Stručnjaci upozoravaju: Nasilje među mladima treba zaustaviti odmah

Nasilje među mladima postalo je gorući problem koji zabrinjava roditelje, škole i cijelo društvo. 

Val maloljetničkog nasilja koji je zahvatio zagrebačku Dubravu podignuo je roditelje na noge. S prosvjeda na kojem je bilo nekoliko stotina građana uputili su jasne zahtjeve.

- Spuštanje malodobne granice odgovaranja maloljetnika pred zakonom s 14 na 12 godina. Ne želimo djecu trpati u zatvore, stavite ih u popravne domove, odvedite njihove roditelje neka oni kazneno odgovaraju pred zakonom, ako maltretiraju i zlostavljaju našu djecu, rekla je Helena Ančić, organizatorica prosvjeda.

Iako je ovaj problem postao sve vidljiviji, iz policije poručuju - nasilje među mladima nije u porastu.

- Za područje cijele Republike Hrvatske prvih 8 mjeseci tijekom ove godine imamo evidentiranih 1643 kaznena djela počinjena od djece koja nisu navršila 18 godina. I u odnosu na isto vremensko razdoblje prošle godine kada smo imali 1970 kaznenih djela, to je negdje pad otprilike 16-17%, rekla je Nikolina Grubišić Požar.

- Još uvijek prednjače tzv. imovinska kaznena djela što je karakteristika maloljetničkog kriminaliteta jer rade kaznena djela u skupinama. Tek onda slijede kaznena djela s elementima nasilja kao što su prijetnje i fizičko nasilje. I onda na kraju i sve veći trend, nažalost, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, dodaje.

No socijalni radnik Ivan Ćaleta iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu ističe kako je nasilje, bez obzira na broj, sveprisutan problem, koji ima složene uzroke.

- Može biti nekakvo obiteljsko okruženje, može biti utjecaj vršnjaka, može biti želja za pripadanjem. Mladi su jako podložni nekakvoj vanjskoj validaciji pogotovo od strane vršnjaka, rekao je Ćaleta.

Utjecaj na mentalno zdravlje

Fizičko nasilje ne ostavlja samo vidljive posljedice, nego utječe i na mentalno zdravlje.

- Mogu se pojaviti simptomi anksioznosti, simptomi depresivnosti. U nekim najekstremnijim slučajevima, može doći do suicidalnih misli, samoozljeđivanja, pokušaja samoubojstva, dodao je.

Da je nasilje sveprisutan problem, pokazuju i rezultati istraživanja provedenog 2023. među školskim pedagozima.

- Kada ih pitamo što su za njih krizne situacije, oni najčešće pričaju o problemima nasilja - vršnjačkog nasilja, obiteljskog nasilja koje se onda iz obitelji prelijeva u školu i obrnuto, rekla je Ivana Miočić, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju.

Nekvalitetni odnosi s roditeljima dodatno pogoršavaju problem

- Treća kategorija koja je isplivala iz ovih razgovora jesu odnosi s roditeljima, dodala je. 

Nekvalitetni odnosi sa roditeljima, kaže, dodatno pogoršavaju problem. Zato je važno posvetiti im više pažnje i pružiti im potrebnu edukaciju. Isto tako, nastavnici bi trebali kontinuirano ulagati u svoje znanje kako bi učinkovitije pristupili rješavanju ovog izazova. Važno je i da škole njeguju kulturu nenasilja.

- U kojem se, bez obzira možda na ekipiranost, moraju znati osobe od povjerenja kojima se dijete može povjeriti u slučaju da do nasilja dođe, da se njeguje taj odnos u kojem se dijete osjeća sigurno i da se naravno onda u skladu s time pronalaze adekvatna rješenja, rekla je Miočić.

"Svi dionici koji rade s djecom trebali bi surađivati na dobrobit djece"

Na prevenciji ovoga problema trebalo bi se raditi još od vrtićke dobi, kaže Ivan Ćaleta. A kako mnogi ističu, vrlo je važna međuresorna suradnja.

- U nekom idealnom scenariju, ta multisektorska suradnja bi podrazumijevala i suradnju roditelja sa školom, sa stručnom službom u školi i s nastavnicima, s nekakvim udrugama, pružateljima usluga koje su pored toga, s državnim institucijama, recimo državnim zavodom za socijalni rad. Svi dionici koji rade s djecom bi trebali surađivati na dobrobit djece, rekao je.

A upravo je to ono što zabrinuti roditelji iz zagrebačke Dubrave i žele.

Bratuša Juraj: Nasilje više ne traje u zatvorenom obliku

Lana Peto Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda i predsjednica Udruge sudaca za mladež i voditeljica Centra za zdravlje mladih, klinička psihologinja Dorotea Bratuša Juraj gostovale su u emisiji HTV-a "Kod nas doma" i govorile o nasilju među maloljetnicima. 

Lana Peto Kujundžić je rekla kako je vrlo važno da se nasilje odmah zaustavi i da treba odmah djelovati. 

- Nitko od nas ne smije okrenuti glavu i reći kako to nije ništa. Ako je to u školi, onda će ona reagirati sa svojim stručnim osobama. Ako tu nema pomaka i ne mogu se izmiriti djeca koja su bila nasilna jedna prema drugom, okrećemo se prema socijalnoj skrbi. Imamo i Centar za zdravlje i zdravstvene ustanove gdje su nam psiholozi i psihijatri koji bi nam trebali pružiti pomoć. Treba to učiniti odmah, kad je dijete još danas nasilno. Ako pustimo, tu nastaje problem. Na ulicama treba napraviti mir i trebamo pružiti ruku toj djeci jer ta djeca koja su nasilna, prije toga su bila žrtva nečeg drugog, rekla je. 

"Važno je reagirati odmah"

Dorotea Bratuša Juraj je rekla kako je i prije bilo nasilja, ali je danas kontekst drugačiji.

- Nasilje više ne traje u nekom zatvorenom obliku, nego se nastavlja u ustanovi, na cesti, pa kroz digitalne uređaje. To nasilje je dugotrajnije i intenzivnije i ono se ponavlja. Nasilje je dobilo novu komponentu da se ne događa samo unutar neke ustanove, nego se širi i traje. Danas su se promijenili i stilovi života. Svi su uključeni svugdje, a onda se dogodi da malo ljudi ili nitko nije uključen u onom trenutku kad treba. Važno je reagirati odmah i sada, istaknula je.