Nacionalni stožer o mjerama, broju umrlih i kritikama na njihov račun

Najnovije informacije o stanju u zemlji iznio je Nacionalni stožer civilne zaštite koji je održao konferenciju za novinare. Posljednja je bila još potkraj svibnja, ali sada se vraća praksa redovitih konferencija koje će se održavati ponedjeljkom, srijedom i petkom.

➡️ Koronavirus - najnovije informacije
➡️ Sve o koronavirusu
➡️ Đikić: Vlada nema jasan plan za suzbijanje pandemije

Najnoviji podaci

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.529 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 14.942.

Među njima je 1.451 pacijent na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 142 pacijenta.

Preminulo je 38 osoba.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 68.776 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih su 832 preminule, ukupno se oporavilo 53.002 osobe od toga 2.227 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je  trenutno 28122 osoba.

Do danas je ukupno testirano 564.686 osoba, od toga 5.670 u posljednja 24 sata.

- Postotak pozitivnih je 14.99%. Novih je na respiratoru 16 pacijenata, a novoprimljenih pacijenata u bolnicama je 161, iznijela je na početku konferencije za medije podatke prim. Vera Katalinić-Janković iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Capak: Porast novooboljelih zadnja dva tjedna stagnira

Dodala je da su od početka epidemije ukupno preminule 832 osobe.

- Imamo 14 dnevnu incidenciju na 100 tisuća stanovnika, što je puno, na 22. mjestu smo u EU. Stopa smrtnosti nam je 184,5 na milijun stanovnika, to nas stavlja na 13. mjesto, dakle na sredini smo ljestvice EU-a i to je dobar pokazatelj, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Porast oboljelih zadnja dva tjedna stagnira, dodaje, izražavajući nadu da će se situacija stabilizirati.

- Udio hospitaliziranih je 8,2%, a onih na respiratorima od ukupnog broja slučajeva jest 0,8%.

Capak dodaje da je situacija u okruženju slična ili gora nego u Hrvatskoj.

- U Belgiji i Češkoj gdje je bio veliki rast, također brojke stagniraju. Stagniranje nas ipak ne treba ohrabriti da se ne pridržavamo mjera. Moramo se striktno pridržavati propisanih mjera. U Hrvatskoj imamo razliku od županije do županije, Istarska je već dugo vremena najbolja, ali "gore" nam Varaždinska i Međimurska županija. Nadamo se da će uskoro obuzdati veliki rast, oni "malo kasne" za Zagrebom koji sada ima jasnu silaznu putanju.

S obzirom na okupljanja u Splitu i Zagrebu (proslava Torcide i prosvjed protiv mjera op.a.) Davora Božinovića na konferenciji za medije pitali su jesu li maske u javnom prostoru obavezne za sve ili samo za neke.

- Maske na otvorenim mjestima su obvezne tamo gdje se ne može održavati fizička distanca od 1,5 m. Sve više građana Hrvatske se odgovorno ponaša tako da nose maske.

- Svakodnevno razmišljamo o mjerama. Dovodimo ih u korelaciju s mjerama koje su u drugim zemljama i činjenicom da su neki naši trendovi gotovo identični sa zemljama koje imaju već nekoliko tjedana lockdown. Neke nove mjere možemo donijeti brzo u roku 24 sata, a svih 24 sata svakog dana promišljamo što je najbolje za Hrvatsku i hrvatske građane, dodaje Božinović.

Fuchs o situaciji na fakultetima i u školama

- Pokušavamo sustav pripremati na vrijeme i u stalnoj smo kumunikaciji sa svim školama. Po jutrošnjim podacima sa sveučilišta, stanje je među studentskom populacijom i među zaposlenima relativno dobro, ali u slučaju bilo kakvog zahtjeva gdje bi se zatražio prelazak na online nastavu sva sveučilišta i fakulteti su spremni prijeći na online nastavu u roku 24 sat, rekao je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

Što se tiče škola, situacija je na neki način i stabilnija nego u visokom školstvu, dodaje Fuchs.

- Od 1.11. bilježimo stabilnu situaciju i uočavamo jedan pad broja pozitivne djece. Na dan 28.10 imali smo na razini RH 1440 pozitivnih učenika, a danas ih imamo 1119.

Božinović je dodao da osim Nacionalnog stožera, županijski stožer mogu postrožavati mjere, kao što je slučaj u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.

- Dodajem da hrvatska policija neće ići po stanovima i brojati koliko je ljudi na nekom okupljanju, ali se mora znati da su privatna okupljanja trenutno najveći izvor zaraze. Pozivamo ljude da ograniče kontakte, poglavito u ovim danima pred Martinje.

Beroš: Opskrba lijekova bi se trebala stabilizirati

Neki se žale da umjesto dvije kutije lijekova, sada dobivaju samo jednu. Je li ugrožena obustava lijekova?

- Koronavirus kriza naglasila je puno toga lošeg u zdravstvenom sustavu. Jedno od tih je i financijsko stanje sustava. Vlada je našla način i oko 11. studenog bi trebalo biti uplaćeno preko 1,8 milijardi kuna za dug veledrogerijama i vjerujem da će to stabilizirati opskrbu lijekova, govori ministar zdravstva Vili Beroš.

Vjeruje da je kriza privremena, ali i dodaje da ovakav način funkcioniranja zdravstvenog sustava nije održiv i dugoročno treba naći optimalan omjer novca i kvalitete zdravstvene zaštite.

Što se tiče projekcije broja umrlih Ivan Đikić je rekao da će do kraja studenog umrijeti 1.500 ljudi od koronavirusa. Capak kaže da su današnje brojke posljedica zaraze prije dva tjedna kada smo imali stopostotno povećanje broja oboljelih te odgovara.

- Ja sam u Dnevniku uživo komentirao procjenu gospodina Đikića, ja je prije nisam vidio, to mi je bilo veliko iznenađenje. Nije mi bilo jasno radi li se o 1.500 u studenom ili 1.500 ukupno. Meni se učinilo da do kraja mjeseca da je to pretjerana brojka jer bi to značilo 60 dnevno. Jako je teško to prognozirati, ako nam brojke stvarno stagniraju, u tom će nam slučaju i broj umrlih padati.

"Policija intenzivno istražuje slučaj iskapčanja struje u KB Dubrava"

Ministar Beroš komentirao je situaciju u KB Dubrava i pokušaj isključivanja struje na 2. katu.

- Događaji dokazuju da je smjena vodstva bila nužna. Vjerujem da će polučiti dobre rezultate. U svakodnevnoj sam komunikaciji s v.d. ravnatelja Lukšićem i sve probleme nastojimo promptno rješavati.

Osudio je nehuman čin pokušaja isključivanja struje.

- To je nehumana i nepromišljena gesta i treba joj stati na kraj. U ovom trenutku kada sve zemlje vode borbu s koronavirusom moramo pokazati zajedništvo i na tom tragu raditi. Aktivirali smo ranije planove od proljetos da sve zagrebačke bolnice funkcioniraju jedinstveno dijeleći među sobom liječnike, sestre i opremu. To je odgovor da nađemo odgovor na ovu ugrozu. I osim brige za kovid pozitivne bolesnike, potrebno je voditi brigu i o drugim bolesnicima.

Božinović je dodao da PU zagrebačka provodi opsežne izvide u KB Dubrava i da će istražiti svaki mogući trag.

Što se tiče Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenog, Krunoslav Capak je rekao da će se on održati, ali s "minimalističkim pristupom sukladno epidemiološkoj situaciji".

Capak odgovorio Fižuliću

Krunoslav Capak odbacuje navode Goranka Fižulića koji je rekao "da će Capak ući u povijest izjavom da lockdown nema efekta".

- Ja na prvu uopće nisam znao tko je gospodin Fižulić, ne pratim društvene mreže jer nemam za to vremena. Ja sasvim sigurno nisam izjavio da lockdown nema efekta, po meni policijski sat nema efekta te može biti i štetan. Ja se nadam da ću ući u povijest kao osoba koja je u suradnji s Nacionalnim stožerom uvela lockdown u proljeće i uspješno riješila proljetni dio epidemije.

"Nema kuharice koja će nam reći sve"

O navodnom nedostatku zaštite opreme, kažu da to nije istina.

- Proljetos smo bili u situaciji kad je zaštitne opreme bilo malo i bili smo zabrinuti, ali poučeni tim iskustvom brinemo da su zalihe popunjene. Imamo 1300 tona opreme u skladištima, naša su skladišta puna, ističe ministar Beroš. - U Zaraznoj ima sasvim dovoljno opreme, kritično je bilo nekoliko dana, kada je Vlada u nemogućim uvjetima uspjela dovesti opremu iz Kine u Hrvatsku, poručila je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".  

Govoreći o usporedbi mjera u Hrvatskoj i u drugim zemljama, ministar zdravstva je rekao da su neke druge zemlje uvele i lockdownove, a nemaju dobre rezultate.

- Na dnevnoj bazi kompariramo mjere i te mjere balansiramo i primjenjujemo u našim uvjetima, promišljamo o gospodarstvu i epidemiološkoj slici. Pitanje je, s obzirom na to da se prvi puta svijet susreće s ovakvom epidemijom, što i kako dalje. Nema neke kuharice koja će nam reći sve, ali budite uvjereni da promišljamo o svemu svaki dan i nastojimo naći najbolji način, zaključuje Vili Beroš.