Ministarstvo zdravstva: Dopunski rad moguć, ali uz mjerljive rezultate

Ministarstva zdravstva donijelo je uputu za dopunski rad zdravstvenih radnika od Nove godine kojom se uvode novi kriteriji za rad kod privatnih poslodavaca ovisno o listama čekanja u matičnim ustanovama, pri čemu se u djelatnostima gdje se čeka duže od 120 dana dopunski rad neće odobravati.

Riječ je o uputi poslanoj bolničkim ravnateljima kojom se po prvi put precizno i mjerljivo definiraju kriteriji za odobravanje dopunskog rada zdravstvenih radnika kod drugog poslodavca ili za rad za vlastiti račun u okviru zdravstvene djelatnosti matične ustanove, priopćilo je Ministarstvo zdravstva.

Uputa stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine i primjenjuje se na zdravstvene radnike koji od tog datuma zatraže suglasnost za dopunski rad. Za zdravstvene radnike koji već imaju važeću suglasnost, nova će se pravila primjenjivati u trenutku potpisivanja novog ugovora.

Dokument uvodi jasnu poveznicu između mogućnosti rada izvan matične ustanove, duljine lista čekanja i radnog učinka u javnom sustavu te se na taj način postavlja granica između prava zdravstvenih radnika na dodatni rad i odgovornosti sustava prema pacijentima.

Liste čekanja jedan od ključnih kriterija

Odobrenja za dopunski rad i nadalje se mogu izdavati isključivo na razdoblje od jedne godine, uz prethodno sklopljen ugovor koji mora jasno i nedvosmisleno sadržavati opis poslova, točno određeno radno vrijeme dopunskog rada te visinu naknade po satu. Satnica ne smije biti niža od bruto satnice prosječne plaće koju je zdravstveni radnik ostvario kod matičnog poslodavca u posljednjih šest mjeseci, a svako odstupanje od navedenih uvjeta smatra se neprihvatljivim.

Uputa detaljno razrađuje način ocjenjivanja radnog učinka, koji je ključan preduvjet za ostvarenje dopusnice. Izvršenje dijagnostičko-terapijskih postupaka promatra se u razdoblju od posljednjih 12 mjeseci. Izvršenje ispod prosjeka automatski znači neispunjavanje uvjeta za izdavanje odobrenja.

Poseban je naglasak na listama čekanja, koje postaju jedan od ključnih kriterija pri donošenju odluke o dopunskom radu.

Ako je vrijeme čekanja do 30 dana, odobrenje je moguće za sve zdravstvene radnike iz promatrane djelatnosti. Kod čekanja od 31 do 60 dana dopunski rad može se odobriti najviše 75 posto radnika, pri čekanju od 61 do 90 dana najviše 50 posto, od 91 do 120 dana najviše 25 posto radnika, dok se u djelatnostima u kojima su liste čekanja dulje od 120 dana dopunski rad ne odobrava nijednom zdravstvenom radniku.

Hrstić: Uvodimo red i odgovornost

U slučaju da zahtjev za dopunski rad podnese veći broj zdravstvenih radnika nego što je dopušteno prema utvrđenim pragovima, prednost će imati oni s većim radnim izvršenjem, bez iznimaka. Pri odlučivanju se obvezno uzimaju u obzir i evidencija radnog vremena, poštivanje organizacije rada, redovito sudjelovanje u trajnom stručnom usavršavanju kliničkih znanja i vještina, kao i nepostojanje pravomoćnih kaznenih, prekršajnih ili disciplinskih odluka povezanih s profesionalnim radom.

Predstojnici i pročelnici klinika i zavoda mogu dobiti odobrenje za dopunski rad isključivo ako to ne uzrokuje poteškoće u organizaciji rada niti dovodi do nemogućnosti osiguravanja prihvatljivog vremena za pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka.

Ravnatelji zdravstvenih ustanova, kao zakonski zastupnici i čelnici ustanova, snose odgovornost za provedbu ove upute. Obvezni su pri svakom odlučivanju koristiti kontrolnu listu koja je sastavni dio dokumenta te revidirati već izdana odobrenja u ustanovama u kojima postoje organizacijski problemi ili neprihvatljivo duge liste čekanja, o čemu su dužni izvijestiti ministricu zdravstva.

Ovom uputom uvodimo red, mjerljivost i odgovornost u sustav dopunskog rada, uz jasnu poruku da interes pacijenata i dostupnost zdravstvene zaštite imaju apsolutni prioritet, poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić.