Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, ove godine ubijeno 13 žena

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u znak sjećanja na tragediju koja se dogodila prije 26 godina. Na Općinskom sudu u Zagrebu tada su, tijekom brakorazvodne parnice - ubijene tri žene, a jedna djelatnica suda teško je ranjena. Diljem Hrvatske održavaju se akcije u kojima se osuđuje svaki oblik nasilja. 

Ovaj dan obilježava se u spomen na 22. rujna 1999. kada je bivši policajac Mato Oraškić na Općinskome sudu u Zagrebu prije ročišta u predmetu razvoda braka ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i svoju suprugu Gordanu Oraškić, a teško je ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

Svake godine predstavnici sudova i nadležnih ustanova okupljaju se ispred vrata sudnice kako bi se sjetili tih žrtava i poslali jasnu poruku da se nasilje u bilo kakvom obliku ne tolerira.

Odlukom Hrvatskog sabora od 2004. godine ovaj dan podsjeća na važnost borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama i na potrebu snažne institucijske i društvene potpore žrtvama. 

Prema nekim podacima, u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena trpi zlostavljanje. Bilo to psihičko ili fizičko nasilje, velik je problem neprijavljivanje počinitelja. Većina žrtava zlostavljanje ne prijavljuje zbog straha ili zato što ne znaju komu se obratiti. 

Nasilje se dodatno intenzivira na internetu i društvenim mrežama, gdje je gotovo 77 posto žena i djevojčica doživjelo neki oblik uznemiravanja.

Ove godine ubijeno je 13 žena. Prošle 18, od toga se 9 ubojstava vodi kao femicid. Podaci su to MUP-ova istraživanja provedenog od 2016. do ove godine.

Mreža podrške mora biti dostupna svakoj ženi

Sanja Juras iz Ženske mreže Hrvatske poručila je kako traže "donošenje strategije protiv svih oblika nasilja nad ženama koje će uključivati financijske mjere i okvir za suzbijanje digitalnog nasilja nad ženama". Uz to potrebne su, dodala je - izmjene Kaznenog zakona osobito kod kaznenih djela spolnog uznemiravanja!.

- Tako dugo dok to svi ne prihvatimo da postoji i da treba postojati nulta stopa tolerancije verbalno ili fizičko tako dugo nažalost suočavat ćemo se sa slučajevima koji sigurno u 21. stoljeću 2025. nisu apsolutno prihvatljivi, poručio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Plenković: Obveza Vlade RH je zaštititi žene od svih oblika nasilja

Premijer Andrej Plenković objavio je na platformi X  da je obveza Vlade RH zaštititi žene od svih oblika nasilja te stvoriti društvo u kojem su žene ravnopravne u svim područjima života.

"Zato smo i izmijenili zakonski okvir kojim smo ojačali prava žrtava, propisali strože sankcije za počinitelje kaznenih djela protiv prava i sloboda žena te poduzeli niz drugih mjera usmjerenih na sprječavanje nasilja.

Nasilje nad ženama ugrožava temeljna prava i vrijednosti našeg društva. Nasilje nije problem samo žrtve, ono nikada nema opravdanja, ne smije se tolerirati i uvijek treba biti kažnjeno.

Nastavit ćemo raditi na prevenciji i jačanju mehanizama u borbi protiv nasilja nad ženama. Svi u društvu imamo odgovornost osvješćivati da nasilje nije prihvatljivo!", naglasio je premijer.

Božinović: Ubojstva se ne događaju odjednom; sve ima svoju povijest

Ministar Božinović govorio je o problemu femicida na predstavljanju rezultata istraživanja i okruglom stolu "Ubojstva žena u Republici Hrvatskoj".

- I ovo, kao i druga ubojstva, ne događa se odjednom i iz vedra neba. Sve ima svoju povijest. Povijest takvih nasilnih ponašanja može sezati u najraniju dob, što je posao ne samo obitelji, već i školskog te zdravstvenog sustava, ali i pravosuđa, naglasio je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova. 

Piletić: Borba protiv nasilja posao je koji se radi u kontinuitetu

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je u ponedjeljak kako Vlada ima nultu stopu tolerancije prema nasilju bilo koje vrste te da je borba protiv nasilja posao koji se radi u kontinuitetu.

Piletić je sudjelovao na stručnom skupu "Zajedno protiv nasilja: Interdisciplinarni pristup u radu sa žrtvama nasilja", kojim je u Osijeku u ponedjeljak obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Istaknuo je kako, prema podacima UN-a, prosječno jedna od triju žena doživi u svom životu neki od oblika nasilja te da društvo mora učiniti sve kako bi prevencijom, kvalitetnim odgojno-obrazovnim, pravosudnim i socijalnim sustavom nasilja u budućnosti bilo što manje.

- Jedan od načina kako možemo djelovati jest osvijestiti javnost da nasilje nije nečiji individualni problem, već, posebice ako se ponavlja, problem društva, gdje društvo treba reagirati, kazao je Piletić.

Smatra kako se nasilje treba prekinuti u korijenu, već kod vršnjačkog nasilja, nasilja među djecom te među vezama mladih, jer su to područja u kojima sustav može djelovati.

- Sve što možemo učiniti u prevenciji, dužni smo činiti ne samo na ovaj dan, nego svakodnevno. Želimo javnosti prenijeti poruku da borba protiv nasilja neće prestati jer ako donesemo jedan zakon, ne znači da je borba time prestala. To je posao koji se radi u kontinuitetu, poručio je ministar Piletić.

SDP i Možemo! položili cvijeće i zapaliti svijeće kod zagrebačkog Općinskog suda

Izaslanstvo SDP-a i Možemo! položili su cvijeće i zapaliti svijeće kod zagrebačkog Općinskog građanskog suda u spomen na tri žene ubijene tijekom brakorazvodne parnice 1999. godine.

- Svjedoci smo jednog nesustavnog pristupa koji, nažalost, rezultira tragičnim ishodima. To je stvar odnosa društva prema ranjivim skupinama. Bitno je da se priča, da političari pričaju o tome i da sustavno grade bolje društvo, naglasio je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a.

- Ne možemo reći da zakonski okvir nije napredovao kroz godine od ovog tragičnog događaja. Na papiru jest, ali u implementaciji još uvijek imamo ozbiljnih problema i tvrdim da ćemo ih imati dokle god kroz obrazovni sustav, kroz medije, ali i kroz javno djelovanje ne udružimo snage da razgradimo patrijarhat, ideju nadmoćnih muškaraca nad ženama, ideju da je muškarac stup društva, a da je žena drugotna. To je u potki svog nasilja nad ženama koje postaje sve brutalnije, istaknula je Sandra Benčić, Možemo!.

Pozvala je građane da se u što većem broju pridruže prosvjedima "Online ili Offline - nasilje je nasilje" koje u 16 gradova organizira Ženska mreža Hrvatske s ciljem osvještavanja porasta online i offline nasilja nad ženama.

- Vidjeli ste ovih dana da su se pojavili plakati o tome što je domoljublje. Za mene osobno domoljublje je kada muškarac, otac ne tuče svoju ženu, svoje dijete. Želimo poslati snažnu poruku i reći odlučno "ne" tom brutalnom nasilju, naglasila je predsjednica Foruma žena SDP-a i saborska zastupnica Sandra Krpan.

Dodala je da društvo mora biti osjetljivo na nasilje te se založila za edukaciju kroz građanski odgoj, ali i dodatnu edukaciju sudaca i policajaca. 

 Poziv na anonimnu liniju 116 006

Udruga za podršku žrtvama i svjedocima pozvala je žene žrtve da se mogu javiti na anonimnu liniju 116 006 gdje će dobiti emocionalnu podršku, pravne i praktične informacije, a po potrebi će ih se uputiti na institucije ili udruge.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama služi kao podsjetnik i upozorenje - nasilje nad ženama je sveprisutno i ima ozbiljne posljedice. Svaka četvrta žena u Hrvatskoj doživi neki oblik rodno utemeljenog nasilja tijekom života, priopćila je u ponedjeljak Udruga za podršku žrtvama i svjedocima u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 22. rujna.

Poručili su da je upravo ovaj dan prilika za osvještavanje važnosti pružanja podrške svim ženama žrtvama.

"Obrati nam se - nisi sama!"

Također je taj dan i poziv žrtvama da se mogu javiti na besplatnu i anonimnu liniju 116 006 Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja koja je dostupna 24 sata dnevno, svim danima uključujući vikende, blagdanima i praznicima, dodaje se.

Linija je dostupna na području cijele Hrvatske te se podrška pruža na hrvatskom i engleskom jeziku.

Udruga za podršku žrtvama i svjedocima ističe da je od početka djelovanja linije 2013. do danas zaprimljeno preko 20.300 poziva. Preko 70 posto pozivatelja su žene, najčešće žrtve nasilja u obitelji.

- Obrati nam se - nisi sama! Često je teško učiniti prvi korak i baš zato smo ovdje na 116 006 liniji. Pružamo emocionalnu podršku, pravne i praktične informacije te po potrebi upućujemo na institucije i/ili udruge, poručila je Maja Štahan, koordinatorica 116 006 linije.

 

- Upravo jedan poziv može učiniti razliku i neka to bude poruka ovog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama - ne morate kroz ovo prolaziti same, rekla je Štahan.

Ispovijest žrtve nasilja

Jedna od žrtvi - ohrabrila se ispričati nam svoju tešku priču...

Zbog nasilja u obitelji 2018. Angelina Mateja Kramar je sa svojih četvero djece završila u sigurnoj kući. Uplašena, bojeći se za svoju ali i sigurnost djece nije vidjela drugog izbora.

- Godinu dana smo tamo bili gdje ostaneš bez svojih stvari, bez doma i obitelji, na drugom kraju Hrvatske, bez ikakvih pomoći, edukacija, radionica, koje bi ženu osnažile. Iako je boravak u sigurnoj kući mogućnost da staneš na svoje noge, to nije dovoljno, naglasila je Angelina Mateja Kramar.

I baš je to najveći problem - govori nam umirovljena socijalna radnica Franciska Četković sa stažem dužim od 4 desetljeća. Iako se sve više žena odlučuje prijaviti nasilnika, još je uvijek ono - brutalno. 

- Ja sam tijekom svoga dugogodišnjeg rada svjedočila brutalnim scenama kad je u pitanju nasilje. Primijetila sam da je čas nasilje jače izraženo, čas slabije, ali ono što sam primijetila to je brutalizacija čina nasilja, rekla je Franciska Četković, umirovljena socijalna radnica.

Sigurna kuća je privremeno rješenje, no baš zbog nedostatka stručnjaka žene su "vani" prepuštene same sebi pa mnoge pokleknu pred nasilnikom. 

- One kad prijave nasilje vrlo često se vrate u taj začarani krug nasilja, nadajući se da će biti bolje. Suprug obećava i prolazi se faza medenog mjeseca gdje govori sve će biti bolje, promijenit ću se, onda ona se vrati zbog djece, pa rodbina kaže zašto si ga ostavila i tako pokleknu, rekla je Lidija Vinković, upraviteljica Obiteljskog centra Međimurja.

Gospođa Kramar je taj začarani krug odlučila prekinuti. Zahvaljujući svojem iskustvu danas pomaže ženama žrtvama nasilja.

- Uvidjevši u Sigurnoj kući koliko se moraš usmjeriti u sebe, a nitko ti ne pruži znanje i alat iz te tvoje priče. Na neki sam način bila primorana iz nužde da krenem raditi edukacije, radionice, savjetovanja, pa sam pokrenula udruge, tvrtku gdje pomažem, kazala je.

U 16 gradova diljem zemlje Ženska mreža Hrvatske organizirala je akciju pod nazivom "Online ili offline - nasilje je nasilje". Nasilje počinje riječima, a može završiti ubojstvom - poručuju iz Bjelovara. Žrtvama je nužna podrška i ohrabrenje da nasilje prijave, dok ne bude kasno.

- Boje se osude javnosti, sramote u društvu. To su neke stvari na kojima trebamo nastaviti raditi dok se na neko duže vrijeme stanje ne promijeni, naglašava Iskrica Strčić, voditeljica skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, udruga "Iris", Bjelovar.

U Puli su u znak sjećanja na sve žene žrtve obiteljskog nasilja pušteni crni baloni.

Održan je i tradicionalni mimohod s porukom - Ni jedna mrtva žena više, ni jedna živa manje.

- Najčešće nasilje čine supružnici, partneri, bivši partneri, i ono što nas žalosti u zadnje vrijeme, nasilje nad majkama, sinovi nad majkama pa čak je bilo i kad unuci vrše nasilje nad bakama, kazala je Jadranka Černjul, čelnica Sigurne kuće Istra.

Strašne izjave nasilnika nećemo čitati - one pripadaju nasilniku, a ne žrtvi, poručile su žene sa zagrebačkog Trga svetog Marka. Izjave su - rastrgale.