Ministarstvo kulture: Zakonima i medijskim opismenjavanjem do otpornijeg društva

Donošenje zakona kojim će se suzbijati SLAPP tužbe, uspostava platforme 'Točno tako' za provjeru informacija te podizanje svijesti o važnosti medijske pismenosti, neki su od koraka kojima se Vlada zauzima za unapređenje medijskih sloboda, izvijestilo je Ministarstvo kulture i medija.

Ministarstvo se osvrnulo na izvješće Reportera bez granica koji su objavili indeks medijskih sloboda za 180 zemalja svijeta, pri čemu je Hrvatska zabilježila napredak sa 60. na 53. mjesto.

- To je zasigurno usko povezano s našim navedenim aktivnostima vezanima uz smanjenje broja SLAPP tužbi kao i pripremama posebnog zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka, ističe se u objavi Ministarstva.

Objašnjava se i da je riječ o zakonu kojim će se u hrvatsko zakonodavstvo prenijeti Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća iz travnja 2024., koji će se uskoro naći u drugom saborskom čitanju, te da je to, uz protokole o zaštiti novinara na terenu i stupanje Akta o slobodi medija, jedan od koraka kojim se to ministarstvo i Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne tranzicije kontinuirano zauzimaju za unapređenje medijskih sloboda, sigurnosti novinara i otpornije društvo.

Obuljen Koržinek: Zadovoljava primjetan trend manjeg broja SLAPP tužbi

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek za Hinu je prokomentirala navode iz izvješća Reportera bez granica da ''Vlada nije uspjela zaštititi novinare od strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP)''.

- Prije svega, rekla bih da su registrirana poboljšanja. Hrvatska je bolje rangirana nego što je bila prošle godine. Poznato je da smo jedna od prvih država koja je i prije donošenja Direktive EU-a počela s nizom aktivnosti vezanih uz SLAPP. Ono što zadovoljava primjetni je trend manjeg broja tužbi odnosno većeg broja odbacivanja tužbi što je izravno posljedica dosadašnjih aktivnosti, kazala je ministrica.

Reagirala je i na navode međunarodnih i domaćih novinarskih strukovnih organizacija da dodatni pritisak na hrvatsko novinarstvo i medije čini izglasan zakon poznat kao Lex AP, koji kriminalizira objavu informacija iz tekućih istraga i tako, kako se ističe, otežava istraživačko novinarstvo.

- Jedini cilj tog zakona bilo je ono što je već postojalo u zakonodavstvu, a odnosi se na činjenicu da sadržaji onih dijelova pravosudnih procesa koji nisu javni ne bi trebali dolaziti u javnost jer to kompromitira postupak i prejudicira krivnju. S tim da smo mi izrijekom istaknuli da se to ne odnosi na novinare, rekla je ministrica.

U objavi Ministarstva kulture i medija dodatno je objašnjeno da se SLAPP tužbe odnose na novinare, predstavnike nevladinih organizacija, znanstvenike, civilno društvo te da su specifične po neravnoteži moći stranaka pri kojoj tužitelj ima snažniji politički ili ekonomski utjecaj od tuženika.

Ove godine najizraženiji pad indeksa medijskih sloboda

- Stoga se zakonom žele zaštititi prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, jamstva uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka kao i rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, a zakon predviđa i naknadu troškova postupka kao i novčane kazne za zlonamjerne tužitelje, navodi Ministarstvo.

Objašnjava se i da je opseg djelovanja predviđen nacrtom zakona proširen u odnosu na Direktivu jer je predviđeno da će se zakon primjenjivati na sve sudske postupke u građanskim i trgovačkim stvarima koji su pokrenuti protiv fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje bez obzira na to sadržavaju li oni prekogranične implikacije.

- O važnosti donošenja zakona najbolje govori podatak da je na godišnjem sastanku o projektu 'Sigurnost novinara' Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE- OESS) instituta Predstavnika za slobodu medija (RFoM), koji se održao u Bernu 17. travnja, hrvatski 'anti-SLAPP zakon' istaknut kao primjer dobre prakse, poručuju iz Ministarstva.

Prema posljednjem izvješću Reportera bez granica, upravo je rast SLAPP tužbi, uz donošenje brojnih zakona o nacionalnoj sigurnosti, najviše utjecao na globalni pad razine medijskih sloboda.

Inače, pokazatelj indeksa medijskih sloboda ove je godine doživio najizraženiji pad u svijetu. Rezultat se od 2025. do 2026. pogoršao u više od 60 posto država. Prvi put u povijesti otkad Reporteri bez granica mjere indeks medijskih sloboda - više od polovica zemalja našla se u kategoriji teško ili vrlo ozbiljno, a u posljednjih 25 godina prosječna ocjena svih 180 država i teritorija uključenih u indeks nikada nije bila tako niska.

- Kriminalizacija novinarstva, koja proizlazi iz zaobilaženja medijskih zakona te zloupotrebe izvanrednih propisa i općeg kaznenog prava, postaje globalni fenomen, zaključuju u Ministarstvu.