Milanović u Poreču: Treba braniti svoje i biti svjestan što je to tvoje

Dan Statuta Istarske županije obilježen je u srijedu u Istarskoj sabornici u Poreču, u nazočnosti predsjednika RH Zorana Milanovića, a župan Boris Miletić na svečanosti je rekao kako je upravo taj statut svojevrsna "povelja o istarskom načinu života i istarskim vrijednostima".

Kazavši kako dolazak na ovu svečanost smatra svojom dužnošću i "podrškom nečemu što je dobro i što je tradicionalno i što nije slučajno na ovim prostorima", predsjednik Milanović je rekao kako je njegov prvi susret s dvojezičnom Istrom bio u njegovoj desetoj godini života kada je autobusom putovao iz Zagreba za Rovinj i na ulasku u Rovinj vidio dvojezični natpis.

- Bio je to siječanj 1976. godine i bilo mi je neobično, prisjetio se Milanović. Dodao je kako je Istra županija u kojoj se živi lijepo, sigurno te ima svoje vrijednosti koje su njemu bliske. 

Rekao je da kod građana Hrvatske želi više žara i duha na način kako se Istra bori za svoje interese.

- Kad govorim o Hrvatskoj, gledam prije svega Hrvatsku. Netko će reći da je to sebično, a ja ću reći - kome krivo, kome pravo. Tako je, drukčije ne ide, posebno ako si mala nacija u Europi, koja je megastruktura i koja ima tendenciju da postane superdržava. E tu želim više žara, duha, pronicljivosti od strane nas građana Hrvatske na način na koji se Istra bori za svoje interese, poručio je Milanović.

Dodao je kako još čeka da hrvatska izvršna vlast u Bruxellesu za nešto kaže "nama to ne odgovara".

- Pa nije baš moguće da već sedam godina iz Europske komisije, iz Parlamenta dolaze isključivo stvari koje Hrvatskoj odgovaraju. Ne znači da se treba dići na oružje, ali treba braniti svoje i biti svjestan što je to tvoje, rekao je Milanović.

Rekao je i da bismo trebali biti malo opušteniji kad je riječ o demografiji. Nitko ne voli da ga nestane, ali sama brojnost nije odgovor ni na što, poručio je.

- To cijelo vrijeme pomalo preplašeno prebrojavanje - joj, nema nas... Ima nas dovoljno ako znamo što hoćemo. Ne možemo silom natjerati ljude, žene, muškarce, parove da imaju više djece. Trebamo učiniti sve da to postignemo, ali u jednom trenutku reći - OK, učinili smo sve, prestanimo širiti moralnu paniku. Sudnji dan. On nije tu. Stvari za nas stoje dobro. Europa je naš dom, ali Europa nije superdržava i mi Europi pripadamo onoliko koliko odlučimo pripadati, rekao je Milanović.

Dodao je da je "jedna od navika takozvanog Zapada da drugima bude pametan i da nitko drugi ne valja". 

Temeljni dokument istarske regije

Na prigodnoj svečanosti istarski župan Boris Miletić ustvrdio je da je Statut Istarske županije temeljni dokument istarske regije. Dodao je da se Istarska županija za svoj statut dugo borila i naposljetku i izborila, ne pristajući na polovična rješenja, na kompromis i na ukidanje onih članaka koji su, kazao je, slika onoga što u Istri žive, baštine i do čega drže.

- Istarske težnje i posebnosti tada nisu bile shvaćene, kao što se nije shvaćalo da bi odustajanjem od naših specifičnosti i prihvaćanjem nekakvog osakaćenog Statuta, izgubili dio sebe. Upornost i naša tvrdoglavost, tada, kao i puno puta kasnije, urodila je plodom, poručila je predsjednica Županijske skupštine Sandra Ćakić Kuhar. 

Ovogodišnji dobitnici zahvalnica Istarske županije su Zavičajni muzej Poreštine, Kulturno-umjetničko društvo "Lino Mariani" iz Pule i Valamar Riviera, te postumno Miroslav Bertoša i Davor Šišović.

Također, odlukom Skupštine Istarske županije Phil Hogan, europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj u razdoblju od 2014. do 2019. godine proglašen je počasnim građaninom Istarske županije.

Istarska županija obilježava Dan Statuta Istarske županije 30. ožujka.

Nakon što je Skupština Istarske županije 30. ožujka 1994. prihvatila Statut, Vlada RH je 14. travnja 1994. ukinula 36 članaka. Slijedila je političko-pravna bitka, a 2. veljače 1995. Ustavni sud RH prihvatio je 18 članaka, a ukinuo, potvrdivši djelomično Vladinu odluku, drugih 18 članaka. Članci Statuta koje je Ustavni sud ukinuo bili su uglavnom vezani za mogućnost uvođenja dvojezičnosti, odnosno mogućnost službenog korištenja talijanskog jezika u radu županijskih tijela.