Plenković: Vlada je istinska brana da nam društvo bude uređeno i stabilno

Premijer Andrej Plenković je na sjednici Vlade pozvao oporbu da smanji tenzije u političkoj retorici koje su, kako je rekao, pridonijele snažnoj polarizaciji u društvu.

- Smatramo da je parlamentarna većina i Vlada istinska brana da nam društvo bude uređeno na stabilan, ozbiljan, normalan način i mi ćemo takvu politiku i nastaviti s jasnom namjerom da se pridonese smanjivanju tenzija, nerijetko nepotebnih, i izbjegavanju svih mogućih incidenata kojima smo svjedočili, rekao je premijer. 

Podsjetio je kako "živimo u vremenu kontinuiranog gospodarskog rasta, visoke zaposlenosti i niske nezaposlenosti".

Plenković: Proračunski prihodi u 2026. na 35,7, a rashodi 39,8 milijardi eura

Prihodi državnog proračuna za 2026. godinu planirani su na 35,7 milijarde eura, a rashodi iznose 39,8 milijardi eura, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković, predstavljajući Vladin prijedloga državnog proračuna za 2026. godinu.

Prihodi državnog proračuna za 2026. planirani su na 35,7 milijarde eura što je povećanje od 2,7 milijardi eura u odnosu na plan za 2025. Rashodi proračuna za 2026. iznose 39,8 milijardi eura, rekao je Plenković.

Povećanje prihoda rezultat je snažnog gospodarskog rasta i aktivnosti poduzeća i velike zaposlenosti, što omogućuje veća ulaganja u građane i sve razvojne prioritete, ali bez narušavanja fiskalne stabilnosti, istaknuo je.

Dodao je da najveći dio rashoda ide upravo na područja koja najizravnije podupiru standard građana.

Tako je za mirovine osiguravano 10,2 milijarde eura, što je rast od jedne milijarde eura. "Krajem ove godine uz godišnji dodatak sveukupne prosječne mirovine prijeći će granicu od 700 eura", rekao je Plenković.

Za plaće zaposlenih izdvaja se 8,8 milijardi eura, što znači povećanje od 400 milijuna eura u odnosu na 2025. godinu.

Izdvajanja za demografsku revitalizaciju, odnosno povećanje naknade za roditeljski dopust i udvostručenje potpore za novorođeno dijete, rastu sa 692 na 804 milijuna eura, a socijalne naknade i naknade za nezaposlene iznose 1,5 milijardi eura.

Proračun, kako je rekao, osigurava ulaganja u generatore održivog rasta u gospodarstvo, infrastrukturu, energetiku i druge sektore, koji nam osiguravaju veću konkurentnost, ali i otpornost na krize, uključujući i rast izdvajanja za obranu na 2,06 posto BDP-a.

- Kao i proteklih godina, novi proračun, bit će socijalan, održiv i razvojan, rekao je Plenković.

Očekivani rast BDP-a 2,7 posto

Govoreći o makroekonoskom okviru, Plenković je rekao kako se u 2026. godini očekuje nastavak stabilnog rasta BDP-a od 2,7 posto, što znači da Hrvatska ostaje među brže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji.

Inflacija bi se prema Vladinim očekivanjima trebala spustiti na 2,8 posto.

Vlada očekuje rast zaposlenosti za 1,6 posto, deficit proračuna opće države od od 2,9 posto BDP-a, jednako kao ove godine, a javni dug trebao bi pasti na 56 posto BDP-a.

Hrvatska ostaje u okvirima europskih fiskalnih pravila i pokazuje da odgovorno upravlja javnim financijama, rekao je Plenković.

U prva tri dana upisano 610 milijuna eura trezorskih zapisa

U prva tri dana upisa novih trezorskih zapisa zaprimljeno je 16.615 ponuda građana u ukupnom iznosu 610 milijuna eura, od čega je reinvestirano 347 milijuna eura, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Novo izdanje trezorskih zapisa krenulo je u ponedjeljak. Rok dospijeća je 364 dana, cilj je prikupiti 1,2 milijarde eura, a prinos je 2,6 posto.

U nešto više od dvije godine izdano je 16 izdanja vrijednosnih papira, od toga 13 serija trezorskih zapisa i tri serije državnih obveznica, podsjetio je Plenković.

Građani prema njegovim riječima trenutno drže osam posto javnog duga, pri čemu je više od 340 tisuća ulagatelja upisalo vrijednosne papire vrijednosti veće od 11,4 milijarde eura.

Time je 323 milijuna eura kamata preusmjereno građanima, koje bi inače pripale bankama i drugim financijskim institucijama, rekao je Plenković.

Napomenuo je i da je prošli petak agencija Moody's završila periodični pregled Hrvatskog rejtinga i potvrdila hrvatski rejting razine A3 sa stabilnim izgledima.

Takva odluka obrazložena je umjerenom razinom duga, snažnim institucijama i upravljanjem te visokom razinom dohotka po stanovniku.