13:09 / 10.12.2018.

Autor: M.M./HRT

Međunarodni dan ljudskih prava: Govor mržnje u RH u porastu

-

-

Foto: - / -

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava resorni Vladin ured organizirao je javni skup s temom "Govor mržnje u javnom prostoru".
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava resorni Vladin ured organizirao je javni skup s temom "Govor mržnje u javnom prostoru". Istaknuto je kako je govora mržnje sve više, posebno u medijima i političkom prostoru, a ništa se ne poduzima da bi se to promijenilo.

Tolnauer: Duboka država stvara ozračje mržnje

U Hrvatskoj je govor mržnje u porastu, diskriminatoran i zapaljiv sadržaj je u porastu. Mržnja vas danas u Hrvatskoj čini važnima jer vam daje legitimitet i pažnju javnosti te privid da ste vi u pravu i da je sve ono što se događalo i prezentiralo bilo krivo i da je sve laž", kazao je predsjednik Vladinog Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer istaknuvši da su glavni promotori govora mržnje mediji.

Element koji nitko ne spominje, a vezan je za govor mržnje u javnom diskursu, kaže Tolnauer, političko je djelovanje unutar države - tzv. duboka država, odnosno "tajno udruživanje visokih obavještajnih, vojnih i utjecajnih ljudi iz politike i gospodarstva koji pokušavaju, štiteći određene partikularne interese, kreirati i upravljati dnevnim političkim procesima".
"Ta duboka država je ovdje prisutna i često zbog tih interesa putem paraobavještajne i paramedijske strukture stvara ozračje iz koje proizlaze netrpeljivost, netolerancija i govor mržnje, što je naročito razvidno po pitanjima migranata", rekao je Tolnauer.

Tahiri: Nužna je podrška politike

Ravnatelj Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri naglasio je da, iako postoji niz mehanizama s ciljem sprječavanja i suzbijanja govora mržnje na globalnoj, EU i nacionalnoj razini, još uvijek postoje ozbiljni problemi u zaštiti ranjivih skupina od diskriminacije kroz govor mržnje.

Iako je Hrvatska donijela Zakon o suzbijanju diskriminacije i implementirala odluku o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije, te uvela u Kazneni zakon djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju, to očito nije dovoljno, pa je za suzbijanje govora mržnje nužna podrška politike.

Pupovac: Došli smo do točke da je pitanje možemo li išta napraviti

Došli smo do točke da je pitanje možemo li uopće išta napraviti", kazao je Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, te upozorio da različiti oblici revizionističkih, negacionističkih, nacionalističkih i šovinističkih poruka i dalje predstavljaju ugrozu za ljudska prava u Hrvatskoj.

Govor mržnje, dodao je, prisutan je u mnogim segmentima i dijelovima javnog prostora zato što je stvorena takva kultura gdje je moguće vrijeđati, psovati i slati mrziteljske poruke ljudima koji imaju drugačije političko uvjerenje, etničku, rasnu i vjersku pripadnost.

"Ništa se ozbiljno ne čini da bi se to promijenilo - niti u školi niti u medijima niti u pravosuđu, a još manje od onih koji bi trebali pronaći način kako da prepoznaju što je govor mržnje koji potiče na nasilje od onoga što je kritika i dopušteni oblik izrugivanja ili satiriziranja", poručio je.

"Poruka je ozbiljna da kao društvo nemamo adekvatno razvijenu samosvijest o tome da ni jedno zdravo društvo, ni jedno slobodno društvo, ni jedno demokratsko društvo ne može tolerirati količinu mržnje ili poruka mržnje ili jezika mržnje koji može ugušiti slobodu, demokraciju i otvorenost, rekao je Pupovac.



Radin: Sloboda govora do granice ugrožavanja drugih

"Kao reprezentant društva Sabor ima sve vrline, a pogotovo mane ovoga društva, to je preslika društva", rekao je Furio Radin, potpredsjednik Hrvatskog sabora i član Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!