Nasilje u RH i Sloveniji: Bezakonje se shvaća kao put do uspjeha

Što donosi novi "Šutarov zakon" koji bi u Sloveniji trebao predstavljati novi okvir za borbu protiv nasilja i kriminala te kakva je pozadina sve češćih incidenata u Hrvatskoj i u susjedstvu, odgovorili su gosti emisije "U mreži Prvog".

Goran Ivanović, novinar Hrvatskog radija, bio je na prosvjedu u Novom Mestu te prenio dojmove.

- Atmosfera je bila mirna i dostojanstvena, skupilo se nekoliko tisuća ljudi, pratili su na velikom ekranu raspravu u gradskoj vijećnici o mjerama koje vlada namjerava uvesti. Češće su negodovali nego odobravali ono što je rečeno, ali nisam primijetio netrpeljivost među ljudima koji su se ondje okupili. Svi su uplašeni i frustrirani. Žele samo sigurnost i jednakost svih pred zakonom, rekao je.

Većina ih smatra, kako kaže, da se incident mogao izbjeći i svi upiru prstom u državu koja nije poduzela potrebne mjere.

- Građani tvrde kako se stvara puno dima, ali da će iz toga izaći malo konkretnih poteza. Premijer Robert Golob najavio je oštre mjere te da će pojačane policijske snage ostati na tom području dok god bude potrebno. Također, najavio je da će ukinuti neke socijalne mjere za Rome te istaknuo da država neće davati socijalnu potporu djevojčicama koje ostaju trudne, rekao je.

- Obećao je udovici ubijenog Aleša Šutara da ta smrt neće biti uzaludna, a "Šutarov zakon" bi na vladi trebao biti idući tjedan, a do 10. studenog bi trebao doći u parlament. Očekuje se da će do kraja studenog biti prihvaćen, objasnio je.

Istaknuo je da su najavljeni i novi prosvjedi u Ljubljani koje organiziraju NGO-i, a opozicija predvođena bivšim premijerom Janezom Janšom također je najavila prosvjed ispred parlamenta.

"Predugo se toleriraju oružje i trgovina narkoticima"

Izv. prof. Antonija Petričušić s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu osvrnula se na tvrdnje slovenske vlade koja kaže da nove mjere nisu samo za jednu etničku skupinu nego su usmjerene na borbu protiv kriminala.

- Razgovarala sam dugo s kolegicom koja je profesorica na Sveučilištu u Ljubljani te predsjednica odbora stručnjaka koji pri Vijeću Europe prate primjenu Okvirne konvencije o zaštiti prava nacionalnih manjina. Slovenski političari poslali su sve poruke "by the book" kako to sustav ljudskih prava propisuje. Osudili su nasilje, ali nisu mu dali etnički predznak. Traži se povratak povjerenja ljudi u institucije. Čini mi se da je ovaj događaj kao nekakav prištić koji je puknuo, a razotkrio je duboke sustavne probleme, ustvrdila je.

Kako je rekla, u odnosu na druge etničke skupine, koje su brojnije u slovenskom društvu, Romi imaju znatno više prava.

- Gotovo ista kao dvije ustavno zaštićene skupine - Mađari i Talijani, dodala je.

Upozorila je i na pojave koje se među romskom populacijom toleriraju predugo.

- Unutar romske skupine je predugo toleriran kriminal, oružje i trgovanje narkoticima. Činjenica je da su zapostavljana prava djece. Ako imate puno maloljetničkih trudnoća, to znači da država nije reagirala na vrijeme, rekla je.

- Jako je važan odgovor lokalnih vlasti. Sva se ljudska prava zapravo efektivno ostvaruju na lokalnoj razini. Tu je nešto zakazalo, a moguće je i da je politička opcija koja je na vlasti u Dolenjskoj - koja je više desno - dopuštala da Romi ostanu na margini društva, zaključila je.

Toleriranje nasilja vodi promociji nasilja

Sociolog Ivan Perkov s Fakulteta hrvatskih studija upozorio je da kazne za nasilje nisu dovoljno stroge.

- Nasilje je uvijek rezultat niza društvenih procesa. Sociolozi vole početi od temeljnih društvenih jedinica, a to su obitelj i škola. Ako imate sustav koji nasilje u školama i u obitelji ne kažnjava dovoljno te ga tako promovira - onda stvarate klimu u kojoj se nasilje s vremenom normalizira. U Hrvatskoj smo imali situacije da se obiteljsko nasilje relativizira. U školama su kazne za vršnjačko nasilje vrlo male ili nikakve, a učiteljima i ravnateljima su ruke vezane. Jučer je nakon teškog incidenta u zagrebačkoj školi rečeno da će djeca dobiti teške pedagoške mjere. To zvuči u redu, ali kada shvatite da ta mjera zapravo ne znači ništa, onda nemate okvir u kojem će se njega odvratiti, rekao je.

Kada se to digne na širu društvenu razinu, istaknuo je, dobijete prosvjede poput onog u Zagrebu, ali ste opet od djece čuli da nasilje nije ništa novo, da to doživljavaju svaki dan.

- Kada djeci nasilje postane normalno, onda imate problem za 20 godina, nastavio je.

- Suvremeno društvo voli sukobe, polarizirajuće je, algoritmi društvenih mreža smještaju ljude u komore jeke i onda one s druge strane gledaju preko nišana, dodao je.

Upozorio je i na primjere navijačkog nasilja i neodgovorne vožnje - koji se kažnjavaju samo kada se digne moralna panika.

- Ako gledate to cijelo vrijeme, shvatite da vam se neće ništa strašno dogoditi, a da ne govorimo o organiziranom kriminalu. Promocija bezakonja počinje se shvaćati kao put do uspjeha, upozorio je.