Milanović: Srbija nije u milosti SAD-a, RH sigurno neće kupiti NIS

Predsjednik Republike Zoran Milanović posjetio je Hrvatski prirodoslovni muzej, gdje je razgledao izložbu "Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština". Nakon obilaska dao je izjavu za medije, osvrnuvši se na aktualne teme - od izbora predsjednice Vrhovnog suda do diplomatskih imenovanja i energetskih pitanja u susjedstvu.

Govoreći o kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda, Mirti Matić, Milanović je poručio kako u potpunosti stoji iza svog prijedloga.

- Ja sam predložio i predložit ću tu osobu, to je osoba visoke reputacije kao i prethodnica, kao i pokojni sudac Dobronić. Vodim računa o tome što potpisujem. Mislim da će dobiti većinu na saborskom Odboru za pravosuđe, rekao je predsjednik, dodajući da očekuje potvrdu kandidatkinje.

Milanović je kao ovlašteni predlagatelj, krajem listopada potvrdio da je sutkinja Matić njegova kandidatkinja za čelnicu Vrhovnog suda. Matić je dobila podršku i Opće sjednice Vrhovnog suda, a potrebno je još i mišljenje Odbora za pravosuđe, iako nijedno nije obvezujuće za predlagatelja.

Novinari su ga pitali i za komentar izjava predsjednika Odbora za pravosuđe Nikole Grmoje (Most) koji je neuspješno htio odgoditi njezino saslušanje pred Odborom dok od USKOK-a ne dobije informaciju je li Mirta Matić, sutkinja Visokog trgovačkog suda, odavala svom bivšem suprugu informacije iz istrage.

Milanović nije htio komentirati prijedlog Grmoje.

Očekujem da (Matić) bude potvrđena, rekao je. Vidjeli smo da premijera (Andrej Plenković) treba impresionirati. Sad nije rekao da nije impresioniran - znači da je kandidat ok. Ja mislim da je i više nego OK, ustvrdio je Milanović.

Rekao je i da je u odnosu na ranija dva neuspješna pokušaja izbora ovoga puta sve bilo dogovoreno unaprijed - što ne znači da je protuzakonito i nepošteno, nego je ispravno i prilično razumno. I tako jedino može, dodao je.

Na pitanje o mogućem zaključenju liste veleposlanika do kraja godine, Milanović je naglasio važnost jednakog ustavnog položaja predsjednika i premijera.

- Poštujem premijerovo pravo da odlučuje tko će predstavljati Hrvatsku u inozemstvu, ali istu obvezu imam i ja. Suodlučivanje je moguće samo ako se poštuju prava i jednog i drugog, rekao je, podsjetivši da je već ograničio svoje kandidate na četvrtinu liste, što smatra značajnim kompromisom.

Milanović je ponovio je kako se pri predlaganju kandidata za veleposlanike ograničio samo na četvrtinu kandidata i da je "to prilična koncesija i kompromis".

- To su ljudi za koje ja procjenjujem da su dobri i adekvatni da budu predstavnici Republike Hrvatske na toj razini. Premijeru je preostalo da odabere preostale tri četvrtine kandidata. Kao što ja poštujem njegovo pravo i obvezu, tako i on mora moje. To što ja mislim o mnogima od kandidata koje je on predložio neću reći, ali nisam impresioniran. Ja sam svoje rekao i sada je na premijeru da odluči hoće ili neće. Moji suradnici i ja se nećemo povući i o imenima ne govorimo. A bez dogovora ne ide", rekao je predsjednik Milanović.

Dodao je kako se iz procesa neće povući. "O imenima ne govorimo; bez dogovora ne ide. Kreneš li mi kopati po kandidatima, imam caterpillare da prekopam tvoje".

Rušenje Vjesnika

Novinari su ga pitali i kako komentira plan rušenje nebodera Vjesnika koji je stradao u požaru.

Predsjednik Milanović je rekao da neboder Vjesnika treba srušiti što prije jer u slučaju njegovog urušavanja netko može nastradati.

- Naravno, tu su još i komunalni problemi, gradske gužve, ali za to stvarno nisam nadležan, dodao je. 

O krizi oko NIS-a i energetskim odnosima u susjedstvu

Komentirajući aktualnu situaciju u Srbiji i mogućnost gašenja rafinerije NIS-a zbog američkih sankcija, Milanović je poručio da se Hrvatska u tu priču neće uključivati.

- Hrvatska ima preče brige, to je INA. Konzultanti su trebali dati prijedlog kako da Hrvatska kupi INA-u, od toga se nije dogodilo ništa. A to tko će kupiti NIS, Hrvatska sigurno neće, rekao je.

Istaknuo je da je JANAF spreman pružiti tehničku potporu, kao i dosad.

- JANAF je tu, stoji na raspolaganju kao i u vrijeme mojih prethodnika i sadašnje vlasti. Razgovarao sam o tome i u Mađarskoj, oni imaju svoju poziciju, probao sam agitirati za Hrvatsku. A što će Mađari napraviti, ovisi u kojoj su fazi milosti iz perspektive Washingtona. Srbija očito nije u milosti. JANAF je tu da servisira i ubire nekakvu naknadu, rekao je.

Dodao je i upozorenje na mađarsku energetsku strategiju.

- Orijentacija Mađarske samo na jedan izvor je opasno. Mađari će sigurno razmišljati o tome, kazao je.

Situacija u Ukrajini

O situaciji u Ukrajini i aktualnom pokušaju postizanja mirovnog sporazuma koji je predložio američki predsjednik Donald Trump, predsjednik Milanović je naglasio kako je "bez savjeta bilo kome, klanje mora prestati".

- Ta katastrofa u Ukrajini je maslo i zajedničko djelo Washingtona i Moskve. Oni su to zakuhali, svaki na svoj način, u zadnjih 15 godina. Ovo je rat na ukrajinskom teritoriju između Moskve i Washingtona i riješit će se isključivo njihovim dogovorom. Svaki sljedeći korak u raspletu ove katastrofe za Ukrajinu dokazuje da će to bit dogovor onih koji su taj sukob izazvali i u njega gurnuli jednu nesretnu i uništenu zemlju, rekao je i podsjetio kako je to isto govorio puno puta proteklih mjeseci i godina.

Kritizirao je europske političare koji se protive mirovnom planu i savjetuju Ukrajini da ga ne prihvati.

- One koji imaju savjete za Ukrajinu da ne treba prihvatiti ovo i da ne dolazi u obzir da se nešto prihvati pitam: jesu li ratovali? Ima li itko pravo da tu odluku donosi osim Ukrajinaca? Neka oni odluče. Zelenski se još 2022. godine u Istanbulu i Minsku htio dogovoriti s Rusima. U tome su ga spriječili agenti kaosa koji su mu ponavljali – bori se, mi smo uz tebe koliko god bude trebalo. Dok nisu promijenili svoje mišljenje, rekao je MIlanović i ponovio kako mir mogu dogovoriti samo Washington i Moskva, nikakav Berlin ni Pariz.

Na pitanje novinara o tome hoće li mirovni sporazum možda osokoliti Rusiju, hrvatski predsjednik je odgovorio da Rusija "nema snage ni za što više od ovoga".

- Jedan dan slušamo od istih ljudi da je Rusija zemlja koja nije ništa više od benzinske stanice s nuklearnim oružjem. S druge strane, slušamo da je toliko opasna da se Nijemci moraju početi naoružavati i držati puške i streljivo u kući. Što je istina?.

Dodao je da može razumjeti senzibilitet i strahove baltičkih država ili Poljske od Rusije, "ali neke druge države ne".