Aleksandar Musić u Intervjuu tjedna
Foto: HTV / HRT
Politolog i politički konzultant Aleksandar Musić gostovao je u emisiji „Intervju tjedna” Jasmine Popović, u kojoj je govorio o najavljenim prosvjedima mladih, odnosima unutar vladajuće koalicije, rejtingu SDP-a i Možemo!, političkim promjenama u Srbiji i odnosima s Hrvatskom te ostalim političkim aktualnostima u zemlji im svijetu.
Popović je, nadovezujući se na aktualne vijesti, spomenula barikade u Berlinu i strah od devastacije i nasilja, kao i nastavak prosvjeda u Italiji i Francuskoj. Navela je da se i mladi u Hrvatskoj najavljuju pridružiti pokretu Youth Strike, odnosno štrajku mladih diljem Europe, ističući iste teme: obrazovanje, zdravstvo i priuštivo stanovanje. Musića je upitala što očekuje od prosvjeda najavljenih za 20. i 21. studenoga.
- Treba vidjeti koja su to imena, treba vidjeti koliko oni mogu doprijeti do širih masa, treba vidjeti kako će se postaviti prema postojećim političkim akterima, odgovorio je Musić.
Objasnio je da su u europskim državama u kojima su takvi prosvjedi uspijevali postojali politički vakuumi u koje su ulazili akteri koji su se isprva predstavljali kao nepolitički, a poslije su, sudjelovanjem u političkoj utakmici, postajali politički akteri.
- Treba vidjeti hoće li to uzeti maha u medijskom i u nekom širem društvenom smislu. Generalno sam oprezan prema olakom povlačenju paralela između različitih država, rekao je.
Francuska i Srbija imaju različite političke okolnosti
Govoreći o Francuskoj, Musić je ocijenio da je riječ o desetljećima propalih društvenih i ekonomskih politika.
- Imate čelnika države koji je već nekoliko puta bio ranjen i koji se drži za vlast o niti. Onda tu različiti akteri, bilo s lijevije ljevice, bilo s desnije desnice, nalaze svoj put. A studentske mase tu služe kao neka vrsta medija kroz koji se onda, brojnošću na ulicama, te stvari kanaliziraju, kazao je.
Za Srbiju je rekao da je ondje postojala situacija potpunog rasula oporbe, koju je opisao kao netalentiranu i promašenu, bilo zbog vlastitog neznanja, bilo zbog kontroliranosti od strane vlasti.
- U tom slučaju studentska lista koja se pojavila zapravo je nakon jednog trenutka postala politička snaga. Počela je studentski, počela je zbog pada nadstrešnice, ali u jednom trenutku uzela je maha u širim slojevima i postala politički akter, rekao je Musić.
Koje će teme otvoriti i u kome vide saveznike?
Za procjenu najavljenih prosvjeda u Hrvatskoj želi, kaže, vidjeti koje će teme njihovi sudionici otvoriti i kako će im pristupiti.
- Ono što želim vidjeti da bih mogao procijeniti o čemu se tu radi jest koje će oni to teme točno načeti, kako će ih načeti, hoće li ih načeti samo nominalno ili emotivno te vide li neke saveznike, primjerice u Možemo! ili u Mostu”, zaključio je.
Bez saveznika prosvjedima ne daje velike izglede
- Ako se javljate kao autsajder s nekim velikim, ogromnim, revolucionarnim idejama, a nemate medijskog ili političkog saveznika i računate samo na to da ćete se zapaljivošću nametnuti uzduž i poprijeko društva, nije izgledno da ćete uspjeti. Možda zvuči grubo i izravno, ali to je vrlo vjerojatno osuđeno na propast, rekao je Musić.
Ponovno se osvrnuo na okolnosti u Srbiji, za koju je rekao da je imala desetljeće i pol izvanrednog stanja i terora te medijsku scenu daleko nezdraviju od hrvatske.
- Imali ste situacije u kojima režim slomi vilicu studentici i nitko za to ne odgovara. Takvih situacija u Hrvatskoj nema i dobro je da ih nema, kazao je.
Dodao je da želi vidjeti kako će se najavljeni prosvjedi razvijati.
- Ako to bude još jedna kamilica u smislu: ‘Mi smo za bolji svijet’, ‘Mi smo mladi pa smo samim time preporučeni za nešto dobro’, ‘Nitko od postojećih nas ne zanima, smijenit ćemo ih sve’, meni se čini da je to, ako će tako biti, po prirodi stvari u startu osuđeno na propast, ocijenio je.
Popović je primijetila da najavljeni prosvjedi zasad nemaju tu političku dimenziju, nego se nabrajaju sveprisutne teme. Priuštivo stanovanje europska je tema, a problemi u zdravstvu i obrazovanju također su širi te se ističu po uzoru a većinu europskih zemalja u kojima su se ljudi pobunili.
- Zasad ih ne vidimo u tom političkom kontekstu, iako možemo reći da je dio političke scene u Hrvatskoj cijelo vrijeme tražio da se i mladi aktiviraju, da se čuje njihov glas i da se izađe na ulice, rekla je Popović.
Musić je odgovorio da je pozivanje mladih na aktiviranje stalno prisutno i da načelno stoji, ali da mladost sama po sebi nije jamstvo promjene.
-Neki su mladi bolji od starijih, a neki su kudikamo gori. U tom smislu bit će zanimljivo promatrati i dinamiku postojećih političkih aktera: hoće li neka od postojećih stranaka tu vidjeti mogućnost da dobije malo terenske snage ili neki zamašnjak pa se eventualno poveže, rekao je.
Ocijenio je da taj odnos može ići u dva smjera.
- ez konkretnih tema obrađenih na maksimalno emotivan i prodoran način, uz određeno znanje o porukama, društvu i medijima, to može biti jedan od besplodnih jauka u prazno, kazao je.
HDZ trpi DP jer trenutačno nema alternativu
Popović je potom otvorila pitanje previranja na hrvatskoj političkoj sceni i odnosa HDZ-a i Domovinskog pokreta. Podsjetila je da obje stranke tvrde kako je većina stabilna te upitala je li stabilna i koalicija.
- Svatko radi ono što mu je u danom trenutku maksimalno logično. HDZ trenutačno ne može izbjeći DP. Vjerujem da bi dao sve da ih se može riješiti jer neprestano, da bi si dodali nešto kisika, bacaju klipove pod noge HDZ-u, odgovorio je Musić.
Prema njegovoj ocjeni, DP mora pokušati pokazati da još postoji jer je pod stalnim optužbama da se prodao zbog nekih sinekura u vlasti i da je zapravo pokleknuo. Zato, smatra, uglavnom traži rubne teme koje HDZ ne želi otvarati.
- Govori se dosta o kostima pa se preko neke razumne mjere brani navijače, prikazujući ih kao neku tragično palu, revolucionarnu skupinu u društvu koja, eto, samo voli Hrvatsku pa je zbog toga izopćena u medijima. HDZ, s druge strane, trenutačno nema nikakvu alternativu za njih pa ih trpi, rekao je.
Procijenio je da će HDZ uz takvu dinamiku osvojiti solidan postotak glasova, ali da je pitanje hoće li to biti dovoljno za vlast sasvim druga rasprava.
- Za DP, ovako kako trenutačno radi, ne vidim da može osvojiti više od jednog do dva mandata, kazao je Musić te dodao da unutar te stranke postoji određena heterogenost.
Kao primjer različitih pozicija unutar DP-a Musić je izdvojio ministra Šušnjara, za kojeg je, kaže, siguran da neće previše žaliti za ostatkom te grupacije. S druge strane, dodao je, među njima ima i onih koji nemaju alternativu ako se ne domognu saborske većine.
Popović ga je upitala svodi li to onda na borbu dijela ljudi za ponovni ulazak u Sabor.
- Kažem, rade ono što je logično u danom trenutku. No u politici je jako bitna ovisnost o prijeđenom putu. Nije isto izlazite li prvi put i nudite teme koje drugi nisu načeli, pa možda one nekome bile ovakve ili onakve, lijevije ili desnije, rubne, ili već imate prošlost kavgi, razlaza, različitih međusobnih bušenja, korištenja medijskih i paramedijskih kanala za najprljavije kampanje jednih protiv drugih, a onda iz te pozicije tražite nešto više za dalje. Oni su, nažalost po njih, u ovoj drugoj situaciji, odgovorio je.
"HDZ će ih pustiti da se sami samospaljuju"
Na pitanje mogu li u sljedećih godinu i pol dana, ako izbori budu u redovitom roku 2028., nešto napraviti, Musić je rekao da pretpostavlja kako će pokušavati.
- Ali time će gotovo sigurno pojačavati odbojnost i kod HDZ-a i kod nekih širih masa koje ne dijele nužno taj intenzitet ideoloških zakutaka, ocijenio je.
Popović ga je potom upitala hoće li ih HDZ pustiti da rade kako misle da treba, uz rezultat kakav na kraju bude, ili će se u nekom trenutku preliti čaša.
- Gotovo sam siguran da će ih pustiti da rade točno onako kako rade, a da će negdje malo lukavije i udaljenije pripremati način da ipak preuzmu dio njihovih birača. Pustit će ih da se sami samospaljuju, a onda kroz određene jače pojedince iz stranke pokušati te birače zadržati, ne rasuti ih ispod izbornog praga, kao što se mnogo puta događalo na hrvatskoj desnici, rekao je Musić.
SDP-u se topi prednost pred Možemo!
Popović je upozorila da rejting HDZ-a i SDP-a polako pada iz mjeseca u mjesec, što dio analitičara vidi kao potvrdu da su te dvije stranke na nekima od najnižih razina u posljednje vrijeme. Izdvojila je i smanjivanje razlike između SDP-a i Možemo!, koja je prema nekim posljednjim anketama, navela je, oko 17 prema 13 posto.
Upitala je tko će kome na kraju biti mlađi koalicijski partner, s obzirom na to da su trenutačno u koalicijskom zanosu, predstavljaju programe i svugdje nastupaju zajedno, dok se rejting SDP-a topi.
- Topi se, i to poprilično brzo. Ako se sjećate razdoblja nakon prošlih parlamentarnih izbora, kada su i jedni i drugi izvukli lekcije iz činjenice da nisu išli predizborno zajedno pa su propustili neki sinergijski učinak do kojeg bi, prema svim pokazateljima, donekle došlo, tada se govorilo da Možemo!, ako traži ‘trećinu plijena’ zajedničkim nastupom sa SDP-om u budućnosti, traži previše, rekao je Musić.
Podsjetio je da se tada govorilo kako Možemo! nema pravo od stare, etablirane stranke nominalno lijevog centra tražiti toliki broj mandata.
Sada se polako dolazi u situaciju, a s ovim intenzitetom možda i vrlo uskoro, da će odnos biti jedan prema jedan, ocijenio je.
"Hajdaš Dončić najmanje govori o tome što bi radio kao premijer"
Musić je izdvojio i razlike u javnoj komunikaciji dviju stranaka.
- Veća je šansa da vas na društvenim mrežama svojom viralnošću pogodi neki kreativni uradak nekoga iz drugog ili trećeg reda Možemo!, primjerice nekog zagrebačkog gradskog zastupnika, nego ono što govori čelnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić. On uglavnom govori o sebi i o svom protivniku Plenkoviću, a najmanje o onome što misli raditi ako postane premijer, rekao je.
Zapitao se koliko građana u Hajdašu Dončiću vidi sljedećeg premijera na temelju njegove prodornosti, postotaka, nametanja u javnom prostoru i dominacije nad ostalim akterima.
- Ako
Siniša Hajdaš Dončić kaže: 'Ja sam sljedeći premijer, ja imam pravo to tražiti’, koliko građana to vidi? Naravno, ne s desnice, nego koliko građana s ljevice to vidi? U tom smislu to je izrazito zanimljiva dinamika, kazao je.
Posebno je izdvojio ono što smatra pokazateljem koliko je nacionalna razina u određenom smislu nadmoćna lokalnoj.
- Možemo! je realno još uvijek stranka koja postoji samo u Zagrebu i nešto u Pazinu. U svim ostalim dijelovima Hrvatske, gdje je? Gdje je Možemo! u Osijeku? Gdje je u Splitu? Gdje je, u konačnici, u Rijeci, koliko bi se očekivalo s obzirom na taj politički teren, na tu političku prošlost i povijest? U tom smislu oni će se vrlo, vrlo brzo izjednačiti, rekao je.
"U tom rasporedu odnosa SDP je jedini gubitnik"
Prema Musićevoj ocjeni, Možemo! određuje tempo i temama i intenzitetom nastupa.
- Možemo! gura temu okoliša, zdravstva i korupcije. Prvi put je netko to znao oslikati na malo emotivniji način. Zato ih HDZ s razlogom uokviruje kao svojeg glavnog protivnika, rekao je.
Smatra da je to, s jedne strane, operativno, čini se, potpuno točno, a s druge i pogodno za HDZ-ove birače.
- Nekoga tko ipak ima stavove koji odudaraju od stavova medijanskog hrvatskog birača korisno je predstavljati kao onoga tko je na suprotnoj strani. U tom rasporedu odnosa vidim SDP kao jedinog gubitnika, ocijenio je Musić.
Intervju tjedna s Aleksandrom Musićem
"Interes hrvatskih političara za Srbiju organski opada"
Popović je upitala hoće li promjena vlasti u Srbiji dijelu hrvatske političke scene oduzeti povod i metu koju je imao dok su Aleksandar Vučić i njegova ekipa bili na vlasti te hoće li te političke opcije morati pronaći nešto drugo.
- Možda se čak i ne slažem s pitanjem jer mi se čini da posljednjih godina zaista organski opada interes hrvatskih političara za Srbiju. Govorim o državi Srbiji, ne o hrvatsko-srpskim odnosima i ovim varijantama u Hrvatskoj: desnica, ljevica, Pupovac, odgovorio je Musić.
Popović je pojasnila da nije mislila na Srbiju općenito, nego na situacije u kojima bi se neka Vučićeva izjava u Hrvatskoj razvlačila tri dana, uz prikupljanje svih mogućih reakcija.
Musić je ocijenio da je u Hrvatskoj vladalo duboko nerazumijevanje Vučićeve vlasti.
- Imali ste ljude koji su ozbiljno tvrdili da je on nekakav proruski igrač, da je ‘četnik’ i ne znam što. Čovjek je režimsko dijete kasnih osamdesetih: otac Narodna banka Jugoslavije, majka RTS, Šešelj kao stari udbaški kadar koji ga je uveo u politiku. Nijemci i Francuzi držali su ga na vlasti. Sve je to potpuno suprotno slici koju su stvarali neki nevježe i površnjaci u Hrvatskoj, ustvrdio je.
Dodao je da je, promatrajući hrvatsku političku scenu, to nerazumijevanje bilo zaista veliko te da su postojala i nerealna očekivanja dijela ljudi u Hrvatskoj od srpske vlasti.
- Očekuje se da na vlast dođe netko tko će se ispričavati i posipati pepelom. To je nerealno. Takvog čovjeka ne biraš kod kuće, da to radi drugima, a očekuješ da ga oni izaberu i da on to radi prema Hrvatskoj. To je također jedan prešutni odjek jugoslavenskog okvira koji struji i kroz hrvatsku ljevicu i kroz desnicu. A tog okvira više nema, on je mrtav. To su dvije različite države, dobro je da su dvije različite države. Otišle su svaka svojim smjerom, imaju svoje unutarnje životne dinamike i to je to, rekao je.
Studentska lista kao pokušaj resetiranja države i društva
Govoreći o studentskoj listi u Srbiji, Musić je rekao da je njezina ideja bila tijekom godinu ili dvije resetirati državu i društvo, snažno djelovati u pravosuđu, policiji i medijima te riješiti ono što je opisao kao nekrozu i kancerozno stanje društvene zarobljenosti.
- Ideja je da se onda izađe na izbore na kojima će se opredjeljivati tko je za Ameriku, tko je za Rusiju, tko voli Hrvate, a tko ih ne voli. To je neka ideja iza te priče, kazao je.
Osvrnuo se i na tvrdnje koje se, kaže, mogu čuti u hrvatskim kuloarima, da će Vučić pružati otpor ili se vraćati.
- On je gotov. Kada autoritarni režim, odnosno, politološkim rječnikom, kompetitivni autoritarni režim padne, pad podrške nastupa kao odron, a ne kao linearni proces, ocijenio je.
Ustvrdio je i da su Vučića njegovi pokrovitelji pustili niz vodu.
- Prema informacijama koje sada izlaze, on je u nedjelju u večernjim satima dobio jasnu naredbu sa Zapada da prizna poraz. Imao je rezervnu varijantu: počeo je gomilati neke crnokošuljaše i maskirane ljude u takozvanom Ćacilendu kod Predsjedništva. Zapravo je u potpunom kaosu, rekao je Musić.
Dodao je da je mnogo Vučićevih, kako ih je nazvao, doglavnika već pobjeglo iz zemlje.
- Bježe. Neki bježe na Cipar, neki u Grčku, neki u Rusiju, ustvrdio je.
"Glavna udarna pesnica bio je RTS"
Musić je rekao da je velik strah zavladao i u neslužbenim centrima moći te spomenuo niz ostavki u medijima.
- Malo ljudi zna da njegova glavna udarna pesnica nisu bili Informer, Srpski telegraf i Kurir. Oni su bili šok-trupe, ali glavna udarna pesnica bio je RTS, koji je na perfidan način oblikovao poimanje stvarnosti kod starijih građana, njegove glavne biračke skupine, ocijenio je.
Ustvrdio je da je Vučić imao i „mekše režimske ispostave”, koje je opisao kao tobože prozapadne, navodeći Euronews i Newsmax.
- Imao je jednu holističku, zaokruženu, trodimenzionalnu medijsku sliku koja se sada preko noći raspala. Djeluje kao zaista slab čovjek koji je spao na to da ide u studio Informera i ondje s dvadesetak nekakvih jadnika, koji su mu do jučer bili sluge, drži nekakve konferencije za novinare i besplodne monologe, rekao je.
Popović je primijetila da je Vučić sada stalno na tim televizijama te da ga možda ima i više nego dok je bio predsjednik.
Ne očekuje rekordno zatopljenje odnosa Hrvatske i Srbije
Sažimajući očekivanja od odnosa Hrvatske i Srbije, Musić je rekao da ne očekuje rekordno zatopljenje, nego prestanak kampanje mržnje i zastrašivanja ustašama.
- To je imalo itekakvu svrhu u održanju režima i izvanrednog stanja kroz plašenje neprijateljima i hrvatskim špijunima. Uhićivali su ultralijeve hrvatske novinare i predstavljali ih na režimskim televizijama kao ubačene ustaše. Do te je mjere ta psihodelija bila odmaknula. Očekujem prestanak tih kampanja, kazao je.
Kada je riječ o neriješenim pitanjima iz ratnog vremena, sumnja da će bilo koja srpska vlast činiti ustupke.
- To bi s njihove strane značilo priznanje sudjelovanja njihove države i njihove tajne službe u događajima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a to nitko ondje neće napraviti. Rekao bih: ni očaran ni razočaran. Sretno im bilo u uređenju njihove vlastite države, zaključio je Musić.
Intervju tjedna s Aleksandrom Musićem
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!