"Na građanima je da poduzmu prvi korak u obnovi zgrada"

Pristigla je 41 tisuća prijava zbog oštećenja, a prema prvoj procjeni statičara oštećeno je oko 30 tisuća objekata. Obnovu oštećenih i razrušenih objekata na tom će području u cijelosti financirati država, no stanovništvo se pita što im je dalje za činiti.

Razorni potres mnoge je građane Gline, Petrinje i Siska ostavio bez krova nad glavom. Prema prvoj procjeni statičara oštećeno je oko 30.000 objekata. Obnovu oštećenih i razrušenih objekata na tom će području u cijelosti financirati država. Što je stanovništvu sada činiti istražila je Ivanka Bukulin Zlatović za emisiju Potrošački kod HRT-a.

➡️ Posljedice potresa - najnovije informacije
➡️ Ikić Baniček o obnovi Siska: Nemamo nikakve šanse
➡️ Milošević: Imamo afteršokove, ali vidi se crta optimizma

Prvi pregled svih kuća i zgrada na potresom oštećenom području trebao bi biti završen u iduća tri tjedna potom slijedi detaljnija procjena štete.Vlada je donijela izmjene Zakona o obnovi, prema kojima će se njegove odredbe primjenjivati i na Sisačko-moslavačku te Karlovačku županiju.

U mnogim zgradama u Sisku nakon potresa više nitko ne živi. Stanari su iseljeni, svi su u športskoj dvorani Brezovica, a u zgradi nema zida na kojem nema pukotina.

Zgrada je građena prije velikog potresa u Banjoj Luci i prije nego što su propisi o gradnji postroženi. Izgrađena je 1962. za potrebe radnika Željezare. U kakvoj zgradi živi, Zoran je doznao tek nakon razgovora sa statičarom.

- U ovom stanu nema nosivih zidova. Jedini nosivi zidovi su vanjski zidovi zgrade od kojih je svaki popucao, a zgrada se slegla otprilike 10 centimetara, priča stanar Zoran Ćušković.

Nakon pregleda statičara zgrada je dobila žutu naljepnicu: privremeno neuporabljivo - potreban je detaljan pregled. No to je tek prvi, brzi pregled.

- Mogu samo reći da zgradu treba detaljno pregledati, ne samo vizualno, nego cijele konstrukcije čak s okolnim zemljištem. Bit će potrebno utvrditi što je u tlu, je li na močvarnom tlu, šljunku, zemlji, jesu li se u okolišu pojavile pukotine, što bi moglo značiti da bi trebalo napraviti intervencije u temeljima, kaže Ivan Martić, dipl. ing. građevine, stalni sudski vještak za građevinarstvo.

Detaljan pregled može otkriti da je stvarno stanje. bolje ili lošije od prve procjene.

- Mišljenja su uvijek podložna kvalitetnim stručnim dopunama, znači nije problem ako su ljudi iz mjera predostrožnosti dali pozitivniju ili negativniju ocjenu od onoga što se nama na prvi pogled čini, dodaje Martić.

S obzirom na to da su iseljeni, naš stručnjak stanarima savjetuje da ne čekaju nikoga, nego da sami poduzmu prve korake.

- Vlasnici moraju sami poduzeti prve radnje i mjere. Neće to za njih napraviti niti jedna institucija niti bilo kakav grad, eventualno ako se sruši onda će ići mjera hitne sanacije, objašnjava Ivan Martić, dipl. ing. građevine.

Cilj je brzih pregleda utvrditi stupanj oštećenja i uporabljivosti zgrada.

- Mi sad radimo brze preglede zgrada, ali tek nakon detaljnijih pregleda će se možda utvrditi da se dobar dio tih zgrada može sanirati i rekonstruirati nakon potresa, i da ih neće biti potrebno uklanjati, kaže Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata.

U Komori nisu iznenađeni što se velik broj zgrada potpuno urušio.

- Taj prostor je bio i ekonomski i demografski zapušten, ali vidi se i po kvaliteti zgrada koje su doživjele velika oštećenja da je i prostorno i građevinski taj dio bio jako neodržavan, dodaje Bunjevac.

Smatra da bi sada trebalo sve dobro pripremiti prije nego što se počne s obnovom. Pitanje je može li država osigurati da struja i voda dođu u svaki zaselak.

Pitanje koje muči iseljene jest koliko će dugo morati čekati da ponovno dobiju siguran krov nad glavom.

- Prve zgrade bi se već mogle useljavati krajem godine, a tijekom sljedeće godine bi se  mogla završiti izgradnja svih potrebnih zgrada, kaže Bunjevac.

Uz dobru pripremu, trebalo bi provesti i detaljnu analizu o tome kako su se obnavljale kuće na Banovini nakon Domovinskog rata. No stručnjaci, poučeni iskustvom, sumnjaju u konačan ishod.

- Mene više smeta da jedan od uglednih ljudi u hrvatskom pravosuđu sam iskazuje sumnju i skeptičnost kako vjeruje da od toga neće biti ništa, jer se ništa neće moći dokazati. Upravo takav sustav je omogućio takvo razmišljanje i devijantno ponašanje u gradnji . Više će se zataškavati nego otkrivati, to je nažalost fenomen koji je prerastao u pravilo, kaže Ivan Martić.

Tako razrušene kuće samo upućuju na širi problem u društvu.