Cjelodnevna nastava: Šest novih predmeta i bez domaćih zadaća

Škola u kojoj svi dobivaju - tako u Ministarstvu znanosti opisuju projekt cjelodnevne škole koji od jeseni eksperimentalno kreće u 50 škola. Predstavljeni su detalji 25 milijuna eura vrijednog projekta koji bi trebao osigurati kvalitetnije obrazovanje učenicima, bolje uvjete školama i veće plaće profesorima.

Pogledajte prilog Vlatke Kalinić:

Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je, te objavilo Javni poziv osnovnim školama za podnošenje prijava za sudjelovanje u eksperimentalnom programu Osnovna škola kao cjelodnevna škola koji će trajati četiri školske godine, a u njega će biti uključeni učenici od 1. do 8. razreda u 50 škola.

- Djeca nam nedovoljno dugo borave u samim školama i onu zadnju poziciju moramo promijeniti i promijenit ćemo s konceptom cjelodnevne škole, kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs predstavljajući program cjelodnevne škole.

Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije, Svijet i ja, Drugi strani jezik - novi su predmeti koje će od jeseni slušati učenici 50 osnovnih škola koje uđu u eksperimentalni program cjelodnevne nastave.

Školski dan od 8 do 17; utvrđivanje gradiva s nastavnicima, nema potrebe za instrukcijama

Školski dan trajat će od 8 do 17 sati svaki dan.

Obavezna nastava trajat će do 15 ili 15.30 sati, u okviru toga učenici imaju topli obrok, a slijedi drugi dio koji pohađaju učenici koji to odaberu, a to su izvannastavne aktivnosti do 17 ili 17.30.

- Potom će slijediti izvanškolske aktivnosti koje ne pokriva proračun i mogu biti eventualno sufinancirane na neki drugi način, rekao je Fuchs.

U okviru obavezne nastave je program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja u sklopu kojeg učenici s nastavnicima ponavljaju, razrađuju teme, utvrđuju gradivo koje su učitelji percipirali da nije dobro percipirano.

- To je onaj dio gdje se se odvija proces koji se odvijao kod kuće - pisanja domaćih zadaća, instrukcija i sl., naglasio je ministar.

Povećanje satnice hrvatskog i matematike; drugi strani jezik obavezan

Satnica hrvatskog jezika i matematike u svim se razredima povećava za jedan sat tjedno.

Priroda i društvo, koja se sad sluša od 1. do 4. razreda, odnosno Priroda koja se sluša u 5. i 6. razredu, postaju Prirodoslovlje, te će ga dva sata tjedno slušati učenici od 1. do 6. razreda.

Učenici od 1. do 4. razreda dobivaju predmete Praktične vještine, Društvo i zajednica te obavezan drugi strani jezik u 4. razredu koji se potom sluša do kraja osnovne škole.

Učenici koji neće ići na vjeronauk, morat će za izborni predmet odabrati Svijet i ja i predavat će se dva sata tjedno.

Povećava se i broj sati za Likovnu i Glazbenu kulturu od 1. do 4. razreda, te Tehničku kulturu i Geografiju od 5. do 8. razreda. Povećava se i satnica tjelesnog u 4. razredu, a taj predmet će, kako je najavljeno, predavati magistri kineziologije.

- Preporučamo školama da osiguraju u razrednoj nastavi dva sata dodatno tjelesnog a u predmetnoj tri sata. Tako dolazimo do toga da svako dijete ima sat vremena tjelesne aktivnosti dnevno, rekao je Stipe Mamić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

 Za njih će se učitelji posebno pripremati.

- U suradnji s učiteljskim fakultetom u Zagrebu provest će se edukacije, edukacije će se provoditi prije odlaska na godišnje odmore, rekao je državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Nakon eksperimentalne provedbe, koncept cjelodnevne škole za četiri godine trebao bi zaživjeti u svim školama u Hrvatskoj.

Ministar Fuchs istaknuo je da cjelodnevna škola daje mogućnost da svako dijete bez obzira na njegov socio-materijalni status ili stupanj obrazovanja roditelja ima jednake uvjete u školama i da se izjednači količina znanja koju nastavnici prenose djeci.

- Da maknemo s dnevnog reda potrebu instrukcija kod kuće, da povećamo kvalitetu obiteljskog života, s obzirom da neće biti domaćih zadaća, jedno kvalitetnije obiteljsko druženje, ali i socijalizacija među učenicima i djecom, vršnjacima, objasnio je ministar.

Projekt će se eksperimentalno provoditi iduće četiri godine (od rujna 2023. do lipnja 2027.) i odnosi se na sve učenike od prvog do osmog razreda, a Ministarstvo će ga danas objaviti.

Izabrane škole dobit će po 300 tisuća eura za dodatnu opremu, 4,5% fiksnog dodatka na plaću a uvodi se i princip - veća plaća onima koji više rade. 

-  Za to su uvedeni različiti oblici dodataka, oni ukupno idu do iznosa od 25%, rekao je Josip Burušić, posebni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja.

Prijaviti se mogu one škole koje već sada provode jednosmjensku nastavu i imaju više od 100 učenika. Mogu se prijaviti i škole koje za vrijeme trajanja poziva ne rade u jednoj smjeni, ali prilože službenu odluku da će tijekom eksperimentalnog programa raditi u jednoj smjeni, kao i one koje rade u jednoj smjeni u koju je uključena najmanje polovica učenika, a unutar škole jedna organizacijska jedinica ne radi u jednoj školi.

Zaposlenima u školama uključenim u eksperimentalni program veće plaće

- Predviđen je i rast plaća zaposlenika tih škola od 4,5 posto fiksno za sve djelatnike te i do 25 posto za učitelje i sve one koji aktivno sudjeluju u provedbi programa, istaknuo je Mamić.

Javni poziv otvoren je do 28. travnja, a ministar znanosti i obrazovanja donijet će odluku o odabranim školama te će škole biti pozvane na informativan sastanak.

Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Eksperimentalnom programu bit će otvoreno 15 dana od dana objave Javnog poziva.

- Radi se o konceptu koji se testira u tih 50 škola kako bi se 2027./28. ili 2026./27., ovisno o dinamici izvođenja radova u izgradnji i dogradnji i rekonstrukciji škola koje su sada u dvije smjene, postiglo da sve škole rade u jednoj smjeni, kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Slijedi poziv za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju škola

Nakon ovog poziva Ministarstvo će uskoro objaviti poziv za izgradnju i dogradnju i rekonstrukciju škola, za što je osigurano 852 milijuna eura.

- Na jesen će, dodao je, biti objavljen poziv za prilagodbu jednosmjenskih škola za uvođenje cjelodnevne nastave, za što je osigurano 144 milijuna eura.

Najavio je da će objaviti i poziv za izgradnju školskih dvorana za što je osigurano 495 milijuna eura.

- Radi se o ukupnom ulaganju od 1,5 milijardi eura, istaknuo je ministar,