Nacionalni ispiti: Gdje gubimo korak i kako stojimo prema drugima?

Rezultati nacionalnih ispita ponovno su otvorili pitanje stvarne kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj. Što ti rezultati znače i koliko objektivno prikazuju stanje u školstvu, govorio je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović.

- Mi smo već, kada su u pitanju učenici i škole, rezultate objavili 3. lipnja, prije završetka nastavne godine. Tako da su svaki učenik i njihovi roditelji, odnosno škole, znali kakvi su rezultati nacionalnih ispita u toj školi i tog učenika u odnosu na nacionalni prosjek, rekao je Filipović.

Dodao je da su ove godine prvi put rezultati obrađeni i prema kriteriju osnivača škola.

– Htjeli smo time dati povratnu informaciju osnivačima koji imaju određene ingerencije, ali i odgovornost za funkcioniranje škola kojima su osnivači. Riječ je o 39 gradova i 20 županija plus Grad Zagreb, objasnio je.

Politika sad ima jasne pokazatelje za planiranje promjena

Filipović ističe da je cilj nacionalnih ispita jasna procjena znanja učenika na razini obrazovnog sustava.

– Nacionalni ispiti ove su godine postigli svoj cilj - monitoring obrazovnog sustava. (...) Da bi obrazovni sustav znao koja je razina postignuća učenika, mora imati objektivne podatke. Mi smo sada to postigli, rekao je.

Nastavio je objašnjavajući kako ispiti omogućuju bolje razumijevanje obrazovnih rezultata na svim razinama.

– Svaki učenik i njegovi roditelji dobili su povratnu informaciju o postignuću, škole vide gdje su u odnosu na grad ili županiju, a obrazovna politika dobiva jasne pokazatelje za planiranje promjena, naglasio je.

Najveća promjena nakon državne mature

Filipović je istaknuo da su nacionalni ispiti, nakon državne mature uvedene 2010. godine, najveći iskorak u hrvatskom obrazovanju.

– Nakon uvođenja državne mature 2010., od 2022. godine u 81 eksperimentalnoj školi, a od 2023. u svim školama u Hrvatskoj, nacionalni ispiti važan su iskorak. Možda još nisu svi svjesni koliko su vrijedni za kreiranje obrazovne politike, rekao je.

Naglasio je kako ozbiljne obrazovne reforme ne mogu postojati bez preciznih podataka.

– Nijedan ozbiljan obrazovni sustav ne donosi promjene bez testiranja i jasne slike stanja. Kod nas su se promjene često uvodile na temelju dojmova, a ne činjenica, jer nije postojao standardizirani sustav vrednovanja, rekao je.

Tko su najbolji učenici prema rezultatima ispita?

Filipović je iznio podatke o najboljim rezultatima ove godine.

– Rezultate uvijek uspoređujemo s prethodnim godinama. Ove godine najbolji učenici četvrtih razreda su iz škola grada Zaprešića, što prošlih godina nije bio slučaj. Vrlo dobre rezultate imaju i Dubrovnik, Split, Varaždin i Krapina. Grad Zagreb je među prvih pet, rekao je.

Za osmaše najbolji je uspjeh postigla Makarska.

– Kod učenika osmih razreda, na prvom mjestu je Makarska. Slijede Krapina, Varaždin, Split i Dubrovnik. Dakle, među najboljima dominiraju gradovi s juga i sjevera Hrvatske te Zagreb, rekao je Filipović.

Koji su predmeti bolji, a koji slabiji?

Filipović je komentirao i rezultate po predmetima, naglasivši da se kod nacionalnih ispita koristi model distribucije težine prema Gaussovoj krivulji.

– Od početka smo se zauzeli za model težine ispita sukladan Gaussovoj krivulji. To znači da težimo tomu da na nacionalnoj razini postignuća budu negdje oko 50%. U okviru toga do 10% su nedovoljni, do 10% odlični, a najveća koncentracija učenika je u skupini dovoljan, dobar i vrlo dobar. To je prirodna zakonitost, objasnio je.

Naglasio je da među predmetima nema velikih razlika na općoj razini.

– Nema velikih razlika kada su u pitanju predmeti, ali postoje razlike po kriteriju osnivača. Neki gradovi i županije u nekim su predmetima bolji, u drugima lošiji. Ove godine malo bolji rezultat ostvaren je iz biologije, fizike i kemije u odnosu na prethodnu godinu. U razrednoj nastavi rezultat je na razini prošle godine, dok su društveni predmeti ostali isti ili nešto lošiji, rekao je Filipović.

Dodao je da se na nacionalnoj razini rezultati ne mogu uspoređivati s drugim državama.

– Na nacionalnoj razini nemamo se s kim uspoređivati. Usporedbe su moguće jedino kada naši učenici pišu PISA testove. Tada se uspoređujemo s 81 zemljom i vidimo gdje smo, rekao je.

Međunarodni rezultati: Matematika ostaje izazov

– Što se tiče međunarodnih vrednovanja, mogu sa zadovoljstvom reći da hrvatski učenici postižu zadovoljavajuće rezultate. Na posljednjem istraživanju čitalačke pismenosti za učenike četvrtih razreda, naša je zemlja među 58 država zauzela sedmo mjesto, istaknuo je Filipović.

Dodao je kako su hrvatski učenici na razini prosjeka razvijenih obrazovnih sustava.

– Kada je riječ o istraživanju PISA, koje provodi među 81 državom, učenici iz Hrvatske u čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti postižu rezultate na razini prosjeka zemalja OECD-a. To nije loše. Dapače, da smo u svemu drugome na toj razini, mogli bismo biti zadovoljni, rekao je.

No matematika i dalje ostaje izazov.

– U matematičkoj pismenosti smo nešto lošiji od prosjeka OECD-a, ali imamo trend napretka u odnosu na prethodna istraživanja. Često se o uspjesima hrvatskih učenika govori ili iz nepoznavanja ili iz drugih motiva. Oni nisu loši kako se ponekad prikazuje, ali naravno da uvijek mogu biti bolji, zaključio je Filipović.

Više pogledajte u videoprilogu: