Mila nastavila liječenje u SAD-u, a njezina donacija pomaže dječaku Šimunu Petru

Nakon što je djevojčica Mila Rončević "ujedinila" Hrvatsku u okviru humanitarne akcije sve češće se u javnosti postavlja pitanje o liječenju i druge djece s istom dijagnozom te jesu li i za njih potrebne humanitarne akcije.

Svega nekoliko dana nakon što je Mila Rončević "ujedinila" Hrvatsku u okviru humanitarne akcije, humanost i veliko srce pokazao je i njezin otac Marin obećavši pomoći bolesnom dječaku Šimunu Petru Maruni iz Maslenice. Na facebooku smo pronašli informaciju da se dječakova majka zahvaljuje Milinom ocu jer je obećao donirati 400.000 kuna za liječenje njezina sina. Novac će uplatiti čim mu sjednu sredstva od prodaje obiteljske kuće.

Desetogodišnji Šimun Petar već se osam godina bori s tumorom na mozgu. Ima i zatajenje bubrega, a zadnjih godinu i pol je na palijativnoj skrbi.

Studenti Sveučilišta u Mostaru odlučili su prikupljeni novac za djevojčicu Milu Rončević usmjeriti za liječenje teško bolesnog dječaka iz BiH Maka Hasića, nakon što je za malu Milu prikupljen dovoljan iznos novca za odlazak u SAD.

Mila je dobro i od utorka traju pretrage kako bi se nastavilo liječenje u SAD-u

U emisiji Hrvatskog radija "Poligraf" Vladimir Rončević, Milin djed, rekao je da se sinoć čuo i video vezom vidio sa sinom koji je s djevojčicom u Philadelphiji.

- Mila je dobro. Od utorka traju pretrage kako bi se pripremio ciklus liječenja koji je individualiziran i prilagođen. Očekujemo da će liječenje početi uspješno. Mila je u Americi u okviru nastavka liječenja, jer se već godinu dana liječila u riječkoj bolnici. Bilo je toliko teških situacija u kojoj je ekipa na čelu s profesoricom Jelenom Roganović učinila zaista maksimum pa i iznad onoga što je moguće da se Mila pripremi i održi i krene u SAD, kazao je.

Roganović: U Hrvatskoj se trenutačno za život bori 50-ak djece

Liječnica Roganović izjavila je da je Mila liječena po europskom protokolu.

- Kad joj se vratila bolest konzultirane su europske ekspertne grupe za liječenje i na neki način su mi pomogli u odabiru terapijskog modaliteta koji bi bio najbolji za Milu. Mila ima rijedak oblik leukemije. To je toliko rijetko, da otprilike dvoje na milijun djece godišnje oboli takvog oblika, dodaje.

Istaknula je i da djece s malignim bolestima u Hrvatskoj ima godišnje 120 te da se na četiri onkološka odjela u Hrvatskoj trenutačno za život bori 50-ak djece.

Na pitanje zašto su potrebne humanitarne akcije da se pomogne toj djeci te zašto im sustav ne pomaže Roganović je kazala da nam "sustav omogućuje da djecu s malignim bolestima liječimo prema europskim protokolima".

- Humanitarne akcije su dobro došle, možda su potrebne za poboljšanje života ili kvalitete života tijekom mukotrpnog liječenja od maligne bolesti, ali sustav treba osigurati ono što je osnovno za djecu, istaknula je.

Atanasovska: Nemojmo blatiti hrvatski zdravstveni sustav

Đana Atanasovska iz Zaklade za Noru Šitum kazala je da zakon jasno propisuje što treba činiti s novcem na Zakladi. 

- Novac ostaje na izdvojenom računu zaklade koji je otvoren isključivo u svrhu liječenja Mile. Mi smo u kontaktu s Ministarstvom za demografiju i obitelj te s nadležnim gradskim uredom jer još uvijek pristižu neke uplate. Žalosno je da moramo liječiti djecu humanitarnim akcijama,  no nemojmo sada blatiti sustav, kazala je.

Vukelić: Ne postoji u Europi i Americi zdravstveni sustav kao što je naš

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Lucijan Vukelić kazao je da ono što je u konvencionalnom liječenju moguće, to Hrvatska i pokriva.

- Eksperimentalne ili metode koje nisu u protokolima europskog načina liječenja ne možemo niti pokrivati. Humanitarne akcije organiziraju se u cijelom svijetu. Mi financiramo kompletan sustav - primarnu zdravstvenu zaštitu, sekundarnu i bolnice. U to ulaze sve naknade, kao npr. bolovanja. To je sve na hrvatskom zdravstvenom osiguranju. Mislim da je skrb u Hrvatskoj jako dobro organizirana. Imamo taj sustav solidarnosti koji pokriva skoro sve. Ne postoji u Europi, a posebno u SAD-u, takav sustav kao što je naš - da pokrivamo skoro sve. Radimo na način da imamo nezavisne konzultantske timove koji odlučuju koja vrsta terapije će se dati, što će se platiti. To nije stvar administracije, već isključivo struke. Struka odlučuje i daje preporuku za neki lijek, dodaje Vukelić.

Seventi-Seiwerth: Liječenje leukemije provodi se u dvije faze

Hematologinja KBC Zagreb Ranka Serventi-Seiwerth govorila je o tome kako se liječi leukemija te se navodi da se provodi u dvije faze. 

- Cilj nam je pronaći idealnog donora. Na pitanje koliko je leukemija izlječiva bolest kazala je da ne postoji jednoznačan odgovor te je objašnjavala o kojim sve to faktorima ovisi.

Rončević: Mila ne bi dobila nigdje u Europi bolju terapiju nego što je imala u Rijeci

Vladimir Rončević je istaknuo da je zdravstveni sustav za Milu u Hrvatskoj učinio sve ono što je mogao i što je smio u okviru zakonskih i materijalnih mogućnosti.

- Mila ne bi dobila ništa bolju terapiju nigdje drugdje u Europi, kao što je dobila u Rijeci. Sustav HZZO-a je učinio sve što je mogao. Problem je u tome što nismo bogato društvo. Da smo bogato društvo onda bismo probleme mogli rješavati onako kao i Amerikanci, rekao je.

Naglasi oje da u SAD-u za Milu danas počinje terapija koja je prilagođena. "Ide se na kemoterapiju, pa onda ako se postigne remisija onda se ide na presađivanje koštane srži, kazao je i podržao ideju o osnivanju fonda na kojega bi se prebacio preostali novac viška prikupljen za vrijeme humanitarne akcije za Milu.

Ukupno je dosad prikupljeno 36 milijuna i 652.000 kuna, dodaje. Od toga je 15 milijuna otišlo na liječenje u SAD.

Bogdanović: Zakon jasno definira na koji se način organiziraju humanitarne akcije

U emisiji HRT-a "Dobro jutro, Hrvatska" Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u HRT-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" govoreći o humanitarnoj akciji za Milu Rončević kazala je da "ovo društvo još uvijek diše jedan za drugoga". 

Kazala je i da je u nadležnosti Ministarstva za demografiju zakon o humanitarnoj pomoći i da on jasno definira na koji način se organiziraju humanitarne akcije i na koji način se prikupljaju novci.

- Vrlo jasno je definirano kako se raspolaže novcem. Svaka osoba koja želi organizirati humanitarnu akciju dužan je prijaviti tu humanitarnu akciju u uredu državne uprave i dobiti rješenje o njoj. Novac se troši za onu namjenu za koju je prikupljan. Kada je akcija završena, organizator je dužan dostaviti izvješće o tome. Ondje izvještava i o preostalim sredstvima koja su ostala eventualno na računu, kazala je Bogdanović.

Opisala je što se čini s eventualnim preostalim novcem od humanitarne akcije i kazala među ostalim da se on može preusmjeriti na neku drugu humanitarnu akciju, ali da se sve o tome vrlo pomno prati.

Banović: Nažalost je iz zakona ukinuta olakšica za troškove liječenja, medikamenata, ortopedskih pomagala 

Davor Banović, financijski savjetnik, istaknuo je da je iz hrvatskog zakona o porezu na dohodak ukinuta olakšica za troškove medikamenata, ortopedskih pomagala, liječenja i slično.

- Sada se događa situacija, neovisna o ovome slučaju, da ljudi npr. za kolegicu na poslu, koja boluje od rijetke bolesti, skupljaju novac za lijek, uplate joj to na račun i to se nažalost oporezuje porezom na dohodak, dodaje.

U vezi s idejom da se osnuje fond "Mila za sve" Bogdanović naglašava da je potrebno razlikovati donacije od novca prikupljenog kroz humanitarne akcije za koju postoji rješenje.

- Na računu za Milu su donacijska sredstva koja su građani donirali na ime i prezime oca male Mile. Zaklada Nora Šitum je nešto što također Milin otac može osnovati za Milu. Zaklade, fondacije i slično je nešto što ide na potpuno drugačiji način. Same zaklade također mogu organizirati humanitarne akcije kao što je i u ovom slučaju bila zaklada Nore Šitum, ali su u tom slučaju u nadležnosti ministarstva uprave i ministarstva financija. Nadležnost Ministarstva za demografiju i obitelj je isključivo za humanitarne akcije, istaknula je.