to njihova prva zvučna knjiga izdana u suvremenom mediju -USB sticku, budući da su do sada knjige izdavane na CD-ima, te da će ta zvučna knjiga biti predana Hrvatskoj knjižnici za slijepe osobe. A upravo za tu knjigu su se odlučili, kazao je, jer je ona veoma važna za njihovu lokalnu zajednicu budući da je Slava pl. Ištvanić, supruga Augusta Šenoe, Velikogoričanka.

Slijepi i slabovidni godišnje pročitaju 42 naslova

Slijepi i slabovidni čitaju mnogoviše od ostalih, ponajprije zato što im je smanjen izbor aktivnosti kojima se mogu baviti te zato što im je pružena mogućnost da knjige čitaju na više načina.

- Imamo oko 1270 aktivnih članova naše knjižnice koji čitaju knjige na Brailleevu pismu, u zvučnoj tehnici ili e-formatima. I kada se sve to preračuna - ispadne da naš prosječni čitatelj pročita 42 naslova godišnje, rekla je Jelena Lešaja, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe.

Dodala je i kako je od tri spomenuta dostupna načina čitanja, najzastupljenije čitanje u zvučnom formatu, iako je jezgra Hrvatske knjižnice za slijepe produkcija knjiga na Brailleevu pismu budući da je to simbol pismenosti slijepih osoba.

Produkcija zvučnih knjiga

U sastavu Hrvatske knjižnice za slijepe postoji studio za snimanje zvučnih knjiga i tiskara za Brailleecu. Na pitanje kolika je godišnja produkcija zvučnih knjiga, Jelena Lešaja je odgovorila:

- To vam uvijek ispadne od pet do sedam posto naspram publikacija na standardnom tisku, tako da uvijek nedostaje knjiga za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak.

Iako se Hrvatska knjižnica za slijepe nalazi u Zagrebu, njezina su izdanja dostupnima svima.

- Mi funkcioniramo nacionalno. Korisnicima izvan Zagreba šaljemo knjige poštom, a dobro je zastupljena i usluga, pogotovo sada u doba pandemije, preuzimanja zvučnih knjiga direktno s naše stranice, kazala je Lešaja.

Istaknula je i kako ne postoji naknada za slijepe osobe koje knjige preuzimaju putem pošte. No uslugu knjiga na Brailleevu pismu, dodala je, nudi i većina standardnih knjižnica diljem Hrvatske.

- Nastojimo usko surađivati s njima, knjižnice mogu postati naši članovi. Na taj način, pojasnila je, knjižnice od njih posuđuju knjige pa ih posuđuju svojim članovima.

Poticanje slijepih i slabovidnih na vlastito stvaralaštvo

Međunarodni dan bijelog štapa u Pučkom otvorenom učilištu obilježava se iz više razloga.

- Da pokažemo naše novo izdanje i da obratimo pozornost na to da u našem gradu ima slijepih i slabovidnih osoba, a imamo ih oko 70, kazao je Kurilovčan.

- Hrvatska knjižnica za slijepe osnovana je 1965., a od 2000. smo samostalna javna ustanova u kulturi, kazala je Lešaja.

U svojoj djelatnosti, dodala je, među ostalim, potiču slijepe i slabovidne osobe na stvaralaštvo.

- Često objavljujemo kraće priče, članke koje nam naši slijepi korisnici pošalju. Imali smo više puta i natjecanje u kratkoj priči te natjecanje u čitanju brajice, u brzom i izražajnom čitanju. To se svake godine održava, ali nažalost ove smo godine morali preskočiti, rekla je Lešaja.