Milanović: Ne moramo se voljeti, ali moramo razgovarati i surađivati

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović stigao je na obilježavanje 25. obljetnice ustrojavanja Počasno-zaštitne bojne.

Hrvatska vlada jučer je odbacila tvrdnju predsjednika Zorana Milanovića da se nije konzultirala s njim o rezolucijama Ujedinjenih naroda o ratu u Ukrajini, kazavši da su o njemu dva dana prije samog glasanja razgovarali savjetnici Pantovčaka i Banskih dvora. 

- Ipak smo malo napredovali, odgovor Vlade je dosta pristojno napisan, u njemu je vrlo implicitno sadržano i priznanje da su do sada opstruirali, da nisu htjeli ništa, a ovo što je netko zamislio je dobra namjera, ali nije dovoljno. Radi se o ogromnim pitanjima političke naravi i o njima se ne mogu konzultirati s ljudima, koja ja poštujem, ali su tehničke osobe. Treba zauzeti stajalište o pitanjima rata i mira, kako će se Hrvatska postavljati, kako ćemo ubuduće komunicirati jer do sada nismo nikako jer je sustav bio zarobljen. Neću se pozivati na rezultate izbora kao gospodin Plenković tisuću puta, sad sam se pozvao i više neću, to je iza nas. Moramo surađivati i izravno razgovarati o nekim stvarima, ne moramo se voljeti niti se volimo, ali ovo je ozbiljan posao u kojem moramo voditi računa da sačuvamo svoju glavu, da vodimo računa o tome da smo dio EU, ali da je isto tako Amerika do jučer bila naš zaštitnik, što se sad promijenilo?

- Sve treba pametno izvagati, ne povoditi se za najglasnijima koji su često histerični u Europi jer naše pozicije ne moraju biti identične. Trebamo biti solidarni, lojalni, ne raditi nikome iza leđa, ali da ćemo automatski dizati ruku za nešto što je osmislio odjel u EK ili vanjskoj službi, to ne dolazi u obzir. Ponavljam, vanjsku politiku Vlada tehnički provodi, ali kreiraju je zajedno predsjednik Republike i premijer, to jasno piše u Ustavu. Onaj tko se toga ne drži, nije na dobrom putu, poručio je Milanović.

Kazao je kako nakon mjesec i pol dana, nakon što je predložio da se sastane Vijeće za obranu, nije dobio odgovor od Vlade.

- Kao pripremaju se neki dokumenti, neke od njih moram ja potpisati. Znači radite ih bez mene, to nije pravi put. Na kraju dana netko u ime Hrvatske mora dići ruku u New Yorku, opredijeliti se, ta osoba prima plaću iz proračuna. Mi pet godina nismo imenovali nikoga, s iznimkom veleposlanika u Beogradu. Taj posao rade ljudi koje premijer po nekom svom kriteriju bira, to su ljudi koji njemu duguju odanost, rekao je Milanović dodajući da to ne smije tako funkcionirati.

Kazao je kako Vlada vuče sve konce u Bruxellesu.

- To će vjerojatno tako i ostati. To baš i nije idealno, ali neka bude tako, ali mora biti neka ravnoteža. Ovo je dobar početak, ali nije dovoljno, ali neke stvari za budućnost moramo dogovoriti, ponovio je.

Naglasio je kako uime Hrvatske ne može govoriti Ursula von der Leyen ili Kaja Kallas i ostali činovnici najvišeg ranga koje nisu birali građani.

- Mogu oni govoriti što hoće, mi nećemo raditi aktivno protiv njih, ali mene to ne obvezuje. Kad je u pitanju trgovinska politika i milijuni drugih pravila koje Bruxelles donosi, to je druga priča, na to smo se obvezali. Vanjska politika i nacionalna sigurnost su najintimniji prostor svake nacije. Prvo ćemo se mi dogovoriti, a onda ćemo vidjeti dalje, rekao je.

Po prvi puta je pitanje Ukrajine, nakon tri godine, došlo na Vijeće sigurnosti.

- SAD, Rusija i Kina glasale su identično. EU i Velika Britanija bili su suzdržani. To je bio mali show između Rusa, Amerikanaca i Kineza da nitko nikome ne sruši, a da američka rezolucija prođe. Ona je malo cinična, polazi od toga kao da se nikada ništa nije dogodilo, ali njezina namjera je mir. Na nekoj intuitivnoj razini promatrača globalnih odnosa to bi trebalo biti dobro. Mi EU mislimo drukčije. Ovi najjači misle isto, to ne bi trebao biti loš početak u interesu svjetskog mira. Još kad bismo se mogli dogovoriti oko redukcije i kontrole nuklearnog oružja. Kad bi se mogli vratiti na održivu ravnotežu straha koja je držala svijet u miru tijekom Hladnog rata, to ne bi bilo loše. Ako je to početak tog puta, ja ga podržavam. Ako je početak nekakve dominacije nad svijetom i podjele interesnih zona, za to nisam, ali dajmo im vremena, rekao je Milanović.

Milanović se osvrnuo na svoje ranije izjave da je "sukob u Ukrajini sukob Moskve i Washingtona preko grbače Ukrajine".

- To govorim već tri godine i osjećam se loše zato što sam dobro prognozirao. Tko će doći u Ukrajinu i koje će oružje nositi, ovisi o Moskvi, govori predsjednik. 

Milanović o Dabri: Nema razloga da ga se pritvori, to je zastrašivanje

Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u utorak kako DORH nema razloga da pritvori saborskog zastupnika DP-a Josipa Dabru te da je riječ o zastrašivanju, a saborske zastupnike koji sutra trebaju glasati o tome da mu se skine imunitet pozvao je da razmisle i propituju cijelu situaciju.

- Prije mjesec dana smo vidjeli Dabrinu Valpurginu noć. To je bio čisti Wagner u kukuruzu. Čemu će tu sad pritvor doprinijeti? On u zadnjih mjesec dana nije mogao razgovarati s dva prijatelja koji su bili prisutni? Kakav utjecaj na svjedoke?, upitao je Milanović u izjavi za medije nakon obljetnice ustrojavanja Počasno-zaštitne bojne.

- Opasnost od ponavljanja kaznenog djela? Ma nemoj. Od bijega? Gdje, u Dunav? Opasnost od utjecaja na svjedoke? Koje svjedoke, nakon mjesec dana? Pa dogovorili su već sve partije bele doživotno, tko će što zvati, tko će što povući. Nema nijednog razloga da se tog čovjeka pritvori, to se zove zastrašivanje, poručio je predsjednik.

Pritom je podsjetio kako ga Domovinski pokret nije podržao i da ne poznaje Dabru.

- Gledam što se događa i pozivam zastupnike, sugeriram, namigujem im, da razmišljaju o tim stvarima. To je odgovornost, to je teret, da nekad kažeš ne. I djecu odgajamo da ne kažu uvijek da, naveo je.

Dodao je kako je jasno da Dabro nije pucao manevarskom municijom i da će morati odgovarati za to na neki način, "ali baš da ga treba povlačiti po pritvorima, to ne".

- Dabro se onako malo krkanski i opasno poigravao u dva navrata što smo vidjeli i netko mu je to očito nasadio, netko s kim je bio blizak ranije. To se vjerojatno u nekim drugim okolnostima nikada ne bi objavilo, ocijenio je.

Dodao je kako tu ima elemenata kažnjivosti, ali ponovno je upitao treba li ga "ćuzirati".

Pritom je rekao kako saborski zastupnici u "jezivom strahu od konfrontacije i da im se ne zalijepi etiketa da su protiv neovisnog pravosuđa stalno dižu ruke", istaknuvši kako bi možda taj refleks trebali držati pod kontrolom i propitkivati.

- Kada se traži oduzimanje slobode njihovom kolegi, da razgovaraju i da vide zašto i tko to traži, tko je državni odvjetnik. Ako je to, recimo, osoba koja je loše prikriveni političar s neskrivenim političkim ambicijama, onda tome treba pristupiti s posebnom pažnjom, marom i koncentracijom, ocijenio je predsjednik.

Krivac za Široki Brijeg sigurno nije bolničarka Vjera Andrijić

Milanović je komentirao i izvide DORH-a zbog izjava o proboju partizana u Široki Brijeg, poznatom po slučaju 12 ubijenih franjevaca, posljednje preživjele partizanke, 101-godišnje Vjere Andrijić, a koja je bila jedna od uzvanica na Milanovićevoj inauguraciji.

- Borba je bila, nismo imali borbu ni sa čim nego s crkvom i dokle god crkva nije pala, dok popovi nisu prestali iz crkve pucati, Široki Brijeg nije pao, bila je noć. To sam ja svojim očima vidjela. Upali su naši u crkvu, naravski zarobili, to su bili popovi koji su imali mitraljez sa zvonika, zadnje koje je, to je bilo sa zvonika. Mi smo zarobili pet-šest popova koliko je bilo, bili su svi, hvala Bogu, u haljama, rekla je Andrijić za Vida TV.

Milanović je rekao kako mu je žao zbog toga.

- Mogla je izraziti žal prema ljudima koji su nedvojbeno likvidirani. Ali to je naša povijest. Mi nemamo baš stvari kojima se možemo bezuvjetno ponositi i koje su savršene. Svaka je zašpricana nekim ubojstvom, manje ili više masovnim, netko je radio ovo, netko likvidirao 1000 zarobljenika u Jasenovcu dva dana prije kapitulacije, nije tu bilo puno čovječnosti, ocijenio je.

Dodao je kako je Andrijić svjedok jednog vremena.

- Nakon što je njihova postrojba počinila te zločine, došla je do Monfalconea i tamo zaustavila Engleze. Da nije bilo tako, mi bismo u Istru išli s putovnicom. To je vojska u kojoj je bio i Franjo Tuđman. Komesari su donijeli odluku da se jedan broj franjevaca smakne. Jesu li oni pucali po partizanima ili nisu, to nije bitno, nisu ih smjeli ubiti, ustvrdio je Milanović.

Naveo je kako je to još jedna od trauma hrvatskog društva.

- Krivci su mrtvi, a krivac sigurno nije Vjera Andrijić, bolničarka. Ona je tu nebitna. Sve skupa je ispalo kako nije bilo zamišljeno, rekao je.

Milanović: Dodika se pokušava izbaciti iz političkog života

Predsjednik Zoran Milanović rekao je, uoči objave presude Dodiku najavljene za srijedu, da se predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika nastoji izbaciti iz političkog života jer "nije poslušao naredbu kolonijalnog upravitelja" i da to neće zastrašiti Srbe.

- Dodik je najpopularniji političar među Srbima u BiH. Samo ćeš ga ojačati ako si ga mislio osujetiti. To je taj europski način koji je totalno pogrešan. Nije ni nasilan na pravi način. Ako si već silnik, budi silnik. To je neko petljanje, podmetanje, pokušaj da se demokratski izabranom predstavniku srpskog naroda (...) da ga se izbaci iz političkog života zato što nije poslušao naredbu kolonijalnog upravitelja, davno umirovljenog njemačkog političara. U kojem stoljeću mi živimo?", rekao je Milanović novinarima u utorak.

Predsjedniku Republike Srpske sudi se od veljače 2024. zato što nije postupio po odluci visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta.

Hrvatski predsjednik smatra da se Srbe time neće zastrašiti, ali da će biti revoltirani te je dodao da ne brani Dodika, već samo misli da se to sutra može dogoditi i Hrvatima.

Istaknuo je da Hrvatska samo želi jednaka prava za Hrvate u susjednoj zemlji.

- Hoćemo samo jednaka prava, da Hrvati biraju svoje predstavnike u Predsjedništvu, ništa drugo. A Srbi? Neće se oni tako lako odcijepiti od BiH. Ali na ovakav način im se pomaže", kaže Milanović.

Milanović dodaje da sa Srbima treba pronaći zajednički jezik.

- Mi moramo gledati da i sa Srbima, koji se cijelo vrijeme ponašaju kao da im je tijesna koža, kao da bi se negdje širili, a ne mogu (...) moramo naći pokušaj zajedničkog jezika i dogovora. Ne tako da u crno zavijemo nekog trećeg, što zloguke ptice iz Sarajeva stalno ponavljaju. Da mi hoćemo komadati BiH - nećemo, ne zanimate nas, rekao je Milanović.