Vučković za HRT o poplavama, otpadu i izazovima zelene tranzicije

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković u središnjem Dnevniku HTV-a komentirala je rast vodostaja i uvođenje izvanrednih mjera zbog poplava te napredak u razvrstavanju otpada, naglašavajući ubrzavanje investicija i edukaciju građana. S njom je razgovarao novinar Mladen Sirovica.

Vučković o poplavama: Očekuju se izvanredne mjere zbog rasta vodostaja Kupe i Une

Vezano za posljednje informacije s terena zbog kiše koja ne prestaje padati, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković rekla je da se može očekivati daljnji porast vodostaja Kupe u noći s četvrtka na petak.

- Ono što sada izgleda prilično razvidno, ako vodostaj prijeđe 800 cm, uvode se izvanredne mjere obrane od poplava. Dakle, očekujemo uvođenje izvanrednih mjera kod Karlovca zbog Kupe te isto tako na Uni kod Hrvatske Kostajnice. Što se tiče Save, u tijeku je upuštanje u našu prirodnu retenciju Lonjsko polje kako bi se smanjile velike vode, rekla je Vučković.

Naglasila je kako se izvanredne mjere uvode, da su pripremne radnje obavljene te da je sustav spreman za obranu.

- Postoji rizik kod dijela prigradskih naselja grada Karlovca te plavljenja dijela šetnica Hrvatske Kostajnice. Uveli su se neki mehanizmi koji su bili, govorimo o montažnim barijerama, u testnoj fazi u ožujku. Stoga činimo sve što je moguće, istaknula je Vučković.

O napretku u gospodarenju otpadom: Potrebno ubrzanje i veća ulaganja u infrastrukturu

Ministrica je komentirala izvješće za 2023. godinu vezano za razvrstavanje komunalnog otpada po kojem se čini da ostvarujemo određeni napredak.

- Napredak se, kao što je evidentno iz izvješća o gospodarenju otpadom, ostvaruje. U svim segmentima gospodarenja otpadom, on treba i bit će brži. Naše su centralne točke, kao što smo i danas rekli, ubrzanje i izgradnja centara za gospodarenje otpadom te privlačenje većeg broja sudionika u ulaganja u ostale vrste infrastrukture, rekla je Vučković.

Dodala je kako je riječ o poticanju kružnog gospodarstva.

- Same po sebi centralne investicije su neophodne, no to neće biti dovoljno. Radit ćemo dodatno na edukaciji, na svijesti, na specifičnim mjerama kojima kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pružamo podršku različitim jedinicama lokalne samouprave te ćemo zajedno s nadležnim korisnicima, jedinicama lokalne samouprave i njihovim društvima nastojati ostvariti potrebne investicije do 2028. godine. Treba biti brže, naglasila je.

Odlaganje komunalnog otpada sada je na nekih 52%, a u sljedećih 10 godina trebalo bi se spustiti na 10%. Ministrica je objasnila kako motivirati građane da to počnu aktivnije činiti.

- Riječ je o neodvojenom komunalnom otpadu. Ostvaren je napredak za dva postotna poena i to mi sad imamo 52%, a 48% komunalnog otpada iz kućanstava se odvojilo. Građane moramo stalno motivirati, educirati. Nije riječ samo o odlaganju. Odlaganje je tek posljednji stupanj hijerarhije u gospodarenju otpadom. Svi mi moramo promišljati o tome kako da stvaramo manje otpada, zatim kako da nešto što rabimo ponovno upotrijebimo, a tek onda šaljemo na recikliranje, na oporabu koja uključuje i energetsku oporabu i o tome treba otvoreno u društvu govoriti, bez toga se ne može, pojasnila je Vučković.

Istaknula je da je odlaganje posljednji stupanj.

-  Ako budemo to uspijevali dodatno educirati i motivirati, riječ je o jednoj reformi, o promjeni i svijesti, onda ćemo mi ostvariti našu obvezu i cilj, znači samo 10% komunalnog otpada u odnosu na ukupno nastali do 2035. godine, istaknula je ministrica Vučković.

Još uvijek 25 jedinica lokalne samouprave nema odvojeno skupljanje otpada. Ministrica je odgovorila kako je to moguće.

- Posljednjih godina je taj broj značajno smanjen, preostalo ih je 25 i to je 4%, njihov broj nije velik, nećemo sad nikoga u ovom trenutku kriviti, treba s tim jedinicama lokalne samouprave naravno dodatno raditi, rekla je Vučković.

Dodala je kako svi to trebaju učiniti pa i te jedinice lokalne samouprave.

- Razlozi su razni, nisu sve jedinice lokalne samouprave u istoj situaciji, neke su prostorno jako velike, a imaju mali broj stanovnika, neke nemaju dostatna sredstva. Postoji tu puno objektivnih razloga, a i neki subjektivni razlozi. Mi zaista imamo niz mjera kojima najprije preko Fonda za zaštitu okoliša, kad govorimo o nekoj takozvanoj maloj lokalnoj infrastrukturi za odvajanje i o dodatnim materijalima, omogućujemo, stavljamo na raspolaganje i smatramo da je set tih mjera toliko raznovrstan da može odgovoriti na različite izazove koji postoje u pojedinim jedinicama lokalnih samouprava, objasnila je Vučković.

Prokomentirala je i centre za gospodarenje otpadom s kojima je bilo dosta problema.

- Tri su u funkciji. Dva su izgrađena, u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, još uz podršku operativnog programa zaštite okoliša. To je ono prvo razdoblje 2007. - 2013. s ulaganjima do 2016. Bikarac, Šibensko-kninska županija, je u funkciji, a Biljane Donje, Zadarska županija, je u probnom rada. Četiri, tri u izgradnji, a jedan, uvjetno rečeno, započele su tek takve radnje na terenu. Dva slavonska su u pripremi što se tiče dokumentacije. Ovih dana ćemo, možemo to slobodno reći pošto je proces pravno završen, potpisati i ugovore za tu projektno-tehničku dokumentaciju, rekla je Vučković.

Istaknula je kako je kao 11. centar za gospodarenje otpadom ostao grad Zagreb.

- Grad Zagreb ima niži stupanj zrelosti projektno-tehničke dokumentacije nego ostali zbog različitih razloga. U ovoj posljednjoj godini meni se čini da je učinjen određeni pomak, ali grad Zagreb ostaje objektivno rečeno daleko najveći izazov što se tiče ostvarenja, rekla je na kraju ministrica Vučković.