Milanović komentirao razrješenje Ivice Kindera i mandat Christiana Schmidta

Predsjednik Republike Zoran Milanović nakon polaganja prisege 20. naraštaja kadeta HVU "Dr. Franjo Tuđman" komenitrao je razrješenje šefa VSOA-e Ivice Kindera i mandat visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

- Imao sam ozbiljne razloge za to. To je čovjek kojega sam na neki način imenovao na to mjesto, na prijedlog Ante Kotromanovića. Vjerujem da nikad nije prošao kroz žuto svjetlo na križanju, niti se švercao tramvajem, ali pod njegovom kapom su se događale kontinuirane nepravilnosti i stvari kojima će se morati pozabaviti DORH. Ne radi se o osobnoj odgovornosti, nego o zapovjednoj i slučajevima koji su se ponavljali. To je trebalo iskorijeniti. S obzirom da se to nije dogodilo i da je izvješće, mogu reći, porazno, ja nemam izbora, kazao je Milanović. 

- Tu se otvara i pitanje svrsihodnosti posla koje oni u sigurnosnoj agenciji rade u usporedbi sa sigurnosno obavještajnom agencijom. To je ozbiljna tema o kojoj treba još ozbiljnije razgovarati - struktura, njezino mjesto gdje je locirana, njezin sastav, njezina veza s Ministarstvom obrane. Ako je to jedan odjel Ministarstva obrane, neka tako bude. Ali dok su u njemu vojnici.. Zna se tko je vrhovni zapovjednik. To opet ne može biti neka privatna institucija ministra obrane koji je u pravilu stranački čovjek i sluša premijera, a zna se tko je vrhovni zapovjednik, kazao je. 

Istaknuo je da mu je žao što se ovo dogodilo i što nije imao izbora. Generala Kindera znam iz studentskih dana i to po dobru. On sedam godina radi ovaj posao i na neki način bilo mi je mučno ovo napraviti, ali izbora nemam, rekao je Milanović.

Milanović o Schmidtu - sprčkao je kašu i dao u javnu raspravu

Predsjednik Zoran Milanović rekao da je kasno za promjenu izbornog zakona u Bosni i Hercegovini jer su izbori za par tjedana te da protiv sudjelovanja hrvatskih vojnika u misiji EUFOR-a u toj zemlji postoji organizirani otpor predvođen Njemačkom. Komentirajući govor premijera Andreja Plenkovića na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda kojim je pozvao visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta da iskoristi svoje ovlasti za izbornu reformu koja će osigurati tamošnju legitimnu zastupljenost Hrvata u političkim tijelima, Milanović je rekao da kasno Marko na Kosovo stiže. Izbori u susjednoj državi održavaju se 2. listopada.

Neke stvari počnete raditi na vrijeme ili ih ne radite, ja o tome govorim godinu dana, rekao je Milanović. Kazao je da je on o toj temi morao govoriti i na mjestima koja možda nisu bila primjerena za to poput skupa NATO-a, no da je to rezultiralo da Schmidt nekoliko tjedana nakon tog govora sprčka tamo neku kašu od reforme koju je potom dao u javnu raspravu, što hrvatski predsjednik smatra greškom.

Dakle imaš ovlasti ili nemaš ovlasti. Ako ih imaš ne daješ u javnu raspravu nego postupaš kao suveren s određenim ovlastima, nastavio je Milanović, kazavši da je Schmidt tim činom dao vremena bukačima da se organiziraju te da izađu na ulice.

Izađe ti 5 tisuća galamdžija na ulice u Sarajevu, ti se prepadneš i odeš u Njemačku ženiti kćer. Ajde neka 2 tisuće Srba ili Hrvata iz Mostara dođe u Sarajevo, pa da vidimo kako će proći.

Na kraju se čovjek prepao i nema ga, rekao je o njemačkom predstavniku. BiH nismo napravili ništa i sad je kasno za ovakve lijepe poetske govore na Općoj skupštini, s tim je trebalo početi puno ranije, rekao je Milanović koji smatra da su se izbori u BiH 2. listopada mogli dočekati u miru, sa sigurnošću da će Hrvati dobiti svog predstavnika, da se Plenković na vrijeme priključio pozivu na reformu.

Milanović o izjavama Aleksandra Vučića

Predsjednik Zoran Milanović kazao je kako je priča srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića o tome da Hrvatska ne mari za srpsku djecu postala nepodnošljivo gadljiva te da Srbija nema moralnu auru da sudi o događajima tijekom raspada Jugoslavije. Vučić je u kontekstu optužnice iz Srbije protiv pripadnika hrvatskog ratnog zrakoplovstva zbog navodnih ratnih zločina tijekom vojno-redarstvene operacije Oluje rekao da Hrvatskoj nisu bitna srpska djeca jer njihovo ubojstvo Hrvatskoj nije šteta.

- Nikad nisam spominjao hrvatsku djecu, naime i mi Hrvati isto imamo djecu, i Rusi i Ukrajinci, svi imaju djecu, kazao je. 

Predsjednik je odbacio Vučićeve tvrdnje da je netko baš iz aviona išao gađati srpsku djecu te da bi Srbija trebala odgovoriti što je na tom mjestu radili srpski vojnici, tenkovi i oklopna vozila. Milanović je rekao da Srbija nema pravo i moralnu auru suditi o događajima na području bivše Jugoslavije te da takvim djelovanjem ne može ući u Europsku uniju.

Naglasio je kako Hrvatska Srbiji ne radi probleme na putu prema članstvu kakve recimo doživljava Sjeverna Makedonija od sebi susjednih država.

- Je li nas Srbija napala, je. Je li Beograd bombardirao, uništavao, palio masovno Hrvatsku, je. A kako se Hrvatska ponaša prema njemu džentlmenski. Pa dosta je bilo, rekao je predsjednik, kazavši da Hrvatska dosad nije učinila ništa po pitanju optužnica iz Srbije, a da bi on učinio nešto da je na položaju premijera.

Što bi točno učinio predsjednik nije htio reći, rekavši da bi mogao to predložiti Plenkoviću, ali ne ovako javno.

- Ova priča da mi po tome nećemo postupati ako ti netko opsuje mater više puta možeš po tome ne postupati, a možeš i reagirati, rekao je Milanović koji je optužnice prozvao zulumom i terorom nad hrvatskim zapovjednicima ratnog zrakoplovstva.

Predsjednik smatra da je nejasan način na koji se Srbija ponaša te da on ne zna želi li Beograd doista u EU.

Referirao se na nedavni sastanak procesa Brdo-Brijuni, inicijative kojoj je cilj ubrzanje europskog proširenja na zapadni Balkan, nakon kojeg je preko beogradskih i sarajevskih medija saznao da je navodno nešto komentirao o Srebrenici.

- Ja neću pomagati nekome tko si ne želi pomoći, kazao je u kontekstu pomoći državama koje žele postati članice EU-a, no ne pokazuju da im je ta ambicija stvarna.

- Srbija se ponaša kao da se sprema u šangajsku skupinu, zaključio je Milanović, referirajući se na Šangajsku organizaciju za suradnju koja okuplja Rusiju, Kinu, od ove godine Iran, Pakistan, Indiju i zemlje središnje Azije.