Najteže je u Panonskoj Hrvatskoj: Gotovo 30% u riziku od siromaštva

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2025. godini iznosila je 19,5 posto, a prag rizika od siromaštva za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina bio je 18.972 eura na godinu, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Prema podacima iz ankete koju je proveo DZS, osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je 20,7%, a onih koje žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji 2%.

Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo bio je u 2025. godini 9.034 eura, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 18.972 eura. 

Prosjek godišnjega raspoloživog dohotka po kućanstvu je 27.586 eura.

Najveći rizik od siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj

Stopa rizika od siromaštva u 2025. za Panonsku Hrvatsku iznosila je 28,6%, Jadransku Hrvatsku 19%, Grad Zagreb 11,4% i za Sjevernu Hrvatsku 16,9%. 

U riziku od siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj 2025. godine bilo je 30% anketiranih, Jadranskoj Hrvatskoj 20,6%, Gradu Zagrebu 12,4% i Sjevernoj Hrvatskoj 17,6%.

U kućanstvima bez uzdržavane djece, najviše stope rizika od siromaštva u 2025. bile su u jednočlanim kućanstvima i to u onima koje čine osobe u dobnoj skupini od 65 ili više godina, 64,4% posto, te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 58,8%.

U kućanstvima s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 29,7%, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 23%.

Trećina kućanstava ne može si priuštiti godišnji odmor od tjedan dana

Prema podacima ankete, 4,2% osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a 32,6% u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svojega kućanstva.

Nadalje, 4,7% osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, a 31,2% osobe žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava.

U kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem živjelo je 2025. godine 3,8% osoba,15,3% u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 43,1% živi u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba (1,5 posto) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

Pokazatelji siromaštva za Hrvatsku izračunani su iz podataka prikupljenih anketom o dohotku stanovništva. To je godišnje istraživanje koje se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Pritom se ne obuhvaćaju institucionalna kućanstva (domovi za starije i nemoćne, zatvori, bolnice za trajni smještaj osoba i sl.) te populacija otoka, koji čine specifičnu prostornu cjelinu zbog teže dostupnosti, osim otoka koji su mostom povezani s kopnom (Krk, Čiovo, Vir, Murter i Pag).

Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentan dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60 posto od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva.

Osobe čiji je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u eurima.

Stopa rizika od siromaštva kao standardni pokazatelj jest postotak osoba koje imaju ekvivalentan raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.