Nazor: Arhivi iz Srbije olakšali bi potragu za nestalima
Od 18. do 20. studenoga 1991. ubijeno je oko 640 ljudi, a samo na Ovčari u jednom danu njih 200, rekao je prof. dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u središnjem Dnevniku HRT-a. Ocijenio je da je Haški sud propustio osuditi najodgovornije za zločine u Vukovaru te da bi dokumenti iz srpskih arhiva olakšali potragu za nestalima.
Hrvatska još traga za 1725 osoba, od kojih je 320 s područja Vukovara. Na pitanje koliko bi dostava arhivskih dokumenata iz Srbije, koja u tome slabo surađuje, pomogla u rasvjetljavanju njihovih sudbina i pronalaženju posmrtnih ostataka, Nazor je odgovorio da bi ti dokumenti sigurno olakšali potragu za preostalim nestalima.
– O tome vam najbolje mogu govoriti ljudi koji su svakodnevno na tom području, u komunikaciji s njima i pokušavaju doći do podataka. Iznimno predano rade djelatnici Uprave za zatočene i nestale pri Ministarstvu hrvatskih branitelja, rekao je Nazor.
Na području hrvatskog Podunavlja traga se za oko 539 osoba
Nazor je rekao da su među 1725 osoba za kojima se još traga većinom Hrvati, kao i među 320 nestalih s područja Vukovara. Dodao je da se na području Vukovarsko-srijemske županije traga za 446 osoba, a na području hrvatskog Podunavlja za 539.
– Kad radimo popis poginulih prema mjestu stradanja, događa se da su, primjerice, na području Osječko-baranjske županije pronađena tijela ljudi koji su odvedeni iz Vukovara. Prema mjestu smrti ubijeni su izvan Vukovara, ali su zapravo vukovarske žrtve, objasnio je.
- Zato je, dodao je, važno navesti podatak za cijelo Podunavlje. S tog se područja još traži oko 539 ljudi, uglavnom žrtava srpskih snaga i Jugoslavenske narodne armije (JNA).
Oko 640 ubijenih od 18. do 20. studenoga
Na pitanje na što upozorava podatak da je od 18. do 20. studenoga ubijeno oko 640 osoba, Nazor je rekao da broj sam po sebi govori o razmjerima pokolja i brutalnom odnosu okupatora prema braniteljima i civilima.
– U tjedan dana ubijeno ih je oko 750, a samo 18., 19. i 20. studenoga oko 640. Samo na Ovčari u jednom je danu ubijeno 200 ljudi, rekao je Nazor.
Te je razmjere nazvao strašnima i rekao da pokazuju koliko ga je iritiralo bacanje vijenaca u Dunav uoči Kolone sjećanja u Vukovaru. Dodao je da treba govoriti i o cijelom tom tjednu jer su to bili najteži dani Domovinskog rata, a možda i najteži dani u hrvatskoj povijesti.
Od Saborskog do Škabrnje i Nadina
Osvrnuo se na prilog iz Slunja prikazan u Dnevniku i podsjetio da je nekoliko dana prije, 12. studenoga, okupirano Saborsko, gdje su također počinjeni teški zločini.
– Studeni 1991. u Hrvatskoj obilježio je Domovinski rat. Govorimo o Vukovaru, Škabrnji i Nadinu dan poslije, rekao je Nazor.
Ocijenio je da zajedničko obilježavanje dana sjećanja na Vukovar i Škabrnju pokazuje da su zločini u Vukovaru bili dio šireg obrasca, kakav se ponovio i u Škabrnji. Podsjetio je da je diljem Hrvatske više od 150 masovnih grobnica.
Govoreći o počecima rata, podsjetio je na Borovo pokraj Vukovara 2. svibnja i na to da je istoga dana u selu Polačići u zadarskom zaleđu ubijen Franko Lisac. Te je događaje ocijenio dijelom kontinuiteta djelovanja. Spomenuo je i da su, prema njegovim riječima, slični događaji na području Vukovara zabilježeni 1939., u vrijeme stvaranja Banovine Hrvatske.
– Riječ je o kontinuitetu velikosrpske politike kojom se upravlja iz Beograda i koja se 1990-ih obnovila na području Republike Hrvatske, rekao je Nazor.
O Haškom sudu i odgovornosti za Vukovar
Na pitanje što je Haški sud uspio utvrditi o ratnim zločinima, a što je propustio, Nazor je rekao da će uvijek podupirati rad takvih sudova i da ih smatra civilizacijskim dostignućem. Njihova je svrha, rekao je, potaknuti one koji ratuju da poštuju međunarodno ratno pravo, osobito odredbe o zaštiti civila. Ocijenio je da Haški sud tu svrhu nije ispunio.
– Mislim da je Vukovar upravo najbolji primjer jer je Haški sud propustio na primjeru Vukovara osuditi one koji su najodgovorniji za te zločine, rekao je.
Dodao je da mu je neshvatljivo da presude nisu obuhvatile vrh JNA i protuobavještajnu službu te da su, kako je rekao, pošteđeni vrh Predsjedništva SFRJ i Predsjedništvo Srbije.
Upravo je taj vrh, prema Nazorovoj ocjeni, odredio politiku, uvjetovao agresiju i za nju snosi najveću odgovornost.
Naveo je i da su u drugim slučajevima po zapovjednoj odgovornosti osuđivani ljudi koji, prema njegovu mišljenju, nisu bili osobno krivi. Osvrnuo se na slučaj šestorice i događaje u Bosni i Hercegovini te zaključio da mu je nevjerojatno što je Haški sud, kako je ocijenio, previdio odgovornost onih za koje smatra da su nedvojbeno odgovorni za zločine na tim područjima.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!