11:48 / 03.12.2018.

Autor: HRT

Metelko-Zgombić: Veoma smo zadovoljni odazivom na summit

-

-

Foto: - / -

Zašto je važna srednjoeuropska inicijativa, o čemu će biti riječi na summitu, što je RH dobila predsjedanjem - neke su od tema o kojima se govorilo jutros "U mreži Prvog".
Danas i sutra u Zagrebu se okupljaju čelnici srednjoeuropske inicijative, domaćin im je premijer Andrej Plenković - među njima su premijeri Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Slovačke, Albanije, Makedonije. Zašto je važna srednjoeuropska inicijativa, o čemu će biti riječi na summitu, što je Hrvatska dobila predsjedanjem, ali i kakvi su odnosi među državama te inicijative, neke su od tema o kojima su jutros "U mreži Prvog" govorili državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andrea Metelko -Zgombić, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora i HDZ-ov zastupnik Miro Kovač, SDP-ov zastupnik i član vanjskopolitičkog odbora Domagoj Hajduković. Emisiju vodi Jelena Mikovčić.

"Jako smo zadovoljni odazivom na summit. To je jedna stara inicijativa, jedan regionalni forum koji već više od 30 godina djeluje i ovim našim predsjedanjem, ja bih rekla, dobio je malo jači zamah. Već dugo vremena nije se na tako visokoj razini okupio tako velik broj visokih gostiju i šest predsjednika vlada, imamo i četiri potpredsjednika vlada i ministara, zaista će uveličati ovaj skup koji predstavlja i krunu našeg predsjedanja. Dakle, Hrvatska je predsjedala ovom inicijativom tijekom cijele ove godine. Naši prioriteti bili su u okviru općih prioriteta, širenja znanja i pomoć zemljama na putu u europske integracije ili usklađivanja s europskim standardima, ali mi smo kao prioritete stavili gospodarsku suradnju i kulturnu suradnju, pitanje migracija. Dakle, one važne teme koje su od interesa za sve sudionike i koji kroz tu suradnju u okviru ove inicijative mogu jednostavno napredovati i jačati. Možda samo za naše slušatelje, sama inicijativa ima tri aspekta - ona djeluje u suradnji između predstavnika vlada, ministara. Imamo međuparlamentarnu suradnju i gospodarsku suradnju. Tako da danas i sutra, dva dana traje ovaj sastanak na vrhu, imat ćemo sutra i gospodarski forum gdje će se razgovarati o gospodarskim pitanjima i posebna su tema inovacije i kako pridonijeti gospodarskom razvoju kroz inovacije", rekla je Metelko-Zgombić.

Potvrdila je da je gospodarski forum zapravo hrvatski projekt unutar srednjoeuropske inicijative. "Hrvatska je prije 20 godina prvi put predsjedala, to uvela i to se pokazalo kao jedna veoma dobra praksa i sve druge države koje su predsjedale slijedile su taj primjer", istaknula je.

"Europska unija je vrlo jasna kada je riječ o mogućnosti proširenja. Postoji europska perspektiva. Znači da sve zemlje članice te srednjoeuropske inicijative, znači zemlje jugoistočne Europe, imaju perspektivu ulaska u Europsku uniju. Hrvatska je među onim zemljama koje podržavaju snažno tu perspektivu. U toj su skupini i Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Austrija, Italija. Znači, uglavnom zemlje ove inicijative snažno podržavaju mogućnost ulaska u Europsku uniju, ali naravno da najviše to ovisi o samim državama koje su kandidatkinje ili koje to žele biti. One moraju svoja društva reformirati, one moraju svoja gospodarstva reformirati da bi mogle jednog dana pristupiti Europskoj uniji. Hrvatska tu perspektivu snažno podržava, ali posao ne odrađuje Hrvatska, posao odrađuju Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Albanija, Makedonija. Mi ćemo im pomoći, ali, ponavljam treći put, te države moraju odraditi posao koji je, naravno, vrlo kompleksan, koji je vrlo zahtjevan, vrlo izazovan, ali mi vjerujemo da još postoji snažna želja da se uđe u Europsku uniju koja ima određenih problema, koja je pogođena problemom migracije, problemom Brexita, ali pokazuje se ipak da su rezistentne strukture Europske unije i da ona ostaje kao takva privlačna, neka vrsta magneta. Ja vjerujem da ćemo svjedočiti i daljnjem proširenju Europske unije", istaknuo je Kovač.

Hajduković je rekao da je nedavno bio u Budimpešti na jednom takvom sličnom sastanku. "Iako je taj sastanak imao međustranački format, ono što vam mogu potvrditi nakon tog sastanka, onda i s ovoga, upravo je važnost takvih udruživanja. Dakle, ako gledamo sami rezultat kao što ste rekli u uvodu, od 18 članica koje su sada u Inicijativi, deset je članica Europske unije. Ako se ne varam, pet ih na ovaj ili onaj način pristupa Europskoj uniji, dakle od zemalja kandidata do onih koje se tek za to pripremaju. I tri su članice istočnog partnerstva. Dakle, reklo bi se da, što se te strane tiče, Inicijativa je ispunila svoju zadaću. I ja bih možda stavio naglasak na ovaj treći aspekt što je spomenula već državna tajnica, to je gospodarska suradnja. Dakle, tu se Hrvatska dosta angažirala i tu zapravo vidim mogućnost daljnje suradnje osim same potpore pristupanja Europskoj uniji ostalih članica. Jer na neki način te su zemlje i naša prirodna tržišta zbog niza razloga. Dakle, neki su povijesni, neki su i praktični. Iako ih je mnogo već članica Europske unije, ima dio koji nije, i to je zapravo također dio koji i gospodarski trebamo ispuniti. Zbog toga je ovaj gospodarski forum itekako važan i mislim da će on pokazati kolika je zapravo i vrijednost ove inicijative.

Metelko-Zgombić smatra da je Hrvatska iskoristila to predsjedanje. "Bili smo vrlo aktivni tijekom ovih godinu dana. Organizirali smo dva sastanka ministara vanjskih poslova, jedan sastanak ministara koji se bave regionalnim razvojem jer važan je nastavak na ovu gospodarsku dimenziju. Sam SEJ potiče projekte manje i srednje i čak ima određena sredstva kojim pomaže pojedinim projektima kandidirati se za određene zajmove ili u posljednje vrijeme posebno se razvila i suradnja s projektima Europske unije gdje se kroz tehničku pomoć i na taj način olakšavaju crpljenje i povlačenje sredstava iz neki fondova Europske unije. Mi smo organizirali konferencije o kulturnoj baštini, podvodnoj. Bio je sastanak o migracijama, bio je, dakle, sastanak o kulturnim rutama ili putovima ulja. Dakle, bio je pregršt konferencija i sastanaka, a gospodarstvo je uvijek negdje vrlo važno, negdje blizu jer upravo kroz povezivanje povezuju se i gospodarski subjekti, bolje se upoznajemo i promičemo gospodarsku suradnju".

Na pitanje koje će biti teme i ima li što zadano, Metelko-Zgombić je odgovorila jačanje sigurnosti. Dakle, naziv pod kojim se danas i sutra okupljaju, jačanje sigurnosti i gospodarska suradnja prema napretku. I to su, dakle, teme koje su vrlo široke, koje će omogućiti sudionicima zaista istaknuti sve ono što nam je posebno važno, a to je, dakle, sigurnost i svi oni izazovi kojima se sve zemlje Europske unije, pa i one izvan, dakle Europe, susreću vezano za izazove migracija. I to će biti prigoda da se tijekom današnje večere neformalnije o tome razgovara, a sutra i tijekom same konferencije, naglasila je.

Na pitanje kakvi su sada hrvatsko-mađarski odnosi, Kovač je rekao da mi s Mađarskom imamo tradicionalno vrlo intenzivne odnose. "Ja ću podsjetiti da ove godine slavimo ili obilježavamo, nismo to stavili na velika zvona, 150 godina od zaključenja nagodbe, Hrvatsko-ugarske nagodbe, ali i raskida odnosa 1918. između hrvatskih zemalja, Austrije i Mađarske. Znači, mi smo povijesno snažno povezani, politički imamo snažnu suradnju. Gospodarski smo isto tako snažno povezani. Mađarska je naš peti gospodarski partner, ako se ne varam. Ima tu, naravno, i problema. Ali to je normalno sa susjedima. Imamo, naravno, prijepor oko INA-e i MOL-a, ali ja sam tu, iskreno govoreći, optimist. Odluka je donesena u Hrvatskoj da se ide u otkup dionica MOL-a. Ono što čujemo iz Mađarske jest da postoji apsolutno razmijevanje za tu odluku hrvatske vlade. Samo je pitanje dogovora kako ćemo to realizirati, na koji način, koja će biti cijena. Ali, kažem da gospodin Orban dolazi u Hrvatsku i za mene je to normalna stvar. Imali smo i prije toga s njim kontakte, bili su kontakti na raznim forumima i stranačkim forumima. Tako da i ova vlada i prethodna HDZ-ova predane su relaksiranju odnosa. Želimo s Mađarskom imati kvalitetne odnose i meni je drago što na tom putu postižemo napredak", naglasio je.

Prije dvije godine donesena je odluka o otkupu dionica MOL-a. "Ove godine odabran je savjetnik koji to mora pripremiti. Radi se o svjetski poznatoj kompaniji Morgan Stanley. To ne ide preko noći. Naravno da više čimbenika u tome sudjeluje, pa je sama mađarska vlada, iako nije većinski vlasnik MOL-a, ali ono što je bitno jest da s naše strane postoji jasna odluka, govorim o hrvatskoj strani, da na mađarskoj strani postoji za to razumijevanje, da se mađarska strana s tim ne slaže, ali naravno, to je proces koji ne ide preko noći", rekao je Kovač.

"Ja sam već bio kritičan i bit ću vezano za otkup dionica INA-e. To jednostavno traje predugo. I slažem se da neke stvari ne treba raditi preko noći, treba dobro razmisliti. Ali sjećate se da smo imali presicu, odnosno Vlada je imala presicu, baš na Badnjak je to najavljivala. Ako nije bilo hitno, mogli smo pričekati i neko prigodnije vrijeme. No to na stranu. Naši odnosi s Mađarskom su, kao što je kolega Kovač rekao, dobri i iskreni. Suradnja postoji na više razina, dakle, ona nije samo međudržavna, ona je kapilarna, regionalna,  lokalna, posebice naše Podravlje i dijelovi Slavonije koji su i kulturološki i povijesno i gospodarski navezani na jug Mađarske. Dakle, tu postoje jake veze. Postoje i otvorena pitanja, naravno. Jedno od pitanja je i pitanje izručivanja Zsolta Hernadija. Ali ja vjerujem da je dolazak premijera Orbana u Zagreb dobra prilika da se o njima razgovara, da se sve stavi na stol, da se pokušaju naći rješenja. Meni osobno, kao osobu iz pograničnog dijela, smeta ona ograda na granici. Iako ta ograda ne postoji, dakle ni u kakvom administrativnom ili bilo kojem drugom smislu, ali nije ju lijepo vidjeti. I ja vjerujem da zapravo u dijalogu s našim sjevernim susjedima možemo sve riješiti manje-više", smatra Kovač.

Zsolt Hernadi vraćen je na crvenu tjeralicu Interpola. Uoči toga Mađarska je prekinula blokadu Hrvatskoj u OECD-u. Je li nešto promijenilo vraćanje Hernadija na tjeralicu? Kako je došlo do prekida blokade Mađarske? Je li to zato što su HDZ-ovi zastupnici u parlamentu ipak glasovali protiv pokretanja postupka protiv Mađarske?

"Da sam ja bio u Bruxellesu, i ja bih tako glasovao zato što jednostavno to nije bio forum za takav postupak", rekao je Kovač. "Bilo je na kraju jasno da to ne može uroditi plodom iz perspektive onih koji su htjeli nekakve sankcije Mađarskoj nametnuti. Postoji tu i odluka Suda Europske unije, ići sad prije izbora za Europski parlament, sama inicijativa u Europskom parlamentu smatra se apsolutno jednom inicijativom koja ne može uroditi plodom i koja je, ako hoćete, pucanje iz prazne puške. Tako da smo se mi tu, rekao bih, postavili mudro, pametno. Nismo jedini. I više naših kolega iz zemalja koje su iz srednje Europe tako je glasovalo. Gledajte, mi s Mađarskom imamo zajedničke interese. U nekim stvarima imamo drugačiji pogled na svijet, što je apsolutno legitimno, ali nas veže to što smo susjedi, što smo partneri u Europskoj uniji, NATO-u. Veže nas i to što smo recentno u povijesti imali zaista dobru suradnju. Ja ću samo reći da, kada je riječ o gospodinu Orbanu, bez obzira na neke prijepore koje sam spomenuo i koji su spomenuti. Gledajte, on je došao na pogreb predsjedniku Tuđmanu '99. On je jedan od rijetkih državnika koji je to učinio. Meni kao HDZ-ovcu to je vrlo važno. I bio je jedan od ključnih čimbenika kada smo zatvarali pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Mađarska je tada bila apsolutno za to da se zatvore pregovori, a on je tada bio predsjedatelj, gospodin Orban. Prema tome, to su neke zasluge koje treba poštovati, što ne znači da nemamo pravo i svoje interese različito artikulirati kada je riječ o nekim strateški važnim stvarima kao što je slučaj s INA-om i s MOL-om. Znači suradnja, dijalog, razgovor, katkad i prijepor, zašto ne. To je prirodno, to je normalno. Ali nas veže ipak ta upućenost jednih na druge, susjedstvo i mnogo zajedničkih interesa. Na kraju krajeva, što je rekao gospodin Hajduković, manjina, hrvatska manjina u Mađarskoj, mađarska manjina u Hrvatskoj. I jedna i druga manjina veoma su dobro tretirane, smatra Kovač.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!