Beroš i Bačić obišli radove u KB-u Merkur i Kliniku za infektivne bolesti "Dr. F.Mihaljević"

U zagrebačkim i petrinjskim potresima štetu je pretrpjela većina bolnica u Zagrebu. Dio njih pokrenuo je dugotrajnu obnovu koja će stajati oko 400 milijuna eura i koja je velik izazov vezano za pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi svim pacijentima. Među ostalima, obnavljaju se Klinička bolnica Merkur i Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i ministar zdravstva Vili Beroš obišli su radove.

Klinička bolnica Merkur, jednim se dijelom pretvorila u veliko gradilište. Ovo je bolnica na kojoj su prvoj počeli radovi obnove nakon potresa u Zagrebu, ali i onog u Petrinji koji su ovu staru zgradu oštetili, rekla je za Vijesti HRT-a Ruža Ištuk.

- Danas su gradilište posjetili uz ravnatelja bolnice ministar zdravstva, ali i ministar graditeljstva. Zadovoljni su i kažu kako sve ide po planu, ali posebno je naglašeno kako radovi neće utjecati i neće produljiti liste čekanja, govori.

Kako kaže, činjenica je da će tijekom radova biti nekih zastoja u bolnici u smislu određenih dijagnostičkih postupaka, ali i onih koji će se raditi u dnevnoj bolnici.

- Naglasili su da se neće smanjivati broj kreveta u dnevnoj bolnici, rekla je.

Dodaje kako bi ova faza radova trebala završiti krajem godine, a pacijenti koji su se zbog radova morali iseliti, trebali bi se vratiti do kraja 2024. godine kada će biti i završetak radova, izvijestila je Ištuk.

Ravnatelj Kliničke bolnice Merkur, Mario Starešinić, rekao je da će veliki benefit biti nakon završetka obnove bolnice. Naglasio je kako radovi idu prema planu.

- Velikim odricanjem i Uprave i zaposlenika zadržali smo kompletan program rada, osim djelatnosti ginekologije i hemodijalize koje smo iselili, ali sve ostalo funkcionira, istaknuo je.

Ministar zdravstva Vili Beroš je naglasio kako je ova Vlada, nakon više desetljeća ne obnavljanja zdravstvene infrastrukture, iskoristila sve mogućnosti kako bi obnovila zdravstvenu infrastrukturu u Gradu Zagrebu.

- Za Merkur je namijenjena alokacija od 52,4 milijuna eura. Od toga iz Fonda solidarnosti 14,8 milijuna eura, a iz NPOO-a 37,6 milijuna, rekao je i dodao kako za Sveučilišnu kliniku Vuk Vrhovac postoji alokacija od 5,6 milijuna eura.

- Sredstva su osigurana europskim financiranjem, a ono što ne bude dostatno pokrit će se iz državnog proračuna, objasnio je Beroš.

Posebno je istaknuo da se broj stacionarnih kreveta u KB Merkur tijekom obnove neće smanjivati. Eventualni poremećaji mogući su u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti i dnevnoj bolnici.

Obnova najveće zgrade u Merkuru gotova do kraja godine

Dodao je kako je zadaća bolničkih ravnateljstava i stručnih vijeća da organiziraju rad bolnica tijekom obnove te demantirao napise da će biti smanjen broj kreveta za 40 posto tijekom obnove jedne zagrebačke bolnice.

- To nije točno, pozivam sve koji žele takve informacije da nam se jave u ministarstvo. Za svaku ustanovu imamo dokumente s projekcijom pružanja zdravstvene djelatnosti, rekao je Beroš.

Ministar ne smatra da se kasni s obnovom bolnica te je istaknuo zahtjevan administrativni proces za povlačenje europskih sredstava, ali i to što se procjena štete odvijala u trenutku dok je bila proglašena pandemija.

- Očekujemo da će obnova najveće zgrade u Merkuru biti gotova do kraja godine, u potpunosti u skladu s rokovima, poručio je.

I Bačić kaže da je obnova u velikom zamahu, radi se na projektima koji su važni za javnu infrastrukturu, javne zgrade i bolnice.

Nastojat ćemo da se do lipnja utroši svih 1,03 milijarde eura iz europskog fonda za zagrebački i petrinjski potres, obećao je.

- Ono čime nismo zadovoljni je obnova obiteljskih kuća, rekao je.

Dodaje kako se u ovom trenutku realizira 350 projekata čija je ukupna vrijednost milijardu i osamsto milijuna.

Raspisan natječaj za helikoptersku hitnu službu

Beroš se osvrnuo na raspisani međunarodni natječaj za helikoptersku hitnu službu te je naglasio kako će se u prvoj fazi provesti međunarodni „tender” za pružatelje takvih usluga, koji bi do druge faze, odnosno hitne helikopterske službe, premostio taj period.

- Prva je faza temeljena na postojećoj infrastrukturi koja postoji u Osijeku, Zagrebu, Splitu i Rijeci. U drugoj bi se fazi radila posebna infrastruktura koja uključuje hangar, prostor za slijetanje i polijetanje, prostor za opremu i djelatnike, rekao je ministar Beroš.

Dodao je kako će se uz 4 baze i dalje oslanjati na snage i helikoptere MORH-a.

Nakon konferencije za novinare, ministri su obišli i radove na Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".