Može li Hrvatska europskim novcem do višeg standarda?

Može li Hrvatska još bolje iskoristiti europska sredstva i tako dodatno smanjiti jaz između standarda vlastitih građana i onih u razvijenijim državama Europske unije? O tome se raspravljalo na sjednici triju saborskih odbora na kojoj je sudjelovala i Ivana Maletić, naša predstavnica na Europskom revizorskom sudu, tijelu koje se brine o tome kako se troši europski novac.

Europski proračun 14 milijardi eura, EU sljedeće generacije 11 milijardi. Ukupno 25 milijardi eura koji bi Hrvatskoj trebali omogućiti razvoj gospodarstva, povećanje životnog standarda, ali i otpornost na buduće krize. No, već smo i dosad, kažu u Vladi, profitirali od članstva.

- Kad gledamo od ulaska u Europsku uniju 2013. godine, bili smo na 61% prosjeka BDP-a po stanovniku EU-a, a sada smo na 70%. To znači da mi rastemo brže od prosjeka Europske unije, rekao je ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić.

Vodeće svjetske financijske institucije izračunale su da će europski novac dati snažan vjetar u leđa našem gospodarstvu.

- Provedba investicija u Planu oporavka i otpornosti, u najjačim godinama 2022. i 2023. i pod pretpostavkom da se sve investicije provode željenom dinamikom doprinosi otprilike gospodarskom rastu dodatno 1,4%-tna boda, istaknuo je Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja.

Izazov za cijelu Europu bit će njezina pretjerana reguliranost, koja usporava tehnološki razvoj. Od umjetne inteligencije, pa do čipova i baterija.

- Gubimo zapravo kao Europa tu utrku sa SAD-om, koji donese jedan zakon i onda u svoje gospodarstvo i industriju ulože bespovratnih pomoći, odnosno subvencija, neograničeno, uopće ne razmišljajući o potporama i svemu ostalom, rekla je Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda.

Oporbene zastupnike zanimalo je hoće li projekti financirani europskim novcem patiti zbog nedostatka kadrova.

- I sami ste rekli da nam nedostaje oko 500 kadrova, možemo se složiti možda i više, da su u tijeku prekvalifikacije dijela ljudi u državnoj upravi, koliko mislite da će za to biti potrebno?, upitala je Sanja Radolović, saborska zastupnica SDP-a.

- Tržište je pocrpilo sve kadrove u kontekstu EU fondova. I nemoguće je, odnosno gotovo nemoguće, dobiti stručnjake s višegodišnjim iskustvom, a pogotovo brojku od 100, izjavio je ministar Erlić.

Unatoč tomu, u Vladi su uvjereni da će ovo biti desetljeće hvatanja još ozbiljnijeg koraka s razvijenijim državama Unije.