Na željeznici i cestama nedostaje radnika

U cestovnom prometu nedostaje između tri i pet tisuća vozača iako je u prva tri mjeseca ove godine stiglo oko tri tisuće stranaca, a problem s radnicima ima i željeznica, rečeno je u srijedu na konferenciji "Izazovi i problem radne snage u prometu", u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Predsjednik Saveza za željeznicu Ante Klečina rekao je da u prometa postoje ogromni izazovi vezani uz radnu snagu. 

- I nas i kolege iz sektora cestovnog javnog prijevoza muče isti problemi, a to su kako stvoriti dobar kadar, privući ga da radi u željezničkim i cestovnim firmama i ostane raditi u tim sektorima, rekao je Klečina.

- Problem s radnom snagom u prometu ogroman je izazov u cijelom svijetu, a pogotovo u Europi, iako se radi o vitalnom sektoru ekonomije, dodao je.

Govoreći o Hrvatskoj, rekao je da također postoje veliki problemi - od školovanja ljudi do njihovog zadržavanja na poslu. U prometnom sektoru Hrvatske prema njegovim riječima nedostaje mnogo radnika. 

- Tvrtke poput HŽ Infrastrukture, drugih javnih HŽ-ovih tvrtki, ali i autobusni prijevoznici su u velikom problemu: nema vozača, strojovođa, konduktera, skretničara, kao ni ljudi koji se bave inženjerskim i planerskim poslom. Više-manje u svim segmentima nedostaje ljudi i teško je popuniti kvote da se stanje održi, rekao je Klečina.

Kaže kako istraživanja pokazuju da glavni problem nisu samo plaće, ali bi ih bilo dobro povećati, već su tu i uvjeti rada, oprema, organizacijski procesi, školovanje, mogućnosti daljnjeg školovanja.  

Direktor Sektora za promet Hrvatske gospodarske komore Dario Soldo smatra da se nedostatak radnika u prometu razvio nekoliko zadnjih godina. 

- Prošle godine je u segmentu prometa izdano oko sedam tisuća dozvola, najviše za vozače u cestovnom prijevozu i u željezničkom segmentu. U cestovnom prometu nedostaje od tri do pet tisuća vozača, posebice u međunarodnom cestovnom prijevozu, dakle većinom vozača autobusa i kamiona, rekao je Soldo. 

Dodao je kako je u prva četiri mjeseca ove godine za te potrebe uvezeno oko tri tisuće stranaca, a procjenjuje se da će do kraja godine u tom segmentu raditi oko deset tisuća stranih radnika. 

Stranci najviše dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, no sve je više i Nepalaca i Filipinaca.

I on smatra da prijevoznici, odnosno gospodarstvenici, moraju razmišljati o korekciji plaća.

Drži kako treba prilagoditi obrazovni sustav da se što više populariziraju zanimanja u prometu i poveća broj djece koja ih upisuju, te omogućiti prekvalifikacije.

- Što se tiče uvoza radne snage, treba ubrzati procedure izdavanja dozvola i produžiti im valjanost s jedne na tri godine, kaže Soldo.

Strateški ciljevi EU-a kažu da bi se do 2050. godine barem 75 posto tereta trebalo prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putevima, a većina putnika trebala bi putovati održivo.

Većinu tih putovanja trebali bi u budućnosti preuzeti željeznički sustavi. Uz to se strateški predviđa i razvoj integriranog prijevoza putnika, što pak znači da će mnoge gradsko-prigradske i lokalne rute biti potrebno pokriti kvalitetnim linijama autobusnog prijevoza.

U teretnom prijevozu predviđen je razvoj multimodalnosti, te će biti potreban veliki broj vozača kamiona i dostavnih vozila za prijevoz na kratkim rutama, od terminala do krajnjih korisnika.