MIP o Berošu: Suprotstavljena mišljenja o aktivaciji i zamrzavanju mandata

Na sjednici MIP-a, na kojoj se raspravljalo o zahtjevu bivšeg ministra Vilija Beroša o aktivaciji i mirovanju mandata u Saboru, Mostov Nikola Grmoja pitao je kako je moguće dva puta zamrznuti mandat, a predsjednik Robert Jankovics pozvao se na Zakon o izborima zastupnika u Sabor.

Vili Beroš podnio je zahtjev za aktivaciju te istodobno stavljanje zastupničkog mandata u mirovanje Saboru 22. studenog jer mu je 15. studenog prestala nespojiva dužnost nakon što ga je premijer Andrej Plenković razriješio ministarske dužnosti. Iako je u roku osam dana, dakle 30. studenog, po sili zakona, taj zahtjev stupio na snagu, što znači da mu je automatski odobren, Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) o svakom takvom zahtjevu mora provesti raspravu.

Stavljanje zastupničkog mandata u mirovanje iz osobnih razloga moguće je jednom u četverogodišnjem mandatu, što je naglasio i predsjednik MIP-a Robert Jankovics, stoga je Mostov zastupnik Nikola Grmoja upitao kako je moguća višegodišnja praksa da se, u ovom slučaju Berošu, ali i prije razriješenim ministrima, omogućava zamrzavanje mandata nakon odlaska iz Vlade kad su to pravo već jednom iskoristili.

- Beroš je to pravo već konzumirao, njemu je mandat bio nespojiv i bio je u mirovanju. Poslovnik je jasan, a pravo ne priznaje slobodna tumačenja. Nađite mi gdje piše da kada zastupnik postane ministar, može staviti zastupnički mandat u mirovanje i onda još jednom tijekom mandata. Piše - jednom tijekom mandata, poručio je.

Jankovics se poziva na članke 13. i 14. Zakona o izborima 

Hrvoje Zekanović (HDS), član vladajuće većine, uputio ga je na članak 12. Poslovnika Hrvatskog sabora, a predsjednik MIP-a Jankovics pozvao se na članke 13. i 14. Zakona o izborima zastupnika u Sabor.

- Članak 12. Poslovnika je jasan - zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok obnaša dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnosti, odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. I tu je priča jasna, u onom trenutku kada mu ta dužnost prestaje, on ima pravo jednom staviti zastupnički mandat u mirovanje, kazao je Zekanović.

Jankovics je naglasio da 'slučaj Beroš' nije presedan te da su i prije omogućavali stavljanje u mirovanje zastupničkog mandata nakon razrješenja s nespojive dužnosti.

- Radi se o Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, članak 13. gdje se spominje nespojiva dužnost i članak 14. zamrzavanje iz osobnog razloga. On je bio u nespojivoj dužnosti, koja je prestala razrješenjem od strane predsjednika Vlade, objasnio je.

Grmoja je ostao pri svojem stajalištu da se zastupnički mandat ne može zamrznuti najprije zbog nespojive dužnosti jer je osoba ministar i onda ponovno na osobni zahtjev.

Miloš (Možemo!): Nema logike da ministar nakon razrješenja zbog kaznenog djela može biti zastupnik

Zastupnica Možemo! Jelena Miloš razumije, istaknula je, da MIP o tome ne odlučuje s obzirom na to da se taj zahtjev odobrava po sili zakona, no ona o njemu ni deklaratorno nije htjela glasati.

- Neću se uključiti u glasanje i to je moja poruka da se takvi zakoni moraju mijenjati. Beroš je smijenjen jer se protiv njega vodi kazneni postupak za vrlo ozbiljno kazneno djelo i netko tko je razriješen s ministarske dužnosti zbog takvog kaznenog djela, sada može biti zastupnik, po meni to nema logike, navela je.

Za Berošev zahtjev glasalo je pet zastupnika za, jedan protiv, a Miloš, kako je i najavila, nije glasala.

MIP je na sjednici odbio ukinuti zastupnički imunitet Viktoriji Knežević (Centar) jer je riječ o privatnoj tužbi, a odobrava ukidanje jedino kada to traži DORH. Knežević je tužila Maja Đerek pred Općinskim sudom u Dubrovniku zbog prijetnji i uvreda u lipnju 2023.

Jankovics je izvijestio članove i da je MIP zaprimio dva zahtjeva za očitovanje s Ustavnog suda na temelju dviju ustavnih tužbi koje su podnijele stranke Pravo i pravda i Blok za Hrvatsku i Zlatko Hasanbegović nakon što MIP nije odobrio da Mislav Kolakušić (PiP) zamijeni Dražana Dizdara (PiP) nakon zamrzavanja mandata jer je dao ostavku u Saboru, a ni Hasanbegoviću jer nije iz iste stranke kao Dizdar.