07:32 / 24.09.2018.

Autor: I.H./HRT

'Najjednostavnije je spustiti PDV na svu hranu'

-

-

Foto: - / -

Treći krug porezne reforme trebao bi donijeti dodatna rasterećenja za građane, odnosno za njihove kućne proračune. Prosječna bi obitelj, pod uvjetom da trgovci spuste cijene, na mjesec mogla uštedjeti oko 80 kuna.
Treći krug porezne reforme trebao bi donijeti dodatna rasterećenja za građane odnosno njihove kućne proračune. Vlada procjenjuje da će potrošačka košarica biti jeftinija za najveći dio građana nakon smanjenja PDV-a s 25 na 13% na svježe meso, živu stoku, ribu, svježe voće i povrće, jaja i dječje pelene. Prosječna bi obitelj, pod uvjetom da trgovci spuste cijene, na mjesec mogla uštedjeti oko 80 kuna.

O tome su u Dobro jutro, Hrvatska govorili Zvjezdana Blažević, konzultantica u prehrambenoj industriji, Mirko Budimir, dopredsjednik HUP-a i Katarina Litva, ekonomska savjetnica NHS-a.

- Ista stopa PDV-a za svu hranu?
- Što donosi porezna reforma?

- Marić, Sever, Majetić i Brkić otvoreno o poreznoj reformi

Sve su oči uprte u trgovce koji još nisu konkretno rekli hoće li od 1. siječnja cijene biti niže. Budimir kaže da je svako smanjivanje PDV-a i poreza dobro i oni to podržavaju, a koliko će cijene biti niže, to ćemo vidjeti kada zakon bude u pripremi. Što se tiče trgovaca, oni su spremni na to, primjenjivat će zakon, kaže, ali sve ovisi o ostalim sudionicima u lancu, tu prvenstveno mislim na proizvođače. Ukoliko oni ne budu dizali svoje cijene i ukoliko ne budu rasli energenti, za očekivati je da će potrošači to osjetiti, dodao je.

Sigurno je da će HUP ta sva olakšanja prevaliti na potrošače, oni će to osjetiti, nećemo dizati marže na osnovi smanjenja PDV-a, dodao je. Podsjetio je da su trgovine hranom tržište potpune konkurencije i tu je cijena osnovno sidro. Kao potrošači ćemo brzo vidjeti koji trgovac nije smanjio na osnovi PDV-a, a koji je PDV zadržao za sebe, dodao je.

Budimir je rekao da je sigurno da će smanjiti cijene prehrambenih proizvoda i svih onih na koje se odnosi PDV, ako ne budu imali veće ulaze od proizvođača.

Blažević je rekla da se cijena proizvoda određuje u cijelom lancu vrijednosti - od onog koji proizvodi pa do logistike, distribucije i trgovine. Dodala je kako je kod nas dosta velik utjecaj distribucijskih i logističkih troškova jer je Hrvatska zemlja koja je logistički zahtjevna.

Budući da su jako rasle cijene, pogotovo osnovnih prehrambenih namirnica, Litva kaže da su tražili da, osim svježeg mesa, snižena stopa PDV-a obuhvati i mesne prerađevine. Izuzetno je važno da osim mlijeka, koje se već oporezuje sniženom stopom PDV-a, to vrijedi i za mliječne proizvode. Čekamo što će pravilnik propisati jer će biti točno navedeno na koje se sve proizvode to odnosi, dodala je.

Ovo je treći krug financijskog rasterećenja. Ministar Marić je rekao da fiskalne mogućnosti ne dopuštaju da se snizi PDV na svu hranu, ali da Vlada razmatra tu mogućnost. Litva je rekla da bi još obvezno trebali pojeftiniti  mliječni proizvodi, meso i mesne prerađevine te žitarice.

Budimir pozdravlja svako smanjenje nameta i poreza jer je to dobro i za gospodarstvenike i za potrošače.

Blažević smatra da bi i domaća proizvodnja na taj način dobila veću potrošnju jer mi na hrvatskom tržištu imamo dosta velik uvoz, tu raste konkurentnost domaćim proizvođačima.

Svi kažu da se skupom hranom pogoduje uvoznim lobijima, Budimir je rekao da to nije baš tako jer smo mi otvoreno tržište, dio smo EU-a - jednog velikog tržišta i može doći svatko tko ima svoj interes.

Litva smatra da je hrana u Hrvatskoj ionako preskupa, kada pratimo cijene blagdanskih košarica, primjećujemo da je voće i povrće veoma skupo. Smatra da bi možda bilo najjednostavnije da se spusti PDV na svu hranu. Prema nekim kalkulacijama, od 1. siječnja moglo bi se uštedjeti 80 kn, smatra da to nije dovoljno, ali bolje išta nego ništa.

Komentirajući ukidanje rada nedjeljom, Budimir kaže da je to aktualna i osjetljiva tema. Podsjetio je da smo već imali jedan sličan zakon koji je neslavno završio jer se radio ad hoc, toj temi se mora pristupiti ozbiljno jer je za nas jako osjetljiva. Mi smo turistička zemlja, a naši turisti moraju i nedjeljom kupovati. Drugi je problem, ako ćemo raditi nekakav zakon, on će morati imati nekakve pozitivne diskriminacije - što je s trgovinama na benzinskim postajama, potreban je širok konsenzus i trgovci smo za razgovore i pregovore, ali nismo za to da se nešto naprečac donosi, dodao je.

Litva smatra da nedjeljom ne bi trebale raditi barem trgovine, Blažević je pak rekla da smo se toliko naviknuli da trgovine nedjeljom rade, da se bolje plaća rad nedjeljom i da bi tu trebalo naći nekakav zajednički interes radnika i potrošača da ipak dio trgovina nastavi raditi nedjeljom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!