Saborski zastupnici stranke Možemo Draženka Polović i Damir Bakić predstavili su prijedlog izmjena Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a predlažu povećanje mirovina branitelja koji su nakon rata nastavili raditi i umirovljeni su prema općim propisima.
- Želimo da se ispravi nepravdu prema braniteljima koji su se nakon Domovinskog rata vratili na svoja radna mjesta, nastavili raditi i doprinositi razvoju države, poručila je u četvrtak saborska zastupnica Draženka Polović na konferenciji za medije stranke Možemo!
Pojasnila je da je "riječ o ljudima koji su prvi put zadužili Republiku Hrvatsku time što su ovu zemlju otišli braniti, i drugi put kada su se nakon rata vratili na posao, nastavili raditi, plaćati doprinose i sudjelovati u izgradnji društva bez ikakvih dodatnih očekivanja", dodavši da je njihova mirovina danas "gotovo dvostruko manja".
- Ovo pitanje u više smo navrata uputili predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i ministru Marinu Piletiću, a iako je premijer zadužio ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda da pronađe rješenje, do danas konkretni pomaci nisu učinjeni, rekla je Draženka Polović.
Zastupnik Damir Bakić pojasnio je da u Hrvatskoj danas ima oko 1,23 milijuna umirovljenika, od kojih približno 200 tisuća prima mirovine po posebnim propisima.
- Prvu čini oko 72,5 tisuće branitelja umirovljenih prema Zakonu o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, pri čemu se gotovo isključivo radi o invalidskim i obiteljskim mirovinama, s prosječnom mirovinom od 1319 eura, istaknuo je.
Naveo je i kako drugu, podjednako veliku skupinu, čini oko 68 tisuća branitelja koji su se nakon rata vratili svojim poslovima i radnim mjestima, nastavili raditi te su, nakon godina staža i dobi, umirovljeni po općim propisima, odnosno prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Za tu skupinu, naveo je, karakteristično je da u prosjeku imaju 31 godinu staža, a prosječna mirovina iznosi oko 634 eura uz uključene i neke pogodnosti koje proizlaze iz Zakona o hrvatskim braniteljima.
Upravo zato, istaknuo je, prijedlog predviđa povećanje mirovina te skupine za oko 20 posto, izmjenom polaznog faktora s 1 na 1,20, pri čemu se ne umanjuju prava drugih skupina.
Ukupni fiskalni učinak mjere procijenjen je na oko 10 milijuna eura mjesečno za približno 68 tisuća korisnika, odnosno oko 120 milijuna eura na godišnjoj razini. To je oko jedan posto ukupnog troška mirovinskog sustava, s obzirom na to da je u državnom proračunu za mirovine koje se isplaćuju putem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za ovu godinu planirano 10,2 milijarde eura, stoji u priopćenju.