Na vrhuncu smo toplinskog vala, prekosutra stiže promjena vremena

Hrvatska je već danima na vrhuncu snažnog toplinskog vala. Obilježile su ga temperature do 40 Celzijevih stupnjeva, pa tako i velika opasnost od vrućine koja može djelovati na zdravlje. No čini se da vikend donosi znatnu promjenu vremena. I to dolazi uz upozorenje, ali na jako grmljavinsko nevrijeme.

Prava ljetna žega je na vrhuncu. Noću se slabo spava, danju se teško radi, a na plaži se traži mjesto više. I ne podnose svi jednako ovakve dane.

- Sukladno godinama, uvijek e bilo vruće i bit će, a što smo stariji teže podnosimo, rekla je gospođa.

- Super je kad voziš bicikl, pa ti malo pirka, onda staneš pa se sve slije i to je tako, privikneš se, rekla je druga.

I dok se Zagrepčani kupaju u moru, na cestama u metropoli radi se punom parom. Vrućina isijava i iz neba i iz asfalta, a najmanje se žale upravo radnici.

- Onaj tko je navikao, taj će raditi i po toplini i po hladnoći. Tako da se snalazimo nekako, naveo je Mehmed Gvozden.

- Opseg radova je manji, ljudi se puno češće odmaraju. Svakih pola sata uzimaju pauzu u klimatiziranom kombiju, istaknuo je Boris Mijić, inženjer gradilišta.

Dok mnogi misle da je spas u planinama, HGSS-ovci nakon tisuće intervencija na nepristupačnom terenu ipak misle da to nije dobra ideja.

- Preporučujem da se ne ide, posebno ljudima koji imaju već nekakva zdravstvena stanja ili ljudima koji ne znaju gdje idu. Imali smo nedavno takvu situaciju gdje je cijela obitelj otišla na jednu kružnu turu po Paklenici, a da uopće ne znaju gdje idu, naravno našli su se u problemu, morali su i prenoćiti, ispričala je Jana Mijailović, administratorica u Stanici HGSS-a Zadar.

Zbog vrućina više posla imaju i liječnici. U Osječko-baranjskoj županiji broj intervencija hitne pomoći povećan je za 20-30% tijekom toplinskog vala. Tegobe su vrlo slične.

- Vezane su uz simptomatologiju koja je vezana za hipotenziju, najčešće su to umor, opća slabost, malaksalost, vrtoglavica, mučnina, glavobolja, rekao je Blaž Dumančić,  dr. med./Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije.

Problemi nastaju i pri nagloj promjeni vremena.

- Nagle razlike u temperaturi djeluju na naše krvne žile tako da se one pojačano šire i nakon toga skupljaju ovisno o tome kakva je temperatura vani, što zapravo može kod određenih tipova pacijenata čak dovesti i do infarkta, dodao je dr. Dumančić.

Bit će promjenjivo i nestabilno u nedjelju i ponedjeljak, često s kišom, pljuskovima, grmljavinom, ponegdje ti pljuskovi mogu biti jače izraženi, a ponegdje može pasti i obilna kiša.

 A promjena vremena stiže potkraj vikenda. Evo što najavljuje meteorolog Dragoslav Dragojlović, DHMZ.

- Kada vlažan, nestabilan zrak dođe na pregrijanu podlogu, što će biti slučaj, onda ti procesi mogu biti jako izraženi i nevremena može biti i unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Znači obilna kiša, obilni izraženi pljuskovi i grmljavina, sve to je moguće tijekom potkraj nedelje i u ponedeljak. Ponegdje može pasti i više od 100 litara kiše po četvornom metru, rekao je Dragojlović.

Dakle, pad temperature očekuje se u nedjelju, a do tada treba izdržati, čuvati se sunca i potražiti osvježenje u moru, rijekama ili klimatiziranim prostorima.

Poznato je da toplinski val može djelovati na zdravlje, osobito osjetljivih skupina poput starijih osoba i male djece. Proteklih dana najtoplije je u Slavoniji. Gradište kod Županje zabilježilo je temperaturu od 40 stupnjeva. Reporter HTV-a Hrvoje Šimunović javio se iz Osijeka i razgovarao s Blažom Dumančićem iz Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, koji je rekao kako može potvrditi da je broj intervencija povećan za 20 do 30%.

- Tegobe zbog kojih se pacijenti najčešće javljaju vezane su uz simptomatologiju koja je vezana za hipotenziju. Najčešće su to umor, opća slabost, malaksalost, vrtoglavica, mučnina i glavobolja. Kada govorimo o metodama rashlađivanja, najvažnije je pojačati unos tekućine. Primarno mislim na vodu i različite tipove juha, treba izbjegavati upotrebu gaziranih pića, sokova, alkoholnih pića, piva i tome slično. Kada se govori o metodama rashlađivanja, treba koristiti klimatizaciju. Temperatura koja je vani i temperatura koja je u određenoj prostoriji u kojoj nam boravi pacijent, razlika između te dvije temperature ne bi trebala biti veća od sedam Celzijevih stupnjeva, rekao je Dumančić. 

"Treba pojačati unos tekućine"

Istaknuo je kako su kardiomiopati najugroženiji za ovih visokih temperatura.

- Najvažnije je izbjegavati boravak na suncu u vrijeme kada je ono najjače, to je svakako između 10 i 17 sati. Treba pojačati unos tekućine, koristiti različite tipove zaštite za glavu, također laku odjeću svjetlijih tonova zato što odbija sunčeve zrake, i tome slično. Nagle razlike u temperaturi djeluju na krvne žile, tako da se one pojačano šire i nakon toga skupljaju, ovisno o tome kakva je temperatura vani, što kod određenih tipova pacijenata može dovesti čak i do infarkta, zaključio je Dumančić.