Isplati li se raditi u mirovini?

Stranka umirovljenika i Sindikat umirovljenika Hrvatske smatraju da se u izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju mogu naći brojni nedostaci. Državni tajnik Ivan Vidiš pak tvrdi kako je na temelju paketa reformi vidljivo poboljšanje položaja umirovljenika te da se njime omogućuje dostojanstveni život. 

Vidiš: Ogromno poboljšanje položaja umirovljenika

Na temelju cjelovitog paketa reformi u 2023. godini, a i sada, vidljivo je da je to ogromno poboljšanje položaja umirovljenika, omogućuje dostojanstveni život, rekao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

- Kada razgovaramo o radu uz mirovinu, bitno je istaknuti da je tu fokus na one koji mogu dati doprinos uz primanje mirovine, rekao je Vidiš. U prosincu je, kaže, bilo 36.000 ljudi koji su radili uz primanje mirovine.

- Kada govorimo o učinku rada uz primanje mirovine, znamo da je on jako važan, posebno u ovoj maloj izmjeni koja je bila ključna za obrtnike - da oni mogu nastaviti sa svojim obrtom i primati mirovinu. Smatram da je to važno budući da u kontekstu snažnog nedostatka radne snage na našem tržištu rada te osobe daju jedan važan doprinos i prenose znanje na neke nove generacije, izjavio je među ostalim Ivan Vidiš.

Mirovinski sustav je sustav solidarnosti. Kroz njega se financiraju mirovine koje su zamjena za dohodak, dodao je Vidiš.

Stanišić: Žao mi je ako ljudi u mirovini moraju raditi

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić nema ništa protiv toga da oni koji to žele rade i u mirovini.

- Jako mi je žao da ljudi moraju raditi kada su mirovini s obzirom da s mirovinom ne mogu podmiriti troškove, izjavila je.

Naglasila je i da se ne ukida pravo na rad, već se samo drugačije regulira način isplate. I do sada su umirovljenici mogli raditi ali su morali, tvrdi, prekinuti primanje mirovine.

Vlada se pravi da je jako puno pružila umirovljenicima, kazala je Stanišić.

- Jedino što uvodi je da radite duže, a kraće primate mirovinu, izjavila je i objasnila na primjeru koliko dobiva umirovljenik koji radi i koliki je tu profit. Pohvalila je one koji su radili izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju i kazala da su vrlo ekonomski potkovani.

Zakon o mirovinskom osiguranju i procjena ustavnosti   

 
Vesna Horvat iz Stranke umirovljenika izjavila je da postoje primjeri da ljudi dođu u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje upisati staž, jer su nekoliko godina radili uz mirovinu, pa onda ispadne da im je mirovina manja. No podsjeća da postoji propis da se bira povoljnija mirovina i da se ne može nekoga prisiliti da odabere mirovinu koja je niža.

Do ove godine umirovljenici su imali pravo raditi pola radnog vremena uz punu mirovinu, a sada mogu raditi puno radno vrijeme uz mirovinu, ali se ona onda prepolovljava. 

- Dobro smo proučili deklaracije i Ustav. Podigli smo ustavnu tužbu. To se zove procjena ustavnosti te odredbe zakona o mirovinskom osiguranju. Radi se o puno elemenata na koje se pozivamo, ali je najvažnija diskriminacija. Ne može se dovoditi u neravnopravni položaj netko tko radi, privređuje s nekim tko ne radi, izjavila je.

- Druga stvar je da je Ustavni sud u nekoliko primjera ustanovio - da kada se radi između interesa države i interesa pojedinca, onda se ide "in favorem" prema pojedincu. Ne može država biti arbitar u situacijama kada se zadire u prava, konkretno u pravo vlasništva. Naime, dohodak je vlasništvo, imovina, to je ustavno štićena kategorija. Jednom stečeno pravo je stečeno pravo, ono se ne može derogirati. Ne može se prema našem Ustavu umanjiti ta prava, osim ako se radi o sigurnosti države, o pandemijama, različitim razlozima, navodi Horvat.

"Šire mogućnosti za umirovljenike"

Vidiš je pozvao sve da ne rade "na crno". Potom je naglasio da se uvijek gleda što je povoljnije za osobu, odnosno napominje da nitko neće dobiti nižu mirovinu zato jer je radio uz mirovinu.

- Mirovinski sustav je sustav solidarnosti. On je tu da zamijeni dohodak kada više netko nije u mogućnosti raditi ili nema više potrebe za raditi, ponavlja državni tajnik Vidiš. 

- Bitno je reći da mnoge države i stručnjaci kada su gledali naše izmjene i dopune smatrali su da bi zapravo - ako netko radi ili ima mogućnosti raditi ne bi trebao uopće primati mirovinu. Očito nije na neki način to dobar model već bi trebao koristiti institut bonifikacije i zapravo ostati na tržištu rada i za svaki mjesec dobiti uvećanje 0,45%, rekao je Vidiš.

- Ljudi mogu nastaviti raditi, otići u mirovinu i vratiti se. Ako rade na pola radnog vremena, ne moraju prekinuti radni odnos. Znači stvarno je sad puno šira mogućnost za umirovljenike, ali bitna stvar su financije. Kada govorimo o širenju tih prava - moguće je da netko koristi mirovinu, a da radi. Bitno je istaknuti da su nama sad mirovine 10,2 milijarde eura i da je to ogroman udio proračuna. Svako širenje prava stvara obvezu za državni proračun i za sve druge one koje plaćaju, dodaje Vidiš.

"Prosjek radnog staža u RH 31-32 godine, u Europi 37-38 godine"

- Znate li da netko tko radi uz mirovinu i plaća sve doprinose itd. ostaje na istoj penalizaciji koju je imao, upitala je Horvat i dodaje da je puno nelogičnosti u mirovinskom sustavu.

Vidiš podsjeća da je prosjek radnog staža u Hrvatskoj oko 31 godinu i kreće se prema 32, dok je drugdje u EU prosjek 37-38 godina. Priznaje da nisu ljudi krivi za to, ali se radi, kaže, o realnostima s kojima se suočavamo u Hrvatskoj.

Horvat smatra da se ne radi o povećanju mirovina, već o usklađenju. Svi znamo da kaskaju i za inflacijom i za povećanjem plaća.

- Realna vrijednost mirovina pada, kazala je Horvat i naglasila - Kad odeš u mirovinu, ti odjednom dobivaš samo 35% svoje plaće. I tu smo ne najgori od članica Europske unije nego u Europi, od 35 zemalja.

- Žene primaju 99 eura manje od muškaraca. To su dvije mirovine na godinu manje od muškaraca. Znamo koji je razlog i isti razlozi su doveli do toga da se vrednuje roditeljstvo, kazala je. 

Horvat: Vlada vrlo niske socijalne osjetljivosti

Stanišić je rekla da je ona u mirovinu otišla 2021. godine. Od tada do danas joj je mirovina porasla za 50%, ali je, kaže, cijena kave isto porasla, čak 125%. Za svoju mirovinu sada mogu kupiti manje nego što sam mogla prije, kazala je. 

- Ukidaju i porez, jer porez kad ga ukinu onda će automatski i prosječna mirovina rasti. Iako ovih 600-700 tisuća umirovljenika koji uopće ne plaćaju porez - neće osjetiti ništa. Prema tome ono što ja bi željela to je kad se rade neke izmjene mirovinskog zakona, tu bi trebala jedna jako duboka reforma i trebalo bi zapravo krenuti od početka, da se to sve usaglasi i da se sve ove nepravde koje se nalaze u zakonu, ima ih puno, jednostavno nestanu.

- Skupina umirovljenika koja je imala najveći rast mirovina je ona s najnižim mirovinama. (...)  Ukidanje penalizacije iznad 70 godine je za one koji su vrlo često u samačkim kućanstvima i nesrazmjerno ih pogađa inflacija, rekao je i podsjetio na paket u okviru kojega je ograničena cijena 100 proizvoda.

Horvat pak tvrdi da ovo nije Vlada visoke socijalne osjetljivosti, već vrlo niske socijalne osjetljivosti.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: