Milanović predložio Plenkoviću hitno sazivanje sjednice Vijeća za obranu, oglasio se MORH

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović uputio je u petak premijeru Andreju Plenkoviću dopis kojim mu predlaže hitno sazivanje sjednice Vijeća za obranu na kojoj bi se razmotrilo uvođenje obveznog vojnog roka. Odgovorili su mu iz Ministarstva obrane. 

Predsjednika Vlade poziva i na dogovor o mjestu i vremenu održavanja sjednice Vijeća za obranu kako bi poziv na sjednicu mogao biti upućen članovima Vijeća za obranu, izvijestili su u subotu iz Ureda predsjednika te objavili tekst dopisa predsjedniku Vlade i predloženi poziv na sjednicu Vijeća za obranu.

Predsjednik Milanović je u pismu, među ostalim, ocijenio "neprimjerenim i neozbiljnim" to što je kao kao vrhovni zapovjednik OSRH iz medija doznao da Vlada RH namjerava odgoditi uvođenje obveznog vojnog roka.

"Ja sam, kao vrhovni zapovjednik OSRH, iz medija doznao o toj namjeri Vlade što, ako je točno, smatram neprimjerenim i neozbiljnim, jer se o tako važnom pitanju za obranu zemlje, hrvatske građane ne može obavještavati neslužbenim i neprovjerenim objavama. Pogotovo se ne mogu donositi tako važne odluke bez prethodne rasprave i zaključka na Vijeću za obranu, zakonskom tijelu nadležnom za obranu, pa tako i za vojni rok", istaknuo je Milanović.

"Oružane snage Republike Hrvatske i obvezni vojni rok ne mogu biti predmet Vaših dnevno-političkih manipulacija i stranačkih interesa, zato očekujem Vašu žurnu reakciju i prihvaćanje prijedloga o sazivanju sjednice Vijeća za obranu", dodao je.

Nisam protiv uvođenja obaveznog vojnog roka, ali ne na štetu profesionalne vojske.

Milanović je ponovio da nije protiv uvođenja obveznog vojnog roka.

"Kao predsjednik države i vrhovni zapovjednik OSRH podržavam svaku mjeru koja osigurava jačanje sustava obrane i pridonosi sigurnosti naše Domovine. Obvezni vojni rok može biti opravdan kao način za popunu pričuve OSRH koja sada nije na zadovoljavajućoj razini. Sigurnosna situacija u Europi kontinuirano se pogoršava i Hrvatska stoga mora razmotriti sve modalitete jačanja vlastite obrane, uključujući i uvođenje obveznog vojnog roka", naglasio je te dodao da su sve to dovoljni razlozi za ozbiljnu raspravu o uvođenju obveznog vojnog roka i donošenje potrebnih odluka na zakonskim tijelima.

Premijeru Plenkoviću poručio je da će "prije ili kasnije" morati prihvatiti svoju zakonsku obvezu i skupa s njime sazvati sjednicu Vijeća za obranu na kojoj treba raspraviti niz tema i otvorenih pitanja vezanih uz uvođenje obveznog vojnog roka i naveo šest tema koje smatra ključnima prije donošenja odluke o uvođenju vojnog roka, odnosno u sklopu pripreme za njegovo uvođenje.

Tako je istaknuo da uvođenje obveznog vojnog roka ne smije biti na štetu profesionalne vojske kojoj, kaže, nedostaje ne samo oprema i naoružanje već prvenstveno ljudi, ponajviše profesionalni vojnici, pa bi trebalo dodatno unaprijediti materijalne uvjete i status profesionalnih vojnika te tako privući nove pripadnike, što je jedna od temeljnih zadaća Ministarstva obrane.

Kriteriji pozivanja ročnika moraju biti jasni i transparentni.

"Prema informacijama koje sam dobio od Glavnog stožera OSRH, plan Vlade bio je obuhvatiti obveznim vojnim rokom samo 4 000 ročnika godišnje, što je manje od četvrtine potencijalnih vojnih obveznika. Postavlja se pitanje, na koje nisam vidio odgovor, kako, po kojim kriterijima i na koji način će se, od 17 do 18 tisuća vojnih obveznika, odabrati upravo tih 4 000 ročnika? OSRH ne smiju ni na koji način biti izložene prigovorima ili sumnjama o pogodovanju kod pozivanja ročnika, kriteriji za pozivanje ročnika moraju biti jasni i transparentni", istaknuo je predsjednik Milanović.

Pozivajući se na informacije Glavnog stožera OSRH, osvrnuo se i na podatak da bi prema planu Vlade predviđeni vojni rok trajao dva mjeseca te naglasio da je i to još jedno pitanje koje treba detaljno raspraviti i utvrditi je li dva mjeseca dovoljan rok za kvalitetno vojno osposobljavanje upućujući na stajališta vojnih stručnjaka prema kojima je to prekratak rok da bi se ročnike osposobilo za stvarne potrebe OSRH i podsjećajući da po sadašnjoj zakonskoj odredbi vojni rok traje šest mjeseci.

"Besmisleno je uvoditi obvezni vojni rok koji neće dati željene rezultate, a da bi to postigli, moramo znati što želimo njime postići", naglasio je Milanović.

Što s prigovorom savjesti?

Nije, također, riješeno ni pitanje prigovora savjesti, odnosno način služenja tzv. civilnog vojnog roka. "Stava sam da i civilni vojni rok mora biti osmišljen i mora osobama koje ga izaberu omogućiti stjecanje određenih znanja koja su društveno korisna. Također, osobe koje bi odslužile civilni vojni rok kasnije bi morale biti u nekoj vrsti pričuve, jednako kao i osobe koje završe obvezni vojni rok. Ako to ne napravimo, stvorit ćemo nejednakost među građanima pri čemu će neki služiti vojni rok i kasnije biti aktivirani u pričuvi, dok će drugi to izbjeći ili odrađivati formalno", naveo je.

Usto, nije riješeno ni pitanje studenata i zaposlenih obveznika vojnog roka. "Naime, osobe koje upišu fakultete ili studiraju morale bi se pozivati na način i u terminima koji neće ometati njihove fakultetske obveze. A za zaposlene osobe mora se pronaći model služenja obveznog vojnog roka tako da im to ne ugrožava posao, odnosno profesionalne karijere", dodao je Milanović.

Predsjednik i vrhovni zapovjednik OSRH upozorio je u pismu i da, prema informacijama koje sam dobio od Glavnog stožera OSRH, nije riješeno ni pitanje financiranja služenja obveznog vojnog roka.

"OSRH su krenule u pripremu za uvođenje vojnog roka od siječnja 2025., a za pripreme se koriste financijska sredstva s programa obuke i logističke potpore profesionalnog sastava, kako je to tražio ministar obrane. U projekcijama proračuna za 2025. nisu predviđena financijska sredstva za naknade ročnim vojnicima i druge troškove njihove obuke. Troškovi za obvezni vojni rok moraju se pozicionirati transparentno na zasebnim stavkama Financijskog plana MORH-a, a ne na stavkama obuke i logističke potpore profesionalnog sastava. Obuka i opremanje profesionalnih borbenih postrojbi OSRH najveći su prioritet", poručio je Milanović.

"Uvođenje obveznog vojnog roka najsloženije je pitanje u području obrane i s tako ozbiljnim pitanjima koja se tiču obrambene sposobnosti naše zemlje i života naših građana ne smije se postupati neozbiljno i neodgovorno, na način da se medijski objavljuje uvođenje vojnog roka, a sada opet medijski objavljuje njegova odgoda", ocijenio je predsjednik Milanović u pismu premijeru Plenkoviću u kojem ga pozva na žurno sazivanje sjednice Vijeća za obranu.

Odgovor iz MORH-a

Predsjedniku Milanoviću odgovorili su iz Ministarstva obrane. U priopćenju su napisali kako predsjednik iznosi neosnovane ocjene te da je bio upoznat s modelom koji su izradile Oružane snage. Također su napomenuli kako su Ministarstvo obrane i Oružane snage spremni za provođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, odnosno da se ono ne odgađa.

Odgovor prenosimo u cijelosti:

Predsjednik iznosi neosnovane ocjene, bio je upoznat s modelom koji su izradile Oružane snage

Predsjednik Zoran Milanović, koji je mijenjao stav o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja da bi sada u kampanji za predsjedničke izbore zatražio hitno sazivanje sjednice Vijeća za obranu, u svom je priopćenju iznio šest točaka vezanih za vojno osposobljavanje. Predsjednik ih naziva otvorenim pitanjima i tvrdi da na njih nije dobio odgovore, iznosi i potpuno neosnovane i neistinite ocjene, pa je zbog objektivnog i istinitog informiranja javnosti potrebno demantirati teze plasirane iz Ureda predsjednika.

Posebno napominjemo da je predsjednik Milanović, preko ljudi iz svog Ureda, bio upoznat sa svim detaljima modela temeljnog vojnog osposobljavanja koji su izradile Oružane snage RH.

Predsjednik se sada referira na medijske interpretacije o “odgodi uvođenja obveznog vojnog roka” na što možemo još jednom ponoviti: Ministarstvo obrane i Oružane snage RH spremni su za provođenje temeljnog vojnog osposobljavanja. Dakle, temeljno vojno osposobljavanje se ne odgađa. Do siječnja iduće godine bit će usvojena zakonska podloga i onda će krenuti proces provođenja temeljnog vojnog osposobljavanja.

1. Zanimljivo je da baš predsjednik koji je ostao upamćen kao premijer čija je Vlada nanijela najviše štete Hrvatskoj vojsci i najviše rezala prava hrvatskim vojnicima piše kako uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja ne smije biti na štetu profesionalne vojske. Ministar obrane Anušić i Vlada premijera Plenkovića, za razliku od tadašnje Milanovićeve Vlade, ne čine ništa što bi bilo na štetu Hrvatske vojske, pa tako ni uvođenje vojnog osposobljavanja. Vlada već osam godina osnažuje Hrvatsku vojsku. Upravo su u mandatu aktualne Vlade i aktualnog ministra obrane plaće svim djelatnim vojnim osobama porasle u prosjeku 30 posto. Uz povećanje plaća, donesen je i cijeli niz mjera kojima se unaprijedio standard života i rada hrvatskih vojnika. Kontinuirano raste i interes za vojnim pozivom. U mandatu ministra Anušića u znatnom je porastu broj mladih ljudi koji prvo odsluže dragovoljno vojno osposobljavanje, potom se i zapošljavaju u vojsci. U listopadu se, primjerice, nakon niza godina prvi put na dragovoljnom vojnom osposobljavanju očekuje možda i više od 200 djevojaka i mladića. Provode se i nikad veća ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske - od Rafalea, Black Hawkova, Bradleya uskoro Himarsa, besposadnih letjelica, tenkova zapadne proizvodnje.... Proračun Ministarstva obrane kontinuirano raste od 2016. godine, od tada do danas porastao je za 122 posto, zahvaljujući tome moguća su i navedena velika ulaganja u Oružane snage.

2. Predsjednik tvrdi da nije dobio odgovor kako bi se izabralo 4000 ročnika za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja od potencijalnih 18.000 mladića koji godišnje pune 18 godina. Četiri tisuće ročnika godišnje, za početak, u potpunosti zadovoljava potrebe Hrvatske vojske, i što se tiče pričuve i što se tiče popune djelatnog vojnog sastava. Potencijal je, dakle, 18.000 mladića, dio njih će se pozvati na institut prigovora savjesti, dio nije zdravstveno sposoban prema podacima koje Ministarstvo obrane službeno dobiva od drugih nadležnih tijela koja vode te podatke, a dio neće proći na liječničkom pregledu tijekom novačenja. Od onih koji ostanu u “bazenu” za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja plan je izabrati 4000 ročnika po kriteriju - fizički i zdravstveno najspremnijih. Ti će kriteriji biti jasno propisani i javno dostupni u provedbenom propisu, odnosno pravilniku ministra obrane. Sve transparentno i prema propisima.

3. ⁠Model temeljnog vojnog osposobljavanja izradile su Oružane snage RH i predložile da temeljno vojno osposobljavanje traje dva mjeseca, odnosno osam tjedana. Dakle, upravo je struka to predložila. Nejasno je stoga zašto predsjednik više vjeruje tobožnjim vojnim stručnjacima nego profesionalcima iz Oružanih snaga čija je to nadležnost. I dragovoljno vojno osposobljavanje sada traje dva mjeseca.

4. ⁠Model služenja civilnog roka izrađuje se u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i ono će se provoditi u partnerstvu Civilne zaštite s lokalnom samoupravom. I taj je model spreman.

5. ⁠O kategoriji naših državljana studenata posebno se vodilo računa. Studenti će imati odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja sve dok studiraju. Samo će morati priložiti potvrdu o studiranju. Nakon što završe fakultet onda će dobiti poziv (do 30. godine života će se pozivati na služenje). I u drugim situacijama vodili smo računa da ne bismo zakinuli vojne obveznike, pa se tako predviđaju dodatne situacije u kojima će biti moguće odgode. Primjerice, kad je netko otvorio obrt ili se tek zaposlio ili mora sudjelovati na nekim natjecanjima. Što se tiče zaposlenih, već sada Zakon o radu prepoznaje da tim osobama prava miruju kod poslodavca dok služe vojno osposobljavanje. Svrha je, naravno, zaštiti radnika u smislu povratka na posao nakon temeljnog vojnog osposobljavanja, pa će se propisati i mogućnost obeštećenja poslodavca za vrijeme dok njihov radnik služi u vojsci. Jednako kao što MORH obeštećuje poslodavce kad pričuvnici idu na vojne vježbe u trajanju od desetak dana. Radnik neće smjeti dobiti otkaz zbog temeljnog vojnog osposobljavanja i to će biti zakonski jasno propisano.

6. ⁠Potpuno netočno, sve je predviđeno i sredstva za temeljno vojno osposobljavanje bit će u proračunu. Proračun za 2025. godinu je u izradi i MORH o tome itekako vodi brigu kao državno tijelo koje je nadležno za obranu, stoji u priopćenju MORH-a.