11:04 / 30.08.2021.

Autor: HRT/Dnevnik-IMS

Plenković: Nećemo stati dok se problem nestalih u Domovinskom ratu ne riješi

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: HTV / HRT

Međunarodni je dan nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu. Hrvatska još traga za njih 1858. Na obilježavanju u Sisačko-moslavačkoj županiji bio je premijer s ministrima. Program obilježavanja, koji se ove godine održao u Glini, na prostoru ispred crkve svetog Ivana Nepomuka organizirao je Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.

Suorganizatori događaja su Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskoga rata i Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, uz pokroviteljstvo i potporu Ministarstva hrvatskih branitelja, Sisačko-moslavačke županije, Grada Gline i Hrvatskog Crvenog križa. 

Na svečanom obilježavanju Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu sudjelovali su premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar vanjski poslova Gordan Grlić Radman, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Premijer Plenković zahvalio je Savezu udruga obitelji zatočenih i nestalih što su za mjesto središnjeg obilježavanja Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu  odabrali Glinu. 

- Uz činjenicu da je područje Banovine opušteno u velikosrpskoj agresiji Miloševićeva režima, da su mnoge rane još otvorene, brojne sudbine i dalje neriješene, ovo je i snažna poruka zajedništva i solidarnosti u patnji sa stanovništvom ovoga kraja pogođenog razornim potresom. Ministarstvo branitelja uz čvrstu potporu Vlade i dalje će ustrajati na rješavanju pitanja nestalih. To je naša obveza i izraz dubokog poštovanja prema njihovoj žrtvi, prema patnjama njihovih obitelji, ali i prema hrvatskom društvu u cjelini. Samo društvo koje poštuje svoje žrtve i svoju prošlost može na dobrim temeljima graditi svoju budućnost, rekao je Plenković.  


- Danas odajemo priznanje vama, obiteljima s kojima se duboko suosjećamo. Pažljivo smo slušali i čuli vaše poruke. I nakon brojnih ratnih trauma, vi s nestrpljenjem očekujete istinu o sudbini vaše djece, braće, roditelja i supružnika. Sama činjenica da smo se 26 godina od završetka rata okupili ovim povodom ukazuje na svu težinu i složenost pitanja nestalih osoba i na njegovu nedovršenost. Nažalost tako je nakon mnogih ratova i sukoba, tako je i nakon Domovinskog rata. To ukazuje i na našu ustrajnost da riješimo problem. Današnje okupljanje svjedoči o prisutnoj boli u srcima svih koji su u ratnim zbivanjima izgubili člana obitelji. Nasilna odvođenja u vremenima agresije rezultirala su grubim kršenjima ljudskih prava, prisilnim zatočenjima, poniženjima, zlostavljanjima, neljudskom postupanju i oduzimanju života. O tome svjedoče ekshumirane žrtve. Samo na području Sisačko-moslavačke županije dosad su pronađene 44 masovne grobnice.

- Hrvatska ne smije nikada zaboraviti razmjere stradavanja, ne samo Banovine, nego i drugih krajeva opustošenih u domovinskom ratu. Sve te žrtve trebaju biti utkane u kolektivno pamćenje hrvatskog naroda jer njihovi životi cijena su demokracije i slobode koju danas imamo. Nismo među onima koji će reći da ova tema nije aktualna ili važna. Dobro smo čuli poruku. Stoga je važno da mlade generacije kroz obrazovni sustav shvate i razumiju žrtvu koju su podnijeli branitelji, stradanja koja su podnijeli civili jer bez njihove žrtve ne bi bilo slobodne Hrvatske, demokracije niti  naših institucija. Vlada je uz vas. Tomo Medved kao zapovjednik Tigrova, ministar branitelja s vama komunicira praktički stalno. To čini sa razumijevanjem i sa srcem u ime cijele Vlade. U mandatu od 2016. do danas sakupili smo saznanja od 277 mogućih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica, proveli smo terenska istraživanja na 251 mjestu i tako su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci 143 osobe, a završno su identificirani ostaci 190 žrtava te su pokopani. Rezultati su tu, rekao je premijer.

 - Nećemo stati tragati za 1858 nestalih i smrtno stradalih u Domovinskom ratu. Čak njih 481, svaki četvrti, nestao je na području Sisačko-moslavačke županije. Brojni su grobovi skriveni velom šutnje. Nedostatak informacija otežava značajniji napredak.  Unatoč tome, mi nećemo odustati. Znamo koji je element najvažniji, da oni koji imaju informacije da ih podijele s institucijama bilo da žive u Hrvatskoj ili su van naših granica. Stoga ćemo inzistirati na dijalogu sa Srbijom, da informacije koje imaju u arhivima ne budu samo donošenje recikliranih saznanja nego da to budu svježe informacije koje će olakšati pitanje nestalih, poručio je Plenković dodajući da neće stati dok se ovaj problem ne riješi.

- Neka ovaj dan sjećanja na nestale u Domovinskom ratu ne bude samo spomendan nego i dan zova savjesti kako bi pitanje "gdje su naši najmiliji?" napokon dobilo odgovor. Danas još jače odjekuju poruke povijesnoga govora Vlade Gotovca koji je tada najavio kako će agresorski generali umrijeti u pustoši svog mrtvog srca i da će ih se sramiti njihove obitelji jer su uništavali tuđe obitelji.  Zato se 30 godina kasnije sa zahvalnošću prisjećamo svih hrabrih majki Bedema ljubavi kao i svih nestalih koji zauvijek žive u našim srcima i zahvalni smo im na slobodi koju su pružili, zaključio je Plenković.

- Glavna poruka jest da treba ustrajati dok se ne otkrije sudbina i posljednje osobe koja se nalazi na popisu nestalih, sve kako bi se olakšalo njihovim obiteljima koje za svojim najmilijima tragaju već tri desetljeća. Isto tako, treba itekako inzistirati na razgovorima, odnosno na rješavanju otvorenih pitanja s Republikom Srbijom, istaknuo je novinar Šime Vičević javljajući se iz Gline za podnevni Dnevnik HTV-a.

Traganje za više od tisuću osamsto nestalih ne prestaje, poručuje predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.

- Osnovna poruka ovog, kao i svakog skupa, je svima onima koji mogu pomoći neka pomognu. Neke skinu to breme sa svojih leđa i neka pomognu obiteljima. Poruka Srbiji - neka konačno napravi taj korak i suoči se s onim što se dogodilo i neka da informacije o nestalim osobama, izjavila je Ljiljana Alvir. 

Zamolila je hrvatske institucije da budu čvršće prema Srbiji, jer kako je rekla "nema ustupaka dok se ne riješi ovo pitanje, nema nikakvog izgovora za ulazak Srbije u Europsku uniju.

Poručila je svima koji imaju saznanja o stradanjima nestalih, o pojedinačnim grobovima, masovnim grobnicama, premještanim grobovima da se jave institucijama i prenesu svoja saznanja. Ako se bojite za sigurnost sebe i svojih, ako vam netko prijeti, postoje načini da dostavite informacije, poručila je Alvir.

U povodu Međunarodnog dana nestalih osoba, članovi Domovinskog pokreta položili su vijenac i zapalili svijeće ispred Zida boli na zagrebačkom groblju Mirogoj. 


 


Gradonačelnik Gline Ivan Janković prošao je iskustvo s ekshumacijom tijela svojeg djeda i rekao je da tim više suosjeća sa svima koji tragaju za članovima svojih obitelji koji su nestali samo zato što su se našli na putu velikosrpskom agresoru. Istaknuo je da su svi njihovi životi utkani u slobodu Republike Hrvatske.

Grlić Radman: Otkrivanje istine o 1858 nestalih i sankcioniranje počinitelja zlodjela preduvjet napretka odnosa sa Srbijom

Grlić Radman je uoči skupa u ime Vlade položio vijenac ispred glinskog spomenika Suza.

Za Hinu je rekao kako postoje dokazi za ubojstva, ratne zločine, da počinitelji moraju odgovarati, da postoje arhivi o zatočenima i nestalima i masovnim grobnicama i da oni bi trebali postati dostupni tijelima hrvatskog pravosuđa.

Otkrivanje istine o 1858 nestalih i sankcioniranje počinitelja zlodjela nad njima preduvjet je napretku odnosa sa Srbijom, rekao je Grlić Radman. Ustvrdio je da on kao ministar vanjskih poslova koristi svaku mogućnost foruma o ljudskim pravima i kod UN-vog povjerenika za ljudska prava i na odborima za ljudska prava UN-a, kao univerzalnog čuvara međunarodnog poretka i mira, da se čuje da je Srbija zemlja koja nosi tu krivnju i odgovornost Miloševićevog režima, te da bi trebala surađivati.

Kad smo bili u Luksemburgu na međuvladinoj konferenciji o otvaranju i zatvaranju poglavlja za predstupanje Srbije EU-u ja sam Vijeću za vanjske poslove i njihovoj Vladi jasno rekao da u njihovoj prezentaciji postignuća treba biti i rješenje pitanja nestalih i veličine ratnih zločina i problem nesuradnje s Haškim sudom i negiranje zločina genocida u Srebrenici, rekao je Grlić Radman. Istaknuo je da to nije samo bilateralno pitanje već i pitanje pravne stečevine, da je aktivnost Srbije teško potaknuti, da oni to ne žele, a da bi se u stvari Srbija trebala suočiti s prošlošću i u interesu svoje budućnosti, da buduće generacije oslobode te krivnje, da teret rješavanja pitanja nestalih osoba, odštete logoraša ne ostane njima, već da otvore arhive i time se postigne pravda i olakšaju naši odnosi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!