Zastupnici kandidate za ustavne suce pitali o ZDS-u, pobačaju, Milanoviću

Nakon jučerašnjih pet, saborski Odbor za Ustav proveo je javne razgovore s ostalih deset kandidata za tri nova ustavna suca. Dok je HDZ-u cilj izabrati ustavne suce do ljetne stanke, SDP i dalje uvjerava da u novom postupku neće pregovarati s HDZ-om, pa je sve vjerojatnije da će se proces nastaviti tek najesen.

Pred članovima Odbora za Ustav danas se našlo čak 10 kandidata, podijeljenih u dvije grupe - Mirko Klarić, Željko Matijašec, Mila Mikecin Mišetić, Oliver Mittermayer, Branka Rešetar, Ljiljana Stipišić, Mario Vinković, a među njima bila su i tri kandidata koji u prošlom postupku, nakon prijedloga vladajuće većine, nisu dobili dvotrećinsku potporu - Željko Pajalić, Goran Selanec i Mladen Sučević.

U razgovoru s kandidatima dominirala su pitanja članova Odbora o ZDS-u, pravu na pobačaj i Milanovićevoj kandidaturi na parlamentarnim izborima.

- Što se mene tiče, ne smije biti dogovora pod ovakvim uvjetima i pod ovakvim postavkama. Meni je žao svih kandidata koji u ovome sudjeluju. Nije do njih, ima kvalitetnih, kazala je saborska zastupnica DOSIP-a Dalija Orešković.

- Ja sam još prije 6 mjeseci rekao da je taj sistem zastario i da će se teško postići konsenzus, tj. neće se uopće postići. SDP je najavio da neće u tome sudjelovati. Oni to saslušavaju jer stvaraju, zapravo, cirkus, izjavio je Igor Peternel, predsjednik Kluba zastupnika DOMiNO i Hrvatski suverenisti.

HDZ-u je cilj tri nova ustavna suca izabrati do početka ljetne stanke 15. srpnja, ali SDP-u se ne žuri.

- Mislim da će, jedna priča, da će trebati sigurno vremena za analizirati sve te odgovore i dati jasni argument zašto nekog predlažemo za ustavne suce. Pretpostavljam da će to biti nakon ljeta, kazao je Tonči Restović, član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav (SDP).

- Ja osobno nisam optimističan da će do dogovora doći s obzirom da dogovor mora biti rezultat nekakvih razgovora. Vidimo da SDP ne želi razgovarati na tu temu, istaknuo je Ivan Malenica, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav (HDZ).

HDZ će poziv na sastanak oporbi ipak poslati, ali već sada jasno je da će odgovor biti negativan.

Ispitivanje prve skupine od pet kandidata

Prvo su ispitani Mirko Klarić, Željko Matijašec, Mila Mikecin Mišetić, Oliver Mittermayer i Željko Pajalić.

Kandidat Mirko Klarić s Pravnog fakulteta u Splitu, na pitanje Mihaela Zmajlovića (SDP) rekao je da nije član političke stranke, no da je stranačko članstvo formalni kriterij, dok je, po njemu, za ustavnog suca znatno važniji integritet osobe i viši stupanj tolerancije.

SDP-ove zastupnike Arsena Bauka i Mariju Lugarić zanimalo je zašto je u životopisu zatajio članstvo u HDZ-u, pojasnivši da se u stranku učlanio u znak potpore stvaranja hrvatske države, ali da već 15 godina nije ni na koji način politički aktivan te da je očekivao da će ga na Odboru pitati o tome ako smatraju da je to važno pitanje.

- Vi na čelu stranke imate čovjeka koji je bio član HDZ-a kao i ja, poručio je SDP-ovcima.

Komentirao je i najavu kandidature predsjednika Republike Zorana Milanovića na parlamentarnim izborima, rekavši da mu nije bio nesklon, no da su ga kolege pravnici upozorili na trodiobu vlasti i činjenicu da dok obnašate jedan aspekt ne možete se kandidirati za neki drugi aspekt vlasti.

SDP-ovu Ivanu Marković zanimalo je što Klarić misli o isticanju vjerskih simbola u javnim i zdravstvenim ustanovama, na što je rekao da je Hrvatska sekularna država te da je vrlo važno odvajati svjetovno od vjerskog.

HDZ-ov Josip Borić htio je čuti njegovo mišljenje o pravu na pobačaj, na što je kandidat uzvratio da je deklarirani vjernik, ali da to smatra moralnom kategorijom i kao muškarac misli da bi žene trebale imati ključnu ulogu u artikulaciji tog pitanja.

Matijašecu najviše pitanja oko dočeka rukometaša

Pročelnik u upravi Grada Zagreba Željko Matijašec najviše je pitanja dobio u vezi s otkazivanjem dočeka brončanih rukometaša zbog nastupa Marka Perkovića Thompsona, nakon čega je Vlada preuzela organizaciju događaja.

Na upit kako ocjenjuje postupak Vlade, rekao je da je Zagreb uzvratio tužbama Upravnom i Ustavnom sudu u kojima je i sam sudjelovao, i dok ju je USUD odbacio, Upravni još odlučuje.

Nikolu Mažara (HDZ) zanimalo je smatra li da javna vlast treba pokazati posebnu osjetljivost prema događajima koji okupljaju, na što je uzvratio da nije za zabrane, ali da jest za diobu vlasti i ovlasti lokalne samouprave. Ustav jasno daje pravo svima na izražavanje mišljenja, na prosvjede i vjeroispovijest, poručio je Matijašec.

Doček nikomu nije sporan, no politički je sporno hoće li se na pozornici čuti sporni pozdrav, s obzirom na legitimni zaključak Gradske skupštine da se na javnim površinama ne smije koristiti ZDS, kojeg se gradonačelnik pridržavao, pojasnio je.

Predsjednik Odbora Ivan Malenica (HDZ) pitao je bi li na isti način štitio molitelje na trgu, LGBT povorku i antifašiste, na što je odgovorio da imamo pravo na različitost, a to što se nekom nešto ne sviđa, ne znači da nemaju svi pravo na okupljanje, sve dok ne pozivaju na mržnju i nasilje.

Smatra i da USUD treba biti aktivniji te da je trebao reagirati na činjenicu da Vrhovni sud nije imao čelnika 14 mjeseci.

Na pitanje Urše Raukar Gamulin (Možemo!) o prizivu savjesti ginekologa rekao je da javno zdravstvo treba osigurati sve usluge u skladu sa zakonom i da to pravo treba biti osigurano svakoj ženi u općim bolnicama, neovisno o prizivu savjesti.

Mikecin Mišetić i Mittermayer o Ustavu i sucima

Odvjetnica Mila Mikecin Mišetić istaknula je da ustavni suci ne smiju biti članovi ni simpatizeri političkih stranaka, a Sabor treba postići dvotrećinsku većinu o najboljim kandidatima, no među tim kriterijima ne smije biti bliskost s politikom.

Na pitanje Miše Krstičevića (SDP) treba li Ustav štititi pravo žene na prekid trudnoće, rekla je da Ustav štiti pravo na život. Ustav jamči pravo na zdravstvenu zaštitu i kroz to bih promatrala pravo na prekid trudnoće do desetog tjedna života, ustvrdila je.

Sudac Oliver Mittermayer smatra da ustavni suci ne bi trebali imati dvostruki mandat. O ustaškom pozdravu ZDS kazao je da se nalazi u prekršajnoj zoni i ne bi se smio upotrebljavati, ali, dodao je, imamo i izuzetak u vezi HOS-a.

Na inzistiranje Raukar Gamulin da decidirano kaže je li taj pozdrav dopušten ili nije, ponovio je da je u prekršajnoj zoni i da na to trebaju reagirati nadležna tijela, a što se izuzetka tiče, naglasio je: "Ti su branitelji na prvoj liniji branili Vukovar, kao i oni drugi, no ne znam kako to regulirati".

Upitan predstavljaju li vjerski simboli u javnim i zdravstvenim ustanovama kršenje Ustava, rekao je da je Hrvatska zemlja s više od 90 posto katolika, a časne sestre u bolnicama obilaze bolesnike pa mu to, napominje, nije neobično.

Pajaliću pitanje i o moliteljima na trgovima

Sudac Vrhovnog suda Željko Pajalić, jedan od tri kandidata o kojima je Sabor raspravljao u prošlom pokušaju, ali ga nije uspio izglasati, odgovarajući na pitanje o moliteljima na trgovima, rekao je da ne zna koji su njihovi ciljevi, ali da bi bilo nedozvoljivo kada bi se time promovirala bilo koja vrsta dominacije nad nekime, pa tako i muškaraca nad ženama.

Mažaru je odgovorio da Ustavni sud funkcionira, ali da nije sretna situacija to što radi s deset sudaca.

Što se tiče ZDS-a, istaknuo je da nema nikakvih dilema oko ustaškog, fašističkog i nacističkog pokreta, no smatra da bi trebalo jasno urediti zakonom i reći točno što je i kada zabranjeno. Sve što je ustaško protuhrvatsko je, poručio je.

O prizivu savjesti liječnika naveo je da pacijentica ima svoje pravo, a postoji i priziv savjesti koji je "brana svim totalitarizmima", dok su ravnatelji bolnica oni koji pacijenticama moraju omogućiti ostvarivanje tog prava.

Što se tiče Milanovićeva pokušaja kandidature na prošlim parlamentarnim izborima, Pajalić je rekao da nema dileme da to nije mogao.

S obzirom na nadležnosti, ne može biti član stranke, morao bi prethodno dati ostavku na dužnost predsjednika i tek onda bi mogao sudjelovati na izborima, ustvrdio je.

Ispitivanje druge skupine od pet kandidata

U posljednjem krugu ispitani su Branka Rešetar, Goran Selanec, Ljiljana Stipišić, Mladen Sučević te Mario Vinković.

Selanec i Sučević su se javili i na prethodni javni poziv te bili u krugu tri predložena kandidata o kojima je Sabor raspravljao, ali niti jedan nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku zbog prijepora vladajućih i lijeve oporbe. Selanec je i jedan od troje sudaca kojima je u travnju istekao i produženi mandat i od tada Ustavni sud djeluje u nepotpunom sastavu s 10 članova.

Odgovarajući na pitanja zastupnika o proaktivnijem djelovanju Ustavnog suda, Branka Rešetar stava je da bi se tada mogao "zaigrati" i prijeći u ulogu zakonodavca, a u koju ne bi smjela. Pitali su je i o odluci Ustavnog suda iz 2014. kojom su poništili Obiteljski zakon na kojem je radila radna skupina na čijem je čelu bila upravo ona. 

- Mislim da je to najgora odluka koju je mogao donijeti zato što je u tom trenutku zašao u ulogu zakonodavca i, bez da je ocijenio protuustavnost ijednog članka, povukao ga iz primjene. Vratio je na snagu Zakon iz 2003., što nije uloga ustavnog suda, istaknula je. 

Što se tiče odluke kojom su zabranili kandidiranje predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću na prošlim parlamentarnim izborima, priklanja se mišljenju profesora ustavnog prava da se nije mogao kandidirati bez obzira što nije izričito propisano Ustavom, no ne slaže se sa zabranom kandidature. Ljiljana Stipišić takvu odluku smatra opravdanom, a s takvom odlukom slaže se i Mladen Sučević.

Kandidati nisu za zabranu molitelja na trgovima

O moliteljima na trgovima, Rešetar, Stipišić, Vinković i Sučević stava su da se ne trebaju i ne mogu zabraniti dokle god takva okupljanja ne prelaze u vrijeđanje drugih i govor mržnje. Rešetar dodaje tu i pravo na okupljanje u okviru gay prideova. 

- Za društvo nije dobro kada se stavljamo u poziciju da procjenjujemo okupljanje onih s kojima se ne slažemo, uvođenje takvog oblika cenzure bio bi snažan korak unazad, rekao je Vinković. 

Govoreći o istospolnim brakovima i posvojenjima djece od strane istospolnih parova, Rešetar poručuje kako po tom pitanju ne smiju biti diskriminirani u odnosu na heteroseksualne parove jer, naglašava, posvojenje ne spada u kategoriju ljudskog prava.

Selanec: Ustavni sud funkcionira otežano

Goran Selanec istaknuo je kako Ustavni sud u uvjetima rada s 10 sudaca otežano funkcionira te da pronalaze rješenja kako da "krpaju" svoj rad. Kao važne odluke koje je Ustavni sud donio naveo je one koje su se ticale pitanja vladavine prava, razvoja pojma ustavnog identiteta pravne države.

- U mom mandatu su to odluke o izbornim jedinicama, Zakona o osobnoj asistenciji, sudovima, Poslovniku Sabora za vrijeme Covida, to su dalekosežne odluke koje su formirale arhitekturu našeg poretka, nabrojao je. 

Na pitanje aktivnije intervencije tog suda u zaštiti ustavnih prava, Selanec je poručio kako se Ustavni sud mora kretati u granicama svoje nadležnosti. Dodao je kako je bilo situacija u kojima je Ustavni sud davao naloge i preporuke zakonodavcima koji ih nisu poštovali, ali da je unatoč tome sud svojim tumačenjima štitio prava građana. 

Nije se složio s konstatacijom HDZ-ovih članova Odbora da je svaki put kada je sud odbacio zahtjev za ocjenom ustavnosti oporbenih zastupnika on pisao izdvojena mišljenja ne slažući se s tim odlukama, a podržavajući oporbu.

Govoreći o neovisnosti sudaca od izvršne i zakonodavne vlasti, Sučević je istaknuo kako kao sudac zaboravljaš "desno, lijevo, ravno" i vodiš se propisima, Ustavom i zakonima. Nema problem s isticanjem vjerskim simbola u javnim zdravstvenim i obrazovnim ustanovama.

- Problem bi bio kada bi prisiljavali sve učenike klečati, moliti se, ustvrdio je.

Vinković o surogat majčinstvu i ZDS

U kontekstu pitanja o surogat majčinstvu i nedavnoj odluci Ustavnog suda da se dijete iz inozemstva upiše u matične knjige, ali i nebiološka majka uz biološkog oca, Vinković je imao potrebu reći da je član i Biskupske konferencije Iustitia ex pax. 

- Ustavni je sud de facto ovom odlukom omogućio upis djece koje su začeta surogat majčinstvom u inozemstvu, iako je surogat majčinstvo zabranjeno u Hrvatskoj. Odlučivalo se u ranijem slučaju pa je upisan biološki otac, ali je mjesto majke koja nije biološka ostalo prazno, tako je trebalo postupiti i u ovom slučaju, stava je. 

Vinković je član i tzv. Vijeća za suočavanje s prošlošću koje je izradilo Dokument dijaloga iz kojeg proizlazi dvostruka konotacija pozdrava 'ZDS'. 

- U tom dokumentu jasno su naznačeni simboli i pozdravi koji su a priori dvojbeni, ali je predviđen izuzetak koji se ticao stradavanja hrvatskih branitelja koji su se pod tim znakovljem borili. Odluka je smjerala za tim da se nešto što se događa de facto i de iure adresira, no preporuka Vijeća jasno je naznačila koje su to situacije u kojima bi se to moglo tolerirati. Nesporno je da je taj pozdrav protuustavan, rekao je.

Odbor na idućoj sjednici treba utvrditi tri imena koja će uputiti na plenarnu sjednicu na ponovnu raspravu i odlučivanje, što bi trebalo biti, kako je najavio potpredsjednik Odbora Nikola Mažar (HDZ), sljedeći tjedan.