Mikec: Toplinski val do kraja tjedna, vjerojatnost od ponavljanja srpanjske oluje mala

Metorolog DHMZ-a Krunoslav Mikec u razgovoru za Studio 4 otkrio je kako će toplinski val trajati do kraja tjedna. Nakon toga, slijedi osjetno osvježenje uz mogućnost olujnog nevremena. Mikec je dodao kako je mogućnost za ponavljanje srpanjskog nevremena mala.

Doktorica Davorka Muškardin otkrila je koje su skupine ljudi najugroženije te kako se najbolje boriti protiv velikih vrućina.

Meteorolog DHMZ-a, Krunoslav Mikec otkrio je kako će toplinski val potrajati do kraja tjedna.

- Toplinski val koji je zahvatio našu zemlju, potrajat će do kraja ovoga tjedna, pri čemu je najveća opasnost od vrućine koja može djelovati na zdravlje, na Jadranu. Dakle, na područjima uz more, noći su vrlo tople pa čak ponegdje i vruće, naime, temperatura se ondje tijekom noći ne spušta ispod 25 stupnjeva, rekao je.

Istaknuo je kako je opasnost na Jadranu prilično uvećana i zbog visokih noćnih temperatura. Poručio je kako je za kontinentalnu Hrvatsku proglašena "žuta opasnost".

- U nekim gradovima, primjerice jučer ili jutros, najniža temperatura u Splitu je bilo 29, a u Dubrovniku čak 31 stupanj. U takvim okolnostima, ta opasnost je prilično povećana. U unutrašnjosti se očekuje žuta opasnost od toplinskog vala, primjerice u Zagrebu gdje nije toliko vruće kao što bi moglo biti, kazao je.

"Vlažnost zraka preko 90%", snažna sparina u unutrašnjosti zemlje

Mikec je rekao da velik problem na kopnu predstavlja vlažnost zraka. Istaknuo je kako ista pridonosi osjećaju sparine.

- Razlika između kopna i mora je u vrlo velikoj vlazi, dakle, relativnoj vlažnosti, posebno tijekom noćnih i jutarnjih sati pa je vrlo sparno u unutrašnjosti. Jutros je vlažnost bila viša od 90%, što je vrlo neugodno u kombinaciji s temperaturom zraka koju imamo, rekao je.

Ipak, na Jadranu je situacija ponešto bolja zbog bure koja "malo osuši zrak".

- Na Jadranu pak, zbog bure koja puše u jutarnjim satima se zrak malo osuši pa donosi neke bolje uvjete što se tiče vrućine i sparine, dodao je.

U posljednjih 10 godina, 9 ih je imalo iznadprosječno toplo ljeto

Meteorolog DHMZ-a je naglasio kako je kolovoz "i prošle godine bio iznadprosječno topao", ali je bio i "neuobičajeno hladan". Predvidio je kako će se ta "negativna anomalija" do kraja mjeseca izjednačiti.

- U odnosu na lanjski kolovoz imamo toplinski val koji prošle godine nije bio. Sami kolovoz je i prošle godine bio iznadprosječno topao u našoj zemlji i u unutrašnjosti i na Jadranu. Slična je situacija i ove godine iako je početak mjeseca bio neuobičajeno hladan, međutim drugi dio mjeseca nadoknadit će tu negativnu anomaliju, odnosno postat će samim time iznadprosječno topao, rekao je.

- Bilo je i prošlih godina u ovome dijelu kolovoza toplinskih valova, posebice na moru. To nije nešto neuobičajeno, ono što je karakteristično za ovu godinu je da on traje prilično drugo, sada će biti više od tjedan dana vala vrućine u našoj zemlji, posebno na moru, kazao je.

Kada se radi o oborinama, Mikec je ustvrdio kako je manjak istih "karakteristika koju imamo u posljednjem razdoblju". Dodao je kako je to očekivano s obzirom na promjene klime.

- Ako gledamo samo ljeta, možemo zamijetiti kako zadnjih desetak godina imamo stvarno stalno iznadprosječnu toplinu. Dogodilo se samo jedno ljeto koje je bilo otprilike prosječno toplo, pri čemu su ljeta redovito sušna. Zabilježen je manjak oborina što je karakteristika koju imamo u tom posljednjem razdoblju, ustvrdio je.

- To je ono što se i očekuje s obzirom na promjene klime koja zahvaća naš planet pa tako i ovaj dio Europe i našu zemlju, zaključio je.

Toplinski val do kraja tjedna, početkom idućeg moguće oluje

Mikec je poručio kako će ljeta u budućnosti imati sve manje oborine te da je ovo ljeto svojevrsna iznimka zbog povećane količine oborina u lipnju, srpnju i kolovozu.

- Možemo računati na sve toplija ljeta uz sve manje oborina. Dogode se i situacije kao ovog ljeta 2023., u kojem smo imali i relativno čestih razdoblja s dosta oborina u lipnju, dijelu srpnja i početku kolovoza, rekao je.

Prognozirao je kako će toplinski val trajati do kraja tjedna te da će postojati velika mogućnost olujnog nevremena.

- Toplinski val trajat će do kraja ovoga tjedna. Vrlo je vjerojatna promjena vremena na prelasku iz ovoga tjedna u sljedeći. Ona će sigurno donijeti pad temperature zraka, a u takvim okolnostima, kada se događa promjena nakon ovakve sinoptičke situacije, vrlo često imamo naoblačenje s kišom, čak onda ozbiljnijom, izraženijom oborinom, te mogućnošću za olujnim nevremenom. Vjerojatnost za ponavljanje srpanjske oluje vrlo je mala, zaključio je.

Vrućine osobito pogađaju kronično bolesne

Dr. med. Davorka Muškardin iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba, poručila je kako vrućine nisu omele rad hitne službe.

- Pa vrlo teško je u stvari reći koliki je broj intervencija bio koje bi se mogle povezati samo s vrućinama. U svakom slučaju, broj intervencija nije značajno povećan u smislu da bi opstruirao naš redoviti rad hitne terenske službe, rekla je.

Otkrila je i koji su najčešći simptomi koji se prezentiraju kod pacijenata.

- Najčešće tegobe ili simptomi kojim se prezentiraju naši pacijentu su: iscrpljenost, slabost, vrlo često nesvjestica, pacijenti obično brzo dođu svijesti, glavobolja s mučninom, povraćanje, pad tlaka, ubrzano disanje i jakim znojenjem. To su najčešći simptomi. Najpogođeniji su kronični bolesnici: srčani, bubrežni, plućni, djeca, pogotovo mala djeca do 3 godine, stariji ljudi iznad 65., trudnice i fizički radnici, dodala je.

"Dehidracija moguća i prije osjeta žeđi"

Dr. Muškardin je pružila savjete za bolje nošenje s vrućinama. Istaknula je kako je potrebno nositi sunčanu kremu te da je "unos tekućine jako važan".

- Oni si mogu pomoći tako da izbjegavaju sunčane strane ulice, hodaju hladom, da se primjereno obuku, da imaju prozračnu pamučnu ili lanenu odjeću. Važno je nositi  kremu sa zaštitnim faktorom i imati neki šešir na glavi. Što se tiče prehrane, unos tekućine je jako važan. Trebalo bi svakih sat do dva uzeti čašu vode, čak i prije nego što se osjeti žeđ, rekla je.

Naglasila je kako starije osobe trebaju još češće piti vodu zbog "oslabljenog osjeta žeđi".

- Dehidracija je moguća i prije osjeta žeđi, što je sigurno važno za starije osobe koje imaju oslabljen osjet žeđi. Oni češće moraju uzimati manje količine tekućine, upozorila je.

Muškardin je poručila kako je prilikom vožnje potrebno češće raditi kratke pauze. Dodala je kako je hlađenje u moru poželjno, ali da se nakon kupanja treba skloniti u hlad.

- Treba se izbjegavati dugotrajni boravak u zagrijanim prostorima. Vožnja, ako je automobil bez klime, treba biti kraća. Treba češće raditi pauze od vožnje, ako ljudi rade vani, trebaju češće raditi pauze, odmoriti se, otići u hlad i uzimati tekućinu. Svakako treba biti oprezan. Mora, jezera i rijeke su dobar način da se rashladi tijelo, međutim, nakon toga treba opet otići u hlad. Nije dobro nakon izlaska iz mora ostati na plaži i sunčati se, zaključila je.

Svježa i lagana hrana za spas od vrućina, alkohol i kofein je bolje izbjeći

Doktorica je upozorila kako je prilikom ovakvih vrućina bolje jesti svježu hranu koja nije dugo stajala.

- U slučaju da hrana stoji na većoj toplini, prije će se pokvariti. Uobičajena količina mikroorganizama koji se nalaze na hrani se na toplini puno brže razmnožavaju. Trebalo bi jesti svježu hranu, a ne hranu koja je skuhana i stajala je pola dana na vrućini, rekla je.

Preporučila je izbjegavati kofein i alkohol jer djeluju na "dehidraciju organizma".

- Kofein i alkohol ne bi trebali biti opcija jer oni povećavaju dehidraciju organizma. Tekućina koja se uzima treba biti veća. Što se više znojimo, više je treba uzimati. To bi trebali biti nekakvih lagano zaslađeni, mlaki čajevi. Dobro bi bilo piti izotonične otopine koje nadoknađuju elektrolite koji se gube znojenjem, kazala je.

- Treba jesti laganu, nemasnu i ne pretjerano začinjenu hranu koja opterećuje organizam, ustvrdila je.

Kada se radi o klimatizaciji prostora, Muškardin je upozorila kako razlika između vanjske i unutarnje temperature ne bi trebala biti veća od 5-6 stupnjeva.

- Poznato je da svi savjetuju da se klimatiziraju prostori tako da temperatura ne bude previše niža od one vanjske, 5-6 stupnjeva bi bilo idealno, dodala je.

- Naime, u takvim slučajevima kada naglo izađemo na veliku temperaturu, dolazi do određenog šoka, znojimo se, počnemo teško disati, može se izgubiti svijest. O tome se mora voditi računa, zaključila je.