Hrvatska protiv rezolucije - MVEP i predsjednik različitih mišljenja

Iz MVEP-a su objasnili zašto je Hrvatska glasala protiv rezolucije UN-a kojom se traži trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje u Gazi. U dokumentu se imenom ne spominje Hamas, protiv rezolucije glasalo je 14 zemalja, među njima i Hrvatska. Iz Ureda predsjednika RH priopćili su da predsjednik Milanović nije bio ni konzultiran ni obaviješten o tome kako će Hrvatska glasati te da je Vlada obilježila RH kao protivnika mira.

MVEP: Rezolucija ne spominje Hamasov napad

Stajalište Republike Hrvatske od početka je jasno i principijelno. Osuđujemo teroristički napad Hamasa, ističemo pravo Izraela na sigurnost i samoobranu, uz poštovanje odredbi međunarodnog humanitarnog prava kao i zaštitu civilnog stanovništva, navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Stoga su netočna tumačenja da je Hrvatska glasovanjem "protiv" rezolucije u Općoj skupštini UN-a ujedno i protiv humanitarnih stanki, pružanja pomoći Gazi ili zaštite civilnog stanovništva. Uostalom, još prošli tjedan, Vlada RH je uputila žurnu humanitarnu pomoć stanovništvu pojasa Gaze u iznosu od 250.000 eura, dodaje MVEP.

U tekstu predmetne rezolucije ne spominje se da je Hamas izvršio teroristički napad 7. listopada ove godine, kao što se i ne zahtijeva bezuvjetno puštanje talaca. Ovakav izričaj ide i protiv zaključaka Europskog vijeća u kojima je Hamas jasno imenovan. Većina država članica EU-a glasovala je protiv ili bila suzdržana vezano za ovako predstavljenu rezoluciju, stoji u priopćenju.

- Europska unija na sastanku na vrhu Europskog vijeća predložila je “humanitarne pauze” kako bi civilno stanovništvo pojasa Gaze moglo dobiti potrebnu pomoć, a da Hamas ne dobije potrebnu podršku. Hrvatska je takav prijedlog jasno podržala. U slučaju predmetne rezolucije, Hrvatska nije mogla podržati nacrt u kojem se ne imenuje niti spominje Hamas koji je izvršio napad i pokolj civila koji se smatra najvećim pojedinačnim stradavanjem Židova nakon Drugog svjetskog rata, dodaje se.

Istodobno, Hrvatska ostaje čvrsto posvećena međunarodnim naporima usmjerenima prema sprječavanju daljnje regionalne eskalacije trenutne krize, ističe se u priopćenju MVEP-a.

Predsjednik Republike: Hrvatska je trebala ostati suzdržana

- Veleposlanik Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima glasao je u Općoj skupštini UN-a protiv rezolucije kojom se poziva na trenutačno humanitarno primirje i zaustavljanje neprijateljstva u Gazi isključivo prema nalogu Vlade RH. Ured Predsjednika Republike Hrvatske nije bio ni konzultiran niti obaviješten o stavu koji će u ime Republike Hrvatske zastupati hrvatski veleposlanik pri UN-u, navodi se u priopćenju Ureda predsjednika koje potpisuje glasnogovornik Nikola Jelić.

Nije prvi puta da Vlada RH o vanjskopolitičkim odlukama ne konzultira Predsjednika Republike i tako krši svoju ustavnu obvezu sukreiranja vanjske politike Republike Hrvatske s Predsjednikom Republike. No, u ovom delikatnom slučaju Vlada RH je svojom nepromišljenom i štetnom odlukom obilježila Republiku Hrvatsku kao protivnika mira i kršitelja međunarodnog humanitarnog prava te tako nanijela dugoročnu štetu međunarodnom ugledu Hrvatske. Još je opasnije što je Vlada RH svojom odlukom nepotrebno kompromitirala nacionalnu sigurnost i izložila Republiku Hrvatsku potencijalnim ugrozama za što će morati snositi svu odgovornost, ističe se.

- Hrvatska je trebala ostati suzdržana prilikom glasanja o spomenutoj rezoluciji, kao i većina država članica Europske unije. Teško je shvatiti razloge koji su naveli Vladu RH da tako očigledno odstupi od zalaganja za mir i poštivanja humanitarnog prava, osim ukoliko se i u ovom slučaju ne radi o osobnim političkim interesima i pozicioniranju predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Osim toga, sada je valjda nedvojbeno jasno svima zbog čega predsjednik Vlade RH ne želi dogovor o kadrovskim promjenama u hrvatskoj diplomaciji: Andrej Plenković želi zadržati postojeće diplomate koji bespogovorno izvršavaju njegove političke naloge. Glasanje veleposlanika u UN-u, bez prethodnih konzultacija i usuglašavanja s Predsjednikom Republike, dokazalo je kako je Andrej Plenković hrvatsku diplomaciju pretvorio u službu svojih poslušnika, navodi se u priopćenju Ureda predsjednika.

Stier: Po pitanju terorizma ne može biti suzdržanosti

- Hrvatska je glasala protiv rezolucije UN-a o jer je prethodno odbijen amandman kojim se osuđuju teroristički napadi Hamasa i zato što se rezolucijom ne traži bezuvjetno puštanje talaca, izjavio je Hini bivši ministar vanjskih poslova, zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier, dodavši da ne može biti suzdržanosti kada je u pitanju terorizam.

Kanada je predložila amandman kojim se nedvosmisleno odbacuju i osuđuju teroristički napadi Hamasa i traži puštanje talaca, ali on nije dobio potrebno dvotrećinsku većinu za usvajanje. Da je taj amandman prošao, kaže Stier, vjerojatno bi i pozicija Hrvatske bila drugačija.

Stier smatra da glas Hrvatske protiv rezolucije ne treba dovoditi u vezu s brigom koju sasvim sigurno hrvatska vlada i sve hrvatske službe vode po pitanju nacionalne sigurnosti. U tom kontekstu je napomenuo da je i Austrija, koja je neutralna pa nije članica NATO-a, također glasala protiv, a u toj su zemlji smještene i agencije UN-a.

Joško Klisović: Loša odluka Vlade 

- Mislim da je to bila jedna vrlo loša odluka Hrvatske vlade, jer ovdje se radi o jednoj rezoluciji kojom se tražilo humanitarno primirje, radi dostave humanitarne pomoći nedužnim civilima. Dakle, govorimo o ženama, o djeci, o nedužnim civilima koje nemaju ništa s Hamasom. Hamas najžešće osuđujemo i ono što je napravio napadom raketama na Izrael gdje je mnogo civila izraelskih poginulo, to apsolutno najžešće osuđujemo i to zahtijeva sigurno dodatnu reakciju i prema Hamasu. To uopće nema nikakvih dilema, istaknuo je  SDP-ov Joško Klisović.

Granić: Hrvatska povukla snažan potez

Bivši ministar vanjskih poslova koji je ovaj tjedan boravio u Izraelu smatra da je Hrvatska povukla snažan potez i podržala Izrael u trenutku kada mu je najteže. I ponavlja, rezolucija govori o humanitarnoj pomoći, ali ne i o karakteru Hamasa.

- Hrvatska to nije mogla podržati. Dodatno, Hrvatska je bila uz glavnog strateškog saveznika SAD. I treće, to smo proživjeli, nama su prvog dana Oluje isto htjeli donijeti rezoluciju koju je spriječila hrvatska diplomacija uz pomoć SADa da se zaustavi Oluja radi humanitarnih razloga, kaže savjetnik premijera za vanjsku politiku Mate Granić.

Opća skupština UN-a donijela je u petak rezoluciju kojom se traži "trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje" u Gazi. Protiv je bilo 14 zemalja, među njima i Hrvatska. Dokument, sastavljen pod sponzorstvom Jordana i arapskih zemalja, stavljen je na glasanje na izvanrednoj sjednici Općoj skupštini UN-a na kojoj se raspravljalo o gotovo trotjednom ratu između Izraela i Hamasa u Gazi, koji je započeo nakon brutalnog napada militanata Hamasa na izraelske civile 7. listopada.

Četrnaest zemalja glasalo je protiv tako sročene rezolucije. Uz Izrael i SAD, među njima je bila i Hrvatska. Od članica EU-a pridružile su im se Austrija, Mađarska i Češka. Većina članica EU-a bila je suzdržana, ali to nije spriječilo Francusku, Španjolsku, Sloveniju, Portugal, Irsku i Belgiju da budu "za".