Mikuš Jurković: Orkanski udari u središnjoj RH, jednom u 100 godina

O orkanskim udarima vjetra koji su pogodili Zagreb, koliko su oni česti i hoće li postati sve češći detaljnijeg govora bilo je u minutama središnjeg Dnevnika.

Oluja Debora posljednjih dana izaziva velike probleme u unutrašnjosti Hrvatske, a najviše zabrinjavaju snažni udari vjetra koji su rijetki i ekstremni, upozorava Petra Mikuš Jurković, zamjenica glavnog ravnatelja DHMZ-a.

Mikuš Jurković objasnila je kako je došlo do nastanka oluje.

- Ona je vrlo brzo i naglo nastala pod Alpama. U periodu od 12 sati, tlak zraka je pao za oko 12 hektopaskala. To je jako puno i takav intenzivan proces daje intenzivnu ciklonu, a onda za posljedicu ima, nažalost, opasne vremenske pojave, rekla je.

Dodala je da su velike količine oblaka nastale nad sjeverom Italije i prelaskom preko Hrvatske donijele su obilan snijeg, jake oborine te snažan vjetar, osobito u središnjim predjelima zemlje.

"Ekstremni udari vjetra u središnjoj Hrvatskoj rijetki"

Na pitanje o rijetkosti ovakvog vjetra u unutrašnjosti, zamjenica ravnatelja DHMZ-a pojasnila je kako to za prostor središnje Hrvatske nije uobičajeno.

- U Dalmaciji bura često ima orkanske udare nekoliko puta godišnje. No u unutrašnjosti ovakav vjetar nije uobičajen. Jučer i danas udari su iznosili oko 90 km/h, a na ponekim postajama i preko 100 km/h. Takvi udari se događaju jednom u 25 godina, dok lokalni orkanski udari od oko 120 km/h, poput ovih, nastaju jednom u 100 godina ili rjeđe, pojašnjava.

Naglasila je i trajanje opasnog vjetra.

- Glavna opasnost ovog događaja je što olujan vjetar traje dulje nego uobičajeno. Obično ovakvi udari traju između 15 minuta i 2 sata, dok je ovdje vjetar bio prisutan znatno dulje, nagalasila je.

"DHMZ savjetuje oprez i praćenje daljnjih prognoza"

U usporedbi s nevremenom iz srpnja 2023. godine, trenutačni olujni vjetrovi u središnjoj Hrvatskoj nastali su po potpuno drugačijem mehanizmu, pojašnjava Mikuš Jurković.

- Nevrijeme 2023. bilo je posljedica grmljavinskog nevremena. Vjetar je bio olujan i brzine su bile usporedive s današnjim, no trajanje je bilo kratko - oko pola sata do 45 minuta, dok sada imamo dugotrajno razdoblje jakog i olujnog vjetra. Štete su veće i puno teže ih je sanirati, rekla je.

Što se tiče predstojećih dana, savjetuje oprez.

- Još danas i u noći na subotu očekujemo olujne udare vjetra. Tijekom subote i nedjelje vjetar će ostati jak, dok ponedjeljak donosi samo kratki predah, kazala je.

- Već u utorak dolazi novo jače naoblačenje, nove oborine i vrlo vjerojatno novo jačanje vjetra, upozorila je, dodajući da jačine vjetra valja pratiti u nadolazećim prognozama.

"Jedan događaj nije dokaz klimatskih promjena, ali ekstremi će postati češći"

Upitana je li trenutačno nevrijeme posljedica klimatskih promjena, apostrofirala je, da jedan pojedinačni događaj ne može biti izravno pripisan globalnom zagrijavanju.

- Nije da griješimo, ali jedan događaj kao takav nikako ne smijemo odmah pripisati klimatskim promjenama, navela je. Ono što je nedvojbeno jest da klimatske promjene postoje, globalno zagrijavanje je sigurno i ekstremi će u takvim situacijama biti češći, rekla je.

Dodala je kako će posljedice klimatskih promjena utjecati na češće ekstremne vremenske pojave, od olujnog vjetra i obilne oborine, do toplinskih valova i suša.

- Živimo u vremenu kada ćemo se morati prilagoditi češćim i jačim ekstremima, dakle ekstremnije od ekstremnog kojeg smo sada doživjeli, zaključila je.