07:10 / 01.11.2021.

Autor: Matej Crnogaća/V.K./Zdrav Život/HRT

Moždani udar godišnje doživi oko 15 milijuna ljudi

Moždani udar

Moždani udar

Foto: Matej Crnogaća / HRT

Prema nekim procjenama, moždani udar godišnje doživi oko 15 milijuna ljudi. Od njegovih posljedica gotovo 5 i pol milijuna ljudi umre. Kada nastupi, vrijeme za reakciju je ključno. Milijuni neurona počinju propadati i vrijeme ne može biti dragocjenije. Liječnici apeliraju na razvijanje svijesti o njegovoj učestalosti, simptomima i prevenciji. Svjetski dan moždanog udara, 29. listopada, obilježen je jučer i u Hrvatskoj.

Moždani udar je u razvijenom svijetu među vodećim uzročnicima smrti. Kod bolesnika koji prežive, vrlo često ostaje trajni invaliditet, a oporavak je spor i neizvjestan. Od kraja 2019. godine svjedočimo jednoj novoj eri u liječenju moždanog udara, tehnološki najnaprednijim uređajem.

- S tim uređajem izvodimo sve moguće neurozahvate iz područja intervencijske neuroradiologije, kazao je za emisiju "Zdrav život" Vladimir Kalousek, dr. med., iz Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju u KBC-u Sestre milosrdnice.

Frane Marleku, dr. med., iz Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju u KBC-u Sestre milosrdnice pojašnjava da na tom Zavodu trenutačno postoje tri radiologa subspecijalista koji izvode pretrage, a četvrti je specijalizant. Osim njih ondje je i popratno osoblje, među kojima su inženjeri i medicinske sestre.

Tim mora biti uigran. Liječnici, sestre i radiološki tehnolozi dostupni su pacijentima 24 sata dnevno, baš svakog dana u godini. Kad stigne poziv za intervenciju, tim je u roku pola sata spreman za zahvat. Ivana Komesarović, bacc. med. techn., iz Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju u KBC-u Sestre milosrdnice precizira da je potrebno pripremiti salu i stol, a potom ona i njena kolegica asistiraju liječnicima tijekom zahvata.

- Radiološki tehnolozi asistiraju neuroradiolozima, bilo da se radi o ishemijskom ili hemoragičnom moždanom udaru. Upravljamo radiološkim uređajima. To je uređaj za digitalnu supstrakcijsku angiografiju, dakle radiološki dijaskopski uređaj kojeg karakterizira to što koristi dvije rendgenske cijevi koje mogu u isto vrijeme raditi i prikazivati dva različita kuta. Mogli bismo zapravo ukratko reći da, ako su sestre instrumentarke ruke operaterima, onda smo im mi na neki način oči, kazao je Josip Mamić, bacc.radiol.techn s Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice.

Vrijeme je ključan faktor o kojem izravno ovisi uspješnost izvedenog zahvata. Doktor Kalousek napominje da je bitno podići svjesnost građana o tome. Jer što je kraće vrijeme od prepoznavanja simptoma do dolaska, to je učinkovitost terapije veća. To su na svojoj koži najbolje osjetile i kolegice doktora Kalouseka, koje su mu ne tako davno bile i pacijentice.

Tanja Grgurić, bacc.med.techn, iz Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice je u srpnju prošle godine doživjela moždani udar. Hitnom intervencijom doktora Kalouseka i doktora Čule, mehaničkom trombektomijom spašen joj je život, a posljedica nema. Paula Slatina, dr.med. s Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Sestre milosrdnice navodi daje u srpnju slučaju otkrila da ima aneurizmu.

- U obitelji je bila jedna aneurizma pa sam napravila kontrolu jer po ženskoj liniji zna biti nasljedna. Ispalo je da i ja imam aneurizmu. Zahvat je trajao sat i pol, dodaje dr.Slatina.

Najnaprednija oprema, materijali koji se koriste u zahvatima, kao i sama edukacija liječnika sigurno koštaju i na prvi pogled čine se jako skupima. No kad se u obzir uzmu svi parametri, zahvati ovakvog tipa itekako su isplativi.

- Našim osiguranicima prvenstveno "ad hoc" spašavamo život, a izlječenje je jako brzo. Onim pacijentima kojima se ne napravi takav zahvat, a imaju tešku dijagnozu, troškovi liječenja doživotno su puno, puno više. Dakle u tom smislu, svaka uložena kuna za državu se vraća najmanje 10 puta, rekao je doktor Marleku.

Kada je riječ o moždanim udarima, u Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice liječnici spase više od 300 ljudi. Cilj je proširiti mrežu ovakvih centara diljem Hrvatske, kako bi usluga bila dostupna svim potencijalnim pacijentima. Vještine medicinskog tima, uz pomoć napredne tehnologije, zalog su da bi u godinama koje slijede statistika vezana uz posljedice moždanog udara mogla biti bolja.




Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!