Nadbiskup Kutleša predvodio euharistijsko slavlje na Cvjetnicu

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je misno slavlje na Cvjetnicu u Bogoslužnog prostora bl. Alojzija Stepinca, kazavši, uz ino, da "Getsemani, mjesto Isusove najdublje agonije, simbolički predstavlja epicentar duhovne borbe koja prevladava u svijetu".

U središnji Dnevnik HTV-a javila se Iva Vukadin. Rekla je kako se bližimo kraju korizme, kraju velike duhovne pripreme za najveći kršćanski blagdan.

- Cvjetnica, označava početak velikog tjedna, tjedna u kojem vjernici promišljaju o najvažnijim danima, odnosno o posljednjim danima zemaljskog života Isusa Krista. Ovo je bilo i vrijeme odricanja, vrijeme kada vjernici odlaze na svetu ispovijed, kada promišljaju o svojim grijesima, ali i kada promišljaju o životu i smrti, ali i o vječnom životu, rekla je.

Dodala je kako su vjernicima današnji dan proveli u krugu svojih obitelji, odlazili na svete mise, te blagoslivljali maslinove i palmine grančice.

- Priča o Isusovu činu u Getsemanskom vrtu "odjekuje kroz stoljeća, šaljući snažnu poruku vjernicima svih generacija: dok oko nas bjesni nevidljiva, ali intenzivna duhovna bitka između sila dobra i zla, mnogi od nas, nažalost, nalaze se u dubokom snu", rekao je nadbiskup Kutleša.

- Ta pospanost nije samo fizičko stanje, ona simbolizira našu duhovnu tromost, nedostatak svijesti o stvarnosti koja nas okružuje. Prilikom suočavanja s neprestanim napadima Zloga, naša duhovna nespremnost i pasivnost omogućavaju mu da proširi svoj utjecaj, istaknuo je u propovjedi.

U trenucima kad bi trebali biti najbudniji, kada bi naša svijest o božanskoj prisutnosti i aktivnoj ulozi u borbi protiv zla trebala biti na vrhuncu, često smo zbunjeni i nemoćni, nesigurni kako djelovati, naglasio je nadbiskup te dodao da "nije dovoljno samo osjećati težinu borbe između dobra i zla, već je potrebno aktivno se uključiti, koristeći sve resurse vjere, molitve i djelovanja."

Nadbiskup Kutleša poručio je da čovjek bez molitve "postaje laka meta te pozvao okupljene da mole zbog onih koji su im povjereni. "Ako ne brinemo dovoljno za sebe kako bismo molili, učinimo to zbog drugih koji su nam povjereni", zaključio je nadbiskup Kutleša.

Misno slavlje započelo je blagoslovom grančica ispred Bogoslužnog prostora nakon čega je uslijedila procesija u Bogoslužni prostor gdje se nastavilo misno slavlje.

Bogoslužni prostor bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu nalazi se na Kaptolu 28 i služi kao privremeni prostor za liturgijska slavlja budući da je Zagrebačka katedrala zatvorena zbog štete nastale u potresima 2020. godine.

Misno slavlje nadbiskup Kutleša služio je u zajedništvu s kanonicima Prvostolnog kaptola zagrebačkog Stjepanom Kožulom,. Stjepanom Večkovićem, Ivanom Hrenom, Ivanom Miklenićem i Zlatkom Korenom, te drugim visokim crkvenim dostojnicima, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Vjernici dočekuju Veliki tjedan

Skrušeno, s grančicama u rukama, vjernici dočekuju Veliki tjedan.

- Maslina zapravo i kao biljka je simbol jedne žrtve. Ona se daruje, ona se cijedi da bi došao onaj njezin plod. Pa tako je i Isusov život simbol predanja, žrtve, cijeđenja zapravo za svakoga od nas, rekao je prečasni Domagoj Matošević, rektor Svetišta Majke Božje Bistričke.

U splitskoj prvostolnici sv. Dujma euharistijsko slavlje predvodio je mons. Zdenko Križić.

- Izdati ili zatajiti uvijek je moguće u našem životu, ali nas ljubav Božja ni tada ne napušta. Potrebno je samo da i mi sebi tada možemo reći: ustat ću i poći svome ocu, rekao je mons. Zdenko Križić, splitsko-makarski nadbiskup.

Da se svakom vjerniku treba dogoditi obraćenje, poručio je riječki nadbiskup.

- Nije dovoljno u ova otajstva samo ući zbog običaja, zbog tradicije, nego je potrebno da nas ova otajstva koja slavimo zahvate, rekao je mons. Mate Uzunić, riječki nadbiskup.

Nakon duhovne pripreme, vjernici ulaze u Veliki tjedan spomena na Kristovu muku, ali i uskrsnuće.