Programom 'Da se ne zaboravi' Dubrovčani obilježavaju 34 godine od početka agresije srpsko-crnogorskih postrojba i JNA na grad Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu - 1. listopada 1991. godine.
01.10.2025.
Zadnja izmjena 19:45
Autor: D.M./HRT/Hina
Programom 'Da se ne zaboravi' Dubrovčani obilježavaju 34 godine od početka agresije srpsko-crnogorskih postrojba i JNA na grad Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu - 1. listopada 1991. godine.
Program počinje polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo i prigodnim školskim programom u franjevačkoj crkvi Male braće, nakon čega na brdu Srđ slijedi polaganje vijenaca uz molitvu.
U luci Gruž spustit će se vijenci u znak sjećanja na poginule na moru, a nakon nastupa Gradske glazbe Dubrovnik ispred crkve sv. Vlaha, u franjevačkoj crkvi Male braće služit će se Sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu.
Točno u 6 sati prvog dana listopada 1991. godine više od 13 tisuća pripadnika Jugoslavenske vojske (JNA), uz pomoć srpskih i crnogorskih rezervista, napali su s kopna, mora i iz zraka područje Dubrovnika i jug Hrvatske.
Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa te 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova te 50 oklopnih transportera.
Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crti obrane dugoj više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.
Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.
Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode.
- Isti dan smo ostali bez struje, posljedično vode, bez komunikacija, u okruženju s kopna i mora, napadani isto tako s kopna, mora, zraka, rekao je dubrovački branitelj Boris Bijađija.
Slijedila je višemjesečna blokada Dubrovnika, a velik dio juga Hrvatske bio je okupiran. Samo u prvom tjednu listopada poginulo je 27 i ranjeno više od stotinu dubrovačkih branitelja i civila.
- I to smo sve doživjeli na kraju i napad na stari grad, i rušenja, i paljenja, ali uspjeli smo, kazao je dubrovački branitelj Đuro Šabadin.
- Brojni ljudski životi su izgubljeni, brojni branitelji su položili život na oltar domovine da bi mi danas živili u slobodnom, neovisnom, hrvatskom Dubrovniku, rekao je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.
U sjećanje na njih, branitelje i civile, danas je uz molitvu položeno cvijeće, zapaljene su svijeće.
- Nastojimo i trudimo se da se zaista ovo ne zaboravi. I želimo da se ne ponovi, navela je Marija Lukšić - Udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.
U crkvi Male braće tradicionalni prigodni program dubrovačkih osnovnoškolaca, koji - iako ne pamte - znaju.
- Pričali su mi kako im je bilo teško u to vrijeme, kako su imali policijski sat, nisu smjeli biti vani predugo. Isto nisu imali puno hrane, kazala je učenica 8. razreda OŠ Ivana Gundulića, Dubrovnik Ema Hartman.
- Napali su Grad Dubrovnik i tu je mnogo ljudi izgubilo živote i obitelji. Svake godine se ovdje okupimo, ili na Srđu ili u Crkvi Male braće i tu pjevamo i recitiramo, reklla je učenica 7. razreda OŠ Ivana Gundulića, Dubrovnik Laura Zmijarević.
S jednim ciljem - da se ne zaboravi.
Tijekom srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 hrvatska branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1.500 osoba.
U srpskim i crnogorskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih.
Na području od Stona do Konavala agresori su spalili 2.127 kuća, kao i zaštićeni, 500 godina star Arboretum u Trstenom.
Bez krova nad glavom ostao je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, srpski i crnogorski agresori su opljačkali.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora