Savjet Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske izabrao novo vodstvo

Treći saziv Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH održao je konstituirajuću sjednicu na kojoj je izabrano novo vodstvo. Razgovaralo se i o brojnim aktualnim temama - jačanju institucija i krovnih organizacija hrvatske nacionalne manjine, povratku iseljenika, a posebno o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.  

Predsjednik 3. saziva Savjeta Vlade je Ivan Gugan, predstavnik hrvatske nacionalne manjine iz Mađarske, dok su potpredsjednici ovog savjetodavnog tijela Vlade: Milijana Glamuzina predstavnica za Bosnu i Hercegovinu, Jasna Vojnić predstavnica za hrvatsku nacionalnu manjinu, Goran Strniša predstavnik za europsko iseljeništvo te Zvonimir Aničić predstavnik za prekooceansko iseljeništvo.

Nakon izbornog postupka, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas čestitao je novoizabranima.

- Ova nova energija djeluje obećavajuće i vjerujem da ćemo kvalitetno i uspješno surađivati u razvoju odnosa hrvatske države i hrvatskog naroda koji živi izvan njezinih granica - ciljevi su nam zajednički: osnaživanje hrvatskog identiteta kod najmlađih generacija, jačanje povezanosti, jačanje komunikacije i uspješna suradnja na novim projektima. Zajedno prepoznajemo izazove s kojima se hrvatski narod susreće u svijetu, od Bosne i Hercegovine, Srbije do Australije. Zajedno nalazimo rješenja. Tome nas uči i naša povijest - da smo i u nemogućim okolnostima uspjeli kada smo tako zajedno radili i djelovali, kazao je Milas. 

Plenković: Domovini je iznimno važan doprinos iseljene Hrvatske

Doprinos iseljene Hrvatske iznimno je važan domovini, ne samo emocionalno, nego i ekonomski, rekao je premijer Andrej Plenković na konstituirajućoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Na prvu sjednicu trećeg saziva, s mandatom od četiri godine, u Zagreb je stiglo 55 Hrvata iz cijelog svijeta. Na otvaranju sjednice sudjelovali su i premijer Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Premijer je pred Hrvatima iz svijeta govorio o hrvatskom položaju danas, spomenuvši ulazak u schengen i eurozonu početkom iduće godine, otvaranje Pelješkog mosta, nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova i dobrom odgovoru gospodarstva na koronakrizu. Pozvao je predstavnike iseljeništva da pomognu Vladi u smjernicama ako imaju pozitivna iskustva iz zemalja u kojima žive. Najavio je da će Vlada nastaviti podržavati projekte poput Hrvatske kuće u Subotici ili izgradnje kazališta i bolnice u Mostaru, te da će u nadolazećem proračunu dodatno povećati sredstva za iseljeništvo.

Govorio je i o statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazavši kako Vlada želi raditi na stvaranju povjerenja s Bošnjacima u toj zemlji, jer se položaj Hrvata može poboljšati samo kooperativnim metodama, ne konfliktnim. Bilo je riječi i o politici prema manjinama. Rekao je da one ne mogu biti teret proračunu i hrvatskoj vlasti jer je uključenost manjina signal razvijene demokracije.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas kao najveće iskorake u prošlom sazivu Savjeta izdvojio je novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva, jedan od najuključivijih na svijetu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine nakon kritika iseljeništva na njihov pravni tretman. Spomenuo je i uvođenje posebnih kvota za upis iseljenika na hrvatska sveučilišta, čime se afirmira hrvatsko obrazovanje te se stvaraju trajne, autentične veze s hrvatskom domovinom.

Savjet za Hrvate izvan RH savjetodavno je tijelo vlade koje joj pruža pomoć u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na iseljeništvo.

Članovi su predstavnici Hrvata izvan domovine, a sastaju se najmanje jednom godišnje.