Most u Kazneni zakon želi uvesti ekocid i kaznu za to od najmanje pet godina

18.07.2022.

11:52

Autor: M.M./Hina/HRT

Na konferenciji za medije o temi „Ekocid“ govorile su Marija Selak Raspudicći Sunčana Roksandić

Na konferenciji za medije o temi „Ekocid“ govorile su Marija Selak Raspudicći Sunčana Roksandić

Foto: Patrik Macek / HRT

Most je uputio u saborsku proceduru prijedlog kojim bi se u Kazneni zakon uveo ekocid, odnosno počinjenje kaznenih djela protiv okoliša, kako bi Hrvatska zaštitila svoje prirodno bogatstvo, izvijestila je u ponedjeljak saborska zastupnica Marija Selak Raspudić.

- Taj prijedlog uputili smo kao nastavak na zalaganje i borbu za gospodarski pojas, nakon borbe protiv GMO-a, a ovo je treći korak prema zaštiti našeg prirodnog bogatstva, rekla je Selak-Raspodić na konferenciji za novinare te istaknula da Hrvatska mora biti zemlja koja pokazuje brigu za okoliš i štiti svoje najvažnije resurse.

Kao najpoznatiji svjetski primjeri ekocida navela je izljev nafte u Meksičkom zaljevu i Monsanto. Među primjerima u Hrvatskoj, istaknula je onečišćenje poljoprivredne zemlje otpadom u Brodsko-posavskoj županiji te dugoročno zagađenu zemlju nedozvoljenim skladištenjem tekstilnog otpada u Istarskoj županiji.

Zbog toga bi Hrvatska, smatra Selak Raspudić, trebala biti među prvim europskim zemljama koje će u svoje zakonodavstvo definirati pojam ekocida, kao što su to prošle godine napravile Belgija i Francuska.

Profesorica Pravnog fakulteta Sunčana Roksandić rekla je da je francuski parlament usvojio Zakon o klimi i otpornosti kojim je propisana novčana kazna do 4,5 milijuna eura i kazna zatvora do 10 godina za one koji dovedu do teške i trajne štete zdravlju, flori, fauni ili kvaliteti zraka, tla ili vode.

U Hrvatskoj bi, kaže, zatvorska kazna za sličan prekršaj iznosila najmanje pet godina, ako bi Hrvatski sabor prihvatio Mostov prijedlog. Kazna za ekocid bila bi usklađena s propisanom kaznom za kaznena djela protiv čovječnosti iz članka 90. Kaznenog zakona.

Ključno je da je ekocid okarakteriziran kao najteže kazneno djelo, pandan zločinima protiv čovječnosti, a intencija je izbjeći da do ekocida dođe, spriječiti štetu i zaštititi okoliš da se spriječe radnje koje bi dovele do štete za okoliš, poručila je Roskandić.

Podsjetila je i da je prva rezolucija neke europske države u korist kriminalizacije ekocida na međunarodnoj razini bila Rezolucija belgijskog parlamenta koja je prihvaćena krajem prošle godine, velikom većinom glasova te istaknula kako je naglašeno da trenutno međunarodno kazneno pravo ne dopušta kazneni progon fizičkih ili pravnih osoba za najteža mirnodopska kaznena djela protiv okoliša, te je nužno nacionalnim zakonima, a ne samo izmjenom Statuta Međunarodnog kaznenog suda, regulirati uočenu pravnu prazninu.

Iz Mosta očekuju potporu svih parlamentarnih stranaka jer je, kako su istaknuli, riječ o ključnom društvenom interesu koji nadilazi stranačke podjele i ideološke razlike.

Marija Selak Raspudić komentirala je i odluku Vlade da zabrani srbijanskom predsjedniku Vučiću privatni posjet Jasenovcu. 

- To je sigurno dobra odluka. Jedan dužnosnik na tako visokoj razini ne može tek tako dolaziti u privatni posjet Republici Hrvatskoj, pogotovo kada vidimo notu koju je Republika Srbija poslala Republici Hrvatskoj gdje vidimo i pravu intenciju njegova posjeta - koja nije odavanje pijeteta žrtvama nego ima isključivo politički karakter signaliziranja vrline i nekih netočnih podataka koji se tiču Jasenovca da bi se alarmiralo vlastito biračko tijelo, kazala je Selak Raspudić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!