Beroš: Dugovi veledrogerijama riješit će se reformom za dvije do tri godine

Hrvatska je nadomak uspostave Helikopterske hitne medicinske službe. O tome, ali i drugim aktualnim temama u zdravstvu u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je ministar zdravstva Vili Beroš. 

Projekt helikopterske hitne medicinske službe

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a kako bi projekt helikopterske hitne medicinske službe trebao enomrno pomoći pacijentima.

- Ovo je doista veliki iskorak za hrvatski zdravstveni sustav. Vladino obećanje, moje obećanje i sretni smo što možemo razgovarati već u ovom trenutku o implementaciji hitne helikopterske medicinske službe koja doista spašava živote hrvatskih građana, ali ne samo hrvatskih građana, nego i posjetitelja lijepe naše, što je iznimno važno u turističkoj sezoni, rekao je Beroš.

Istaknuo je da ako se organizira spašavanje u okviru Zlatnog sata, šanse za preživljavanje su 30% do 50% veće u slučajevima težeg ozljeđivanja i težih zdravstvenih incidenata. To je ključnih sat vremena, nakon što dođe do kritičnog.

- To je tzv. Zlatni sat gdje je svaka minuta od iznimne važnosti. Stoga je brzina odgovora zdravstvene službe od nevjerojatne uloge. Ovaj će ovaj iskorak Hrvatskog zdravstvenog sustava biti od enormne pomoći hrvatskom zdravstvenom sustavu i našim građanima, dodao je.

Helikopterskom hitnom medicinskom službom trebala bi biti zapravo pokrivena cijela Hrvatska.

- Gledali smo da pokrijemo čitavu Hrvatsku, upravo u okviru tog Zlatnog sata. Upravo stoga je rođena ideja o četiri HEMS baze, koje pokrivaju čitavo područje Republike Hrvatske. Doduše, prijelazno rješenje je zadržavanje baze u Dubrovniku, koju će i dalje suportirati Ministarstvo unutarnjih poslova, na čemu im zahvaljujemo. To je sjajan posao koji oni dolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji obavljaju, tako da je sve koncipirano na način da pokrijemo područje čitave Republike Hrvatske i osiguramo u onim područjima gdje je to potrebno, 24-satnu prisutnost. A u onim područjima gdje je razvijena cestovna mreža, gdje je veliki broj bolnica, znači u kontinentalnoj Hrvatskoj za početak ovog projekta će pokrivenost biti tijekom dana, No vidjet ćemo kako će biti situacija, pa možda i promijenimo tu odluku. U svakom slučaju ona je sada utemeljena na račun procjene struke, na račun procjene ranijeg iskustva iz jednog pilotprojekta i na osnovu studija izvodljivosti Hitne helikopterske medicinske službe u RH, objasnio je ministar Beroš.

O reformi bolničkog sustava

Važna reforma će biti i transformacija bolnica na način da upravljanje njima preuzme država. Grad Zagreb i barem još dvije županije najavljuju ustavne tužbe. Upitan hoće li to spriječiti tu reformu Beroš je rekao da je to opet isto pitanje na koje će on ponoviti odgovor.

- Prijenos osnivačkih prava, a ne i samog vlasništva koje je ustavna kategorija i koja je nepovrediva, nije političko pitanje već je pitanje postizanja organizacijske, kadrovske i financijske održivosti zdravstvenog sustava. Na taj način, prijenosom osnivačkih prava, omogućavamo adekvatnije upravljanje hrvatskim zdravstvenim sustavom i reformu bolničkog zdravstvenog sustava te reorganizaciju istog, dodao je.

O tome zašto se onda županije i grad Zagreb usprotivljuju tome ministar smatra da je to zbog toga što su oni su dosad upravljali svojim bolničkim zdravstvenim sustavom te da se znaju posljedice toga.

- To moramo i napraviti na korist ne politike, ne bilo koga od nas u Vladi ili u ministarstvu, nego na korist naših građana. Jer, kao što sam vam i zadnji put rekao, hrvatske građane ne zanima pitanje osnivačkih prava, zanima ih pitanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene usluge, istaknuo je Beroš.

Rješavanje problema u hrvatskom zdravstvenom sustavu

Golem je dug prema veledrogerijama, prema zadnjim podacima 600 milijuna eura. Na pitanje kako suštinski riješiti taj problem ministar Beroš tvrdi - provođenjem reformi.

- Upravo zato smo i utemeljili reformu hrvatskog zdravstvenog sustava jer od početka govorimo da ovakav zdravstveni sustav nije niti organizacijski, niti kadrovski, niti financijski održiv. Međutim, reforma i podizanje prvih elemenata nije moguće preko noći, rekao je.

Očekuje da će to riješiti reformom u roku od dvije do tri godine.

- Jedan od koraka u stabilizaciji financijskog zdravstvenog sustava je upravo prijenos osnivačkih prava. Međutim, reći ću kako nije sve crno kako se govori. Prekjučer smo svjedočili u našem dnevnom tisku podacima o gubitku HZZO. Ministar Primorac je odmah demantirao tu vijest, a mogu isto tako i ja. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je ostvario u odnosu na prošlu godinu povećanje prihoda za 223 milijuna eura, odnosno 13%, dodao je.

Rekao je kako je u medijima krivo predočeno.

- U medijima je uspoređen plan financijskih aktivnosti, a ne sami rezultati, dakle, aktualno financijsko stanje. To je jedna nevjerojatna pogreška onog koji je to radio. Stoga mi je drago da je intervenirao ministar Primorac i da je rekao kako postižemo određena poboljšanja u financijskom smislu u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Međutim, da bi bili još uspješniji, moramo reorganizirati bolnički zdravstveni sustav, moramo isto tako promijeniti način financiranja. Ja sam vam danas pokušao dobiti relevantne podatke o izdvajanjima u državama Europske unije. Tako ću vam reći da Njemačka izdvaja 5599 eura po stanovniku u jednoj godini za zdravstvene potrebe. Hrvatska je negdje 962 eura, rekao je Beroš te dodao kako misli da bi trebalo povećati izdvajanje.

Problemi s informacijskim sustavom

Središnji informacijski zdravstveni sustav dosta je često padao u zadnje vrijeme, što je uzrokovano migracijom podataka. Rekao je da će građani i dalje moći podizati svoje lijekove na recept te je govorio o rješavanju problema kada dođe do pada sustava.

- U ugovoru stoji da se različite stvari moraju rješavati u okviru različitog vremenskog perioda. Prema tome, možete biti sigurni ako ugovorna klauzula i kriteriji govore da se nešto mora penalizirati da će stručne službe koje detektiraju i zadužene su za sagledavanje takvih aktivnosti penalizirati ukoliko je potrebno, izjavio je Beroš.

Naglasio je kako CEZIH kao najznačajniji i najkompleksniji dio hrvatskog informatičkog sustava radi na staroj infrastrukturi u zgradi HZZ-ova koja nema ni pravi "backup" podataka te da je to sada zastarjela tehnologija.

- Upravo iz tog razloga, unatrag godinu i pol dana, traje proces ugovaranja i početka migracije, preseljenja podataka u centar dijeljenih usluga, dakle državnu instituciju, gdje će na državnoj informatičkoj infrastrukturi biti prisutni svi podaci. Sam proces migracije, bez obzira na to što netko misli, je toliko kompleksan i moguće uzrokuje nekakve poremećaje u funkcioniranju, da je to jednostavno u informatičkoj branši nemoguće predvidjeti i naravno treba brzo reagirati, istaknuo je ministar.

Dodao je da ministarstvo kao vlasnik CEZIH-a, za razliku od operatera koji je HZZO, apsolutno stalno nadzire poslovne procese.

- U trenutku svake pojave disfunkcionalnosti tražimo očitovanje o vrsti, razlogu, a ono što je nama najvažnije - vremenu otklanjanje kvarova. Nekakve priče o tome da netko nekom pogoduje, apsolutno nisu utemeljeni. Riječ je o srcu hrvatskog zdravstvenog sustava, informatičkom srcu, i napravit ćemo sve u ministarstvu da ono funkcionira i dalje jako dobro. Odnosno, nastojimo unaprijediti njegovo funkcioniranje, naglasio je Beroš.