Međunarodni je dan pismenosti, kojim UNESCO svake godine podsjeća koliko je pismenost važna na globalnoj razini. U Hrvatskoj, prema posljednjim podacima, svaki peti građanin stariji od 15 godina ima završenu samo osnovnu školu ili ni to. Istodobno, informatička pismenost, internet i društvene mreže nešto su bez čega je, neovisno o dobi, sve teže snalaziti se u svakodnevici.
Sonja voli matematiku ali i čitanje, praznici su bili sjajna prilika za uživanje u knjigama.
- Što voliš ti kod čitanja toliko?
- To što ne moram misliti nego se skoncentriram na knjigu i čitam, rekla je Sonja.
Teško će se razviti ljubav prema čitanju dok se ne svladaju vještine čitanja i pisanja, uvjerila se učiteljica s dugogodišnjim iskustvom.
- Problem grafomotorike koji je sve veći i veći, to jedno nepravilno držanje olovke, usmeno izražavanje, treba puno djecu poticati sugestivnim pitanjima da bi nam nešto ispričali, rekla je Željka Zagorac, učiteljica razredne nastave, OŠ Borovje, Zagreb.
Zato, obilježavajući Međunarodni dan pismenosti, stručnjaci savjetuju, čitanje djeci od najranije dobi - odgojit će generacije koje ne zaziru od slova i čitanja. Istraživanja pokazuju da čak 35% roditelja još nema takve navike.
- Razvija im se mašta kreativnost opažanje, tako da je važno početi od najranije dobi, što roditelje često iznenadi, kaže Kristina Čunović, nac. koordinatorica kampanje "Čitaj mi!", Hrvatsko čitateljsko društvo.
Tako je čitanje zavoljela i Marta.
- Gregov dnevnik čitam već dvije godine, otkad mi je baka čitala na moru, kaže Marta, učenica 6. razreda, OŠ Dobriše Cesarića, Zagreb.
I ona i njezini vršnjaci voljeli bi da i za lektiru mogu više birati što će čitati.
- Većinom za lektiru nemamo baš zanimljive knjige ali brzo pročitam i dobro napišem. Što bi ti promjenio onda? neke pustolovne, nešto što se istražuje, rekao je Andro, učenik 6. razreda, OŠ Dobriše Cesarića, Zagreb.
A biti pismen već dugo ne znači samo znati čitati i pisati.
- Da znaš čitati i pisati, znaš se koristiti računalom, da znaš strane jezike, barem 1- 2, ističe Bruna, učenica 6. razreda, OŠ Dobriše Cesarića, Zagreb.
Sudjelovanjem u međunarodnom projektu "Virtualno pripovijedanje" imali su priliku primijeniti sva ta znanja u suradnji s vršnjacima iz cijelog svijeta i takva vrsta učenja odgovara novim generacijama.
- Moraju biti svjesni da postoji vremenska razlika, to je često veliko iznenađenje da je u Indoneziji 6 sati razliike, i kad učenici vide da postoji puno toga što moraju savladati, oni su i više motivirani za učenje, navodi Antonija Lujanac, knjižničarka, OŠ Dobriše Cesarića, Zagreb.
- Mi se ne možemo praviti da digitalno ne postoji i da će čudesno nestati, to je kao da čitav jedan svijet isključimo, to uvelike radimo ako to samo kritiziramo, mladi nam se smiju ... mislim da je naš zadatak na neki način povezati, rekla je dr. sc. Anita PetiI-Stantić, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
A ni godine nisu prepreka kad treba naučiti kako biti - medijski pismen.
- Osobe treće životne dobi upisuju radionice pametnih telefona, medijske pismenosti, gdje imaju prilike steći one kompetencije koje u ranije vrijeme nisu bile toliko izražene ili nisu imali priliku, kaže Snježana Zbukvić-Ožbolt, voditeljica Odjela za srednju školu, Pučko otvoreno učilište Zagreb.
A novu generaciju ljubitelja čitanja, bez obzira na medij, možemo potaknuti već večeras - uz priču najmlađima za laku noć.