Može li Hrvatska ubrzati energetsku obnovu i dostići ciljeve do 2030.?

Energetska obnova zgrada nije pitanje izbora, nego obveza ako Hrvatska želi postići klimatske ciljeve i osigurati kvalitetnije stanovanje, naglašeno je na otvorenju 10. stručnog skupa "nZEB 2026 - Energetska učinkovitost i održivost" na Arhitektonskom fakultetu.

Skup se održava kao cjelodnevni program s nizom stručnih predavanja, tematskih blokova i panel-rasprava posvećenih projektiranju zgrada gotovo nulte energije, inovativnim materijalima i izazovima dekarbonizacije. Organiziraju ga Klaster nZEB.hr i Arhitektonski fakultet, uz sudjelovanje akademske zajednice, institucija i građevinskog sektora.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je da je Hrvatska od 1. siječnja dobila jedinstveni zakon o energetskoj učinkovitosti te pripremljen Nacionalni plan obnove zgrada, usklađen s ciljevima EU. Time smo postavili jasan zakonodavni okvir za ubrzanje energetske tranzicije u zgradarstvu, poručio je.

Podsjetio je da Hrvatska do kraja desetljeća mora smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55% u odnosu na 1990., dok je klimatska neutralnost cilj do sredine stoljeća.

- Bez zgrada gotovo nulte emisije ti ciljevi neće se moći ostvariti. Zgradarstvo je ključni sektor i tu nema odgode, naglasio je.

Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je da bez arhitekata i inženjera nema stvarne promjene.

- Bez vašeg znanja, inženjerskog i estetskog, nema kvalitetne obnove. Ovo nije samo tehničko pitanje, nego vizija prostora u kojem živimo, rekao je.

Posebno se osvrnuo na stanje Zagreba, osobito Donjeg grada. To je prostor golemog potencijala, ali u lošem stanju. Fasade iz 20-ih i 30-ih često su nedovršene - gole opeke, bez završne obrade. Dvorišta su u katastrofalnom stanju. To je prostor koji vapi za obnovom, rekao je.

Milanović: Ekologiji se treba pristupiti razumno, bez ideologizacije

Milanović je naglasio da Zagreb, uključujući naslijeđe Novog Zagreba, ima urbanističke kvalitete koje nisu zanemarive. Gradnja 60-ih i 70-ih imala je humaniju koncepciju - više svjetla, zelenila i prostora, ali bez obnove i ulaganja taj potencijal propada, rekao je.

Govoreći o energetskoj politici, upozorio je na potrebu pragmatičnog pristupa.

- Ekologiji se mora pristupati razumno, bez ideologizacije. Održiva tranzicija mora biti izvediva i u skladu s realnim gospodarskim kapacitetima, dodao je, naglasivši važnost energetske sigurnosti i troškova.

Voditelj stručnog usavršavanja na Arhitektonskom fakultetu Zoran Veršić podsjetio je na početke 2013. godine.

- Obnova ne smije biti svedena samo na toplinsku izolaciju i zamjenu stolarije. Mora obuhvatiti sigurnost, stabilnost i kvalitetu zgrada, rekao je. Iz te inicijative 2018. proizašao je Klaster nZEB.hr, radi povezivanja znanosti, inovacija i gospodarstva.

- Odgovornost arhitekata ne svodi se samo na energetsku učinkovitost. Ono što danas projektiramo ostat će generacijama, zato moramo primjenjivati najsuvremenija znanja i tehnologije, naglasila je predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac.

Ovogodišnji skup usmjeren je na razvoj tehničkih rješenja za energetski učinkovite i održive zgrade te izazove dekarbonizacije fonda zgrada, uz poruku organizatora da je "suradnja svih dionika ključna kako bi energetska tranzicija bila brža i učinkovitija".