Morinj: 33. godišnjica stradanja hrvatskih branitelja i civila

Danas je obilježena 33. obljetnice otvaranja zloglasnog logora Morinj, u kojeg su tijekom 1991. odvođeni civili i branitelji su dubrovačkog područja. U napetoj političkoj situaciji u Crnoj Gori logor Morinj zauzima posebno mjesto, dok predstavnici europskog puta logor smatraju velikom mrljom u crnogorskoj povijesti, političari koji njeguju bliske veze sa Srbijom i Rusijom smatraju kako je ploča u Morinju nepotrebna i kako bi trebalo prekinuti kulturu sjećanja.

Naime, nakon početka napada na Dubrovnik i okolicu, u jesen 1991., u taj logor dovedena su 292 hrvatska branitelja i civila s dubrovačkog područja. Doživjeli su maltretiranja i zlostavljanja, a od posljedica premlaćivanja u logoru su preminule dvije osobe.

33 godine otkako je otvoren, u logor Morinj hrvatska i crnogorska delegacija došle su se pokloniti ispred spomen-ploče. Ipak, za javnost su vrata i dalje zatvorena.

Iako su mediji imali dozvolu za snimanje, i ove im je godine zabranjen ulazak u logor. 

- Položili smo vijenac i zapalili svijeće u sjećanje na žrtve stradanja i patnje logoraša koji su ovdje bili zatočeni. Neki od njih na žalost ubijeni, a mnogi su završili kao invalidi nehumanog tretmana, kojeg su imali u logoru, od batinanja, rekao je Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH.

- Već 4. godinu Crna Gora i Hrvatska obilježavaju, odaju počast žrtvama logora Morinj, koji su žrtve destruktivne politike iz ranih 90-ih. Politike koja je urušila sistem vrijednosti u jednom periodu i u Crnoj Gori. Crna Gora ne okreće glavu, ne žmiri na prošlost i spremna se suočiti s prošlošću, naglasio je Ervin Ibrahimović, ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Crne Gore.

Komemoraciji su prisustvovali bivši logoraši logora Morinj te župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, kao i predstavnici hrvatskih udruga u Crnoj Gori.

U mjestu Morinj u općini Kotor od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992. godine JNA je organizirala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao logor Morinj, u kojem su u nečovječnim uvjetima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije.

U sudskom procesu koji je započeo 2007., a pravomoćno je okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđena za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika koji su bili zatvoreni u tom logoru. Osim kaznenog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.

Od crnogorskog donošenja rezolucije o Jasenovcu odnosi službenog Zagreba i Podgorice na najnižim su razinama još od 90-tih godina. Ipak, činjenica da je ovdje u Morinj stigao i crnogorski ministar vanjskih poslova, ujedno i potpredsjednik Vlade, ohrabrujuća je vijest za nastavak razgovora između Hrvatske i Crne Gore.

- Ne možemo ići u budućnost ako se ne osvrnemo i ne procesuiramo na pravi način prošlost. Nažalost, u Crnoj Gori ima i onih koji bi dovodili u pitanje sve ono što se desilo u ratnom logoru Morinj, rekao je Adrijan Vuksanović, zastupnik u crnogorskom parlamentu (HGI).

U politički polariziranoj Crnoj Gori mišljenja su podijeljenja: godišnjica otvaranja logora obilježava se, a s druge strane, primjerice, gradski bazen u Kotoru i dalje nosi ime jednog od logorskih čuvara - Zorana Gopčevića.

- Mislim da je apsolutno ispravna i podržavam tu odluku kluba Jug i našeg vaterpolskog saveza da se u tom bazenu, dok se ne promjeni ime, ne igraju utakmice, rekao je Nikola Dobroslavić, dubrovačko-neretvanski župan.

Kroz logor Morinj prošlo je gotovo 300 hrvatskih civila i branitelja, u samom logoru od mučenja su preminula dvojica. Preživjeli i danas nose posljedice zloglasnog logora.