08:00 / 04.12.2018.

Autor: I.H./HRT

Najkraće su nezaposlene osobe iz STEM-a i medicine

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Nelić je rekla da su kratko nezaposleni uglavnom mladi iz STEM područja, medicine, odgoja i obrazovanja, a suficit je i iz područja društveno-humanističkih programa i ekonomije, slijede pravnici i zdravstveni djelatnici.
Prema istraživanjima od iduće godine očekuje se oporavak tržišta rada. Sve više ljudi očekuje povišicu i sve se manje njih boji za svoje radno mjesto. Hoće li biti tako, o tome su u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" govorili Marina Nekić, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine, i Milica Jovanović, savjetnica glavnog direktora za radne odnose i ljudske potencijale u HUP-u.

Nekić
je rekla da je potkraj listopada u evidenciji nezaposlenih bila 141.000 osoba, od čega 58% žena, 42% muškaraca. Dodala je da što se tiče obrazovne razine, dominiraju osobe sa završenim srednjoškolskim i gimnazijskim obrazovanjem, oni čine 58,5% nezaposlenih, a u drugoj skupini su osobe bez srednjoškolskog obrazovanja - 26% i 16% je osoba iz sustava visokog obrazovanja.

'Što se tiče dobne strukture, dominiraju dvije grupacije - mladi do 29 godina i njih je 29% ili 41.000 od ukupnog broja nezaposlenih. Druga grupacija su osobe iznad 50 godina koji su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, njih je 30% i ostatak je grupacija od 30 do 50 godina. Što se tiče duljine trajanja na nezaposlenost, primijećeni su pozitivni trendovi - 41% su osobe koje čekaju zaposlenje kraće od 12 mjeseci, a 40% je osoba koje čekaju dulje od 12 mjeseci', dodala je.

Radnici u trgovini primaju niže plaće, Štulić kaže da se oni susreću s velikim problemom, a to je nedostatak radne snage, odnosno, oni koji rade, odrađuju puno veći posao jer su izgubili dio kolega. 'Radnici koji su ostali raditi očekuju veće plaće, pozitivnih pomaka ima i ove godine, posebno sada u prosincu kada će trgovci raditi više i intenzivnije - očekujemo da će poslodavci to vrednovati i platiti radnicima sve sate koje odrade, a da će ostvariti i određene beneficije u smislu božićnice, dara za djecu i to sve u smislu da ih zadrže', dodala je.

Jovanović podsjeća na HUP-ovo istraživanje provedeno početkom lipnja među novim iseljenicima iz Republike Hrvatske u zemlje EU-a. 'Pokazalo je da je na prvom mjestu neuređenost sustava i države, zatim nedostatak perspektive, a tek na trećem mjestu su plaće i radno-socijalni uvjeti. 'To govori da u ovom trenutku disbalansa na tržištu rada, kada je veća potražnja za radnom snagom nego prije, potrebno je i od strane poslodavaca učiniti dodatne napore, a oni su to itekako prepoznali - pojačanjem i osnaživanjem uvjeta rada, u onoj mjeri u kojoj je to moguće. Vidi se da i je došlo do povećanja plaća, oni poslodavci koji su to mogli, u okvirima poslovanja i okružje koje se pruža, oni su to i učinili. Od države se očekuje da učini neka rasterećenja, neka smo i dobili, ali ne dovoljno - očekuje se da naprave neke veće pomake. Važno je i vratiti povjerenje ljudi u sustav, i vratiti povjerenje u rad', dodala je.

Štulić kaže da su u trgovini dominirali nesigurni oblici rada - u trgovini je više od 90% ljudi prvi posao našlo najprije na određeno vrijeme. 'Promjena stava, promjena odnosa prema radnicima, sigurno radno mjesto, plaća od koje se može živjeti, uređeno radno vrijeme - to je sve što djeluje na radnike da napuštaju radno mjesto i da odlaze', rekla je. Dodala je da radnici u trgovinama žele jasne kriterije po kojima mogu napredovati, da mogu planirati svoj život u skladu sa svojim poslovnim obvezama - to je pomirenje privatnog i poslovnog.

Nekić je rekla da Zavod poduzima konkretne aktivnosti kako bi se zaposlili svi oni koji su dugo nezaposleni programima aktivacije, intenzivno su počeli i s pripremama za turističku sezonu, rade na obrazovanju nezaposlenih osoba za zanimanja koja nedostaju na tržištu rada, pojačali su mjere pripravništva za osobe strukovnih kvalifikacija.

Jovanović kaže da su prodavači najtraženiji na tržištu rada, zatim zanimanja srednje stručne spreme, ali i visoke - veći dio onih koji su se iseljavali su visoke stručne spreme. 'Što se tiče ugovora o radu na određeno, on je bio u blagom rastu, to možemo pripisati traženju posla u sezoni, turizmu, a probni rad kod nas traži sustav otkazivanja kakav je potreban i za ugovor o radu bez probnog rada', dodala je.

Štulić je rekla da u 90% slučajeva radnici daju otkaz i odlaze na drugo radno mjesto zbog veće plaće. 'Plaća je ta koja pokreće, svi radimo za plaću - od nje se živi. Ako čovjek ne može živjeti od svoje plaće, to je motiv zbog kojeg radnici odlaze', rekla je.

Nelić je rekla da su kratko nezaposleni uglavnom mladi iz STEM područja, medicine, odgoja i obrazovanja, a suficit je i iz područja društveno-humanističkih programa i ekonomije, slijede pravnici i zdravstveni djelatnici.

'Godinama se borimo s dugogodišnjom strukturnom nezaposlenosti - iz toga se rodilo iseljavanje. Mi imamo kompleksan problem i jedini mogući način rješavanja je od obrazovnog, poreznog, mirovinskog sustava, sustava rada, dakle, ukupno gospodarstvo. Mi ne možemo izvući jedan segment da je manje važan', naglasila je Jovanović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!