HRejting: Može li AI biti liječnik, učitelj ili prijatelj? Što misle građani?

21.11.2026.

19:38

Autor: IMS/HRT

HRejting: Koliko građani vjeruju umjetnoj inteligenciji?
HRejting: Koliko građani vjeruju umjetnoj inteligenciji?
Foto: HTV / HRT

Umjetna inteligencija sve je prisutnija u svakodnevnom životu, no građani su oprezni kada je riječ o njezinoj ulozi u donošenju važnih odluka. 



Pokazuje to najnoviji HRejting, prema kojem većina ispitanih ne bi prihvatila liječničku dijagnozu bez ljudske procjene, protivi se umjetnoj inteligenciji u ulozi učitelja te smatra da ona ne može biti pravi prijatelj čovjeku.

Istraživanje je provedeno od 13. do 17. studenoga na uzorku od tisuću ispitanika, uz maksimalnu pogrešku uzorka od ±3 postotna boda i razinu pouzdanosti od 95 posto.

HRejting: Koliko građani vjeruju umjetnoj inteligenciji?

HRejting: Koliko građani vjeruju umjetnoj inteligenciji?

Foto: HTV / HRT

Većina poznaje umjetnu inteligenciju, ali samo desetina koristi je napredno

Na pitanje koliko su upoznati s pojmom i radom umjetne inteligencije, 41 posto ispitanika odgovorilo je da je poznaje površno. Njih 37 posto koristi AI alate, poput ChatGPT-a i pametnih asistenata, dok ih deset posto upotrebljava redovito i na naprednoj razini.

S druge strane, 12 posto ispitanih uopće nije upoznato s umjetnom inteligencijom.

HRejting: Koliko građani vjeruju umjetnoj inteligenciji?

HRejting: Koliko građani vjeruju umjetnoj inteligenciji?

Foto: HTV / HRT

Liječničku dijagnozu i obrazovanje djece većina ne bi prepustila AI-ju


Kada je riječ o zdravlju, povjerenje u umjetnu inteligenciju znatno je manje. Više od 60 posto ispitanih ne bi prihvatilo liječničku dijagnozu koju je postavila umjetna inteligencija jer smatraju da dijagnosticiranje zahtijeva ljudsko iskustvo i empatiju.


Trećina bi takvu dijagnozu prihvatila, ali isključivo uz potvrdu i nadzor liječnika. Tek oko tri posto ispitanih potpuno bi vjerovalo umjetnoj inteligenciji ako bi se pokazala statistički točnijom.


Slični su stavovi i prema mogućnosti da umjetna inteligencija preuzme ulogu učitelja. Tome se protivi 65 posto ispitanika, smatrajući da odgoj i obrazovanje zahtijevaju ljudski kontakt. Otprilike trećina vidi AI kao koristan pomoćni alat u obrazovanju, dok samo tri posto smatra da može u potpunosti zamijeniti učitelja.

HRejting: Koliko građani vjeruju umjetnoj inteligenciji?

HRejting: Koliko građani vjeruju umjetnoj inteligenciji?

Foto: HTV / HRT

U ključnim odlukama 65 posto ispitanih više vjeruje čovjeku


Kada bi morali birati između čovjeka i algoritma u važnim situacijama, primjerice u prometu, financijama ili pravosuđu, 65 posto ispitanih prednost bi dalo čovjeku, zbog morala, intuicije i sposobnosti razumijevanja konteksta.


Podjednako povjerenje u ljude i algoritme ima 15 posto ispitanika, dok oko 13 posto ne vjeruje ni jednima ni drugima.


Samo šest posto više vjeruje algoritmima, smatrajući da, za razliku od ljudi, nisu podložni emocijama, umoru i pristranosti.

HRejting: Koliko građani vjeruju umjetnoj inteligenciji?

HRejting: Koliko građani vjeruju umjetnoj inteligenciji?

Foto: HTV / HRT

Može li umjetna inteligencija biti pravi prijatelj?


Čak 70 posto ispitanika smatra da umjetna inteligencija ne može biti pravi prijatelj čovjeku.


Njih 22 posto vjeruje da AI može samo simulirati prijateljstvo, dok 4,5 posto smatra da može pružiti podršku i razumijevanje te biti uvijek dostupan za razgovor.


Ispitanici su spremniji prepustiti umjetnoj inteligenciji manje važne svakodnevne izbore. Trećina je koristi za preporuke filmova i glazbe, a četvrtina za preporuke pri kupnji.


Oko osam posto prepustilo bi joj odluke povezane s prometom, a 5,5 posto one o financijama i ulaganjima.

HRejting: Koliko građani vjeruju umjetnoj inteligenciji?

HRejting: Koliko građani vjeruju umjetnoj inteligenciji?

Foto: HTV / HRT

Najveći strah: Gubitak samostalnosti i kritičkog razmišljanja


Na pitanje o najvećim rizicima prepuštanja odluka umjetnoj inteligenciji, gotovo polovina ispitanika izdvojila je gubitak samostalnosti i sposobnosti kritičkog razmišljanja.


Petina najvećom opasnošću smatra gubitak privatnosti i zlouporabu osobnih podataka, dok nešto manji udio upozorava na nedostatak odgovornosti za odluke koje donosi AI.


Oko osam posto ispitanih kao najveći rizik navodi povećanje društvene nejednakosti i gubitak radnih mjesta.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!