Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

22.09.2024.

Zadnja izmjena 19:43

Autor: Leon Čuljak/I.Z./A.D./Dnevnik/Vijesti/HRT/Hina

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se diljem Hrvatske. Cilj mu je veća senzibilizacija javnosti jer podaci pokazuju da su samo u prvih šest mjeseci ove godine, od kada je uvedeno novo kazneno djelo, femicid, prijavljena čak četiri teška ubojstva žena.

Hrvatski sabor je prije 20 godina 22. rujna proglasio Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen na žrtve koje su na taj datum 1999. stradale kada je tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, a teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

Borić: Važno je da žene izađu iz nasilja i da im osiguramo ekonomsku samostalnost


Ispred Općinskog suda u Zagrebu izaslanstva Grada Zagreba i SDP-a poslala su poruku da nasilje nad ženama provode i institucije koje ih ne zaštite na vrijeme.


- Imamo mrežu od tri skloništa koje financiramo i pet savjetovališta, od kojih je jedno posebno protiv seksualnog nasilja nad ženama. Jako nam je važno kada žene izađu iz nasilja da imaju krov nad glavom i da im osiguramo ekonomsku samostalnost. Grad će nastaviti provoditi politike koje će omogućiti da se nasilje u ovom društvu ne samo smanji, već doista i prestane, rekla je Rada Borić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba.


- Pozivam sve muškarce ovog grada da se odupru nasilju i da spriječe svakog nasilnika kojeg vide da želi počiniti ili počinjava nasilje. Pozivam i državne institucije da rade svoj posao. Gledat ćemo ih. Mi ćemo im standard u gradu Zagrebu podići, rekao je Joško Klisović, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine.

U Osijeku održan Dugi ženski marš


Organizirala ga je udruga Adela, a sudionici su obišli osječke institucije zadužene za sigurnost i povjerenje žena u sustav. 


Na godišnjicu ubojstva Mihaele Berak, koju je ubio policajac, ispred Županijskog suda i zgrade Policijske uprave ostavljene su poruke i ruže, a zbog ginekologa optuženog za silovanje pacijentice zatražene su i ostavke vodstva osječkog KBC-a. 


- Tražimo institucije koje rade u službi građanki i građana, a ne u službi moćnika, kao što je do sada bilo i tražimo da sustav funkcionira na način na koji je profunkcionirao nakon medijske buke ovoga slučaja, rekla je Sanja Kastratović iz Udruge Adela Osijek.

Plenković: Borba protiv nasilja obveza je svih institucija


Premijer Andrej Plenković u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama naglasio je da nasilje nema opravdanja i ne smije se tolerirati, a borba protiv njega obveza je svih institucija. Ističe kako su recentnim izmjenama kaznenog zakonodavstva ove godine proširena i osnažena prava žrtava te povećane kazne za kaznena djela silovanja, teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zlouporabe djeteta.

Božinović: Prevencija ključ u borbi protiv nasilja nad ženama


Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u nedjelju je poručio da je prevencija ključ u borbi protiv nasilja nad ženama, podsjetivši da podaci iz prvih osam mjeseci ove godine pokazuju zabrinjavajući porast broja kaznenih djela povezanih s nasiljem u obitelji i nad ženama.


- Kada policija postane uključena, reagiramo odlučno, štitimo žrtve i privedemo počinitelje pravdi. Međutim, to najčešće znači suočavanje s posljedicama već počinjenog zločina, dok je pravo rješenje u sprječavanju nasilja prije nego što do njega uopće dođe, istaknuo je Božinović.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je kako je problem nasilja nad ženama u našem društvu još bolno prisutan te da borba protiv nasilja mora biti dio šireg društvenog nastojanja. Istaknuo je da treba ulagati u edukaciju i u prevenciju nasilničkog ponašanja te težiti najučinkovitijoj mogućoj provedbi svih zakonski dostupnih mehanizama, a ako su postojeće mjere nedovoljne da odvrate nasilnike, zakonodavstvo je nužno unaprjeđivati.

Autonomna ženska kuća: Institucije ne reagiraju adekvatno


Iz Autonomne ženske kuće Zagreb ističu da su potrebni maksimalan senzibilitet i razumijevanje za problem nasilja nad ženama, dodatna edukacija te odgovornost institucija za nečinjenje jer ono dovodi do daljnjeg nasilja i femicida.

Upozoravaju da, iako već šest godina imamo ratificiranu Istanbulsku konvenciju, još uvijek postoji problem u svijesti velike većine stručnjaka i snažna potreba za korištenjem rodno neutralnih termina, poput bliska osoba, čak i u slučajevima najbrutalnijih zločina prema ženama, a unatoč istraživanjima koja jasno dokazuju da su ubijene bliske osobe u najvećem broju upravo žene.

Ocijenile su kako institucije ne reagiraju adekvatno na problem muškog nasilja protiv žena i sve češće razvijaju modele loše prakse koji nerazmjerno pogađaju žene, a pogoduju zlostavljačima, koji su našli nove mehanizme zlostavljanja žena koje su preživjele nasilje kroz sustav optuživanjem žrtava nasilja da izmišljaju događaje i manipuliraju djecom.

- Rodno uvjetovano nasilje protiv žena nije izolirani čin i ne smijemo ga promatrati kao takvog, već je nužno prepoznati kontinuitet nasilja koje su žene već preživjele, poručile su.

Učetverostručio se broj kaznenih djela među bliskim osobama


- Iako je Hrvatska potpisnica svih važnih međunarodnih ugovora i konvencija vezanih uz zaštitu žena od nasilja, provedba propisa u praksi i na terenu ne funkcionira, upozorava predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić. Kazneni postupci traju predugo, sankcije nisu dovoljno velike, žrtve se u postupcima ponovno viktimizira, zbog čega često izbjegavaju prijavljivati nasilje, a kada odluče napustiti nasilno okruženje, to postaje glavni okidač za daljnje nasilje i femicid.

Statistički podaci pokazuju da se broj kaznenih djela među bliskim osobama u osam posljednjih godina učetverostručio. Naime, 2015. bilo je malo više od dvije tisuće evidentiranih takvih djela, a 2023. više od osam tisuća.

- Hrvatska je 2024. napravila značajan korak prema prepoznavanju femicida, uvrstivši teško ubojstvo žene u Kazneni zakon. No do sada ne postoji niti jedan slučaj pravomoćne sudske presude za novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe, upozorava Lugarić.

- Danas se žene ne osjećaju sigurno niti na svojim radnim mjestima niti u slobodno vrijeme i doista moramo dignuti glas da se čuju. A isto tako želimo ohrabriti sve žene koje se susreću s time da se ohrabre, da se čuju i da ćemo kao društvo reagirati, poručila je predsjednica Foruma žena SDP-a Sandra Krpan.

Prema podacima MUP-a, u prvih šest mjeseci, od kada je uvedeno to novo kazneno djelo, prijavljena su četiri teška ubojstva ženske osobe i tri teška ubojstva ženske osobe u pokušaju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!