09:31 / 08.11.2018.

Autor: HRT

Ne treba brzati s Pravilnikom o napredovanju u školama

-

-

Foto: - / -

U državama koje kažu da imaju najbolje učitelje i žele da tako ostane, stimuliraju ih neprestano, istaknuto je u emisiji.
Pravilnik o napredovanju u školama nije se mijenjao od 1995. Koja su pravila vrijedila tada, a koja bi mogla ubuduće, pokušali su odgovoriti gosti emisije "Dobro jutro, Hrvatska" Marija Gazzari, profesorica i savjetnica hrvatskog jezika u školi za medicinske sestre u Zagrebu, profesor hrvatskog jezika i predsjednik školskog sindikata Preporod Željko Stipić i Nikica Mihaljević, predsjednik Udruge ravnatelja osnovnih škola.

"Mi koji smo u radnoj skupini zalažemo se da bude više stupnjeva napredovanja. Prvi prijedlog ima tri stupnja kao što ste naveli. Mi neki mislimo da bi trebala biti četiri stupnja. To je naša intencija". "Jako nas veseli što Pravilnik prvi put do sada predviđa napredovanje ravnatelja. I to će nam biti dodatni motiv u radu", rekao je Mihaljević.

Stipić je istaknuo da će prema novom pravilniku profesori imati manju plaću. "Bit ću vrlo jasan. Ono što imamo sada. Povećanje za naše mentore je do 800 kuna. A za savjetnike 1300-1400 kuna, ovisno o životnoj dobi. Ono što se sada predviđa je manje od toga. Mentori bi ubuduće imali 500 kuna, a savjetnici malo manje od 1000 kuna veću plaću. I to je naša najveća primjedba na Pravilnik. Mislimo da Pravilnik nema smisla ako onima najboljima ne donese već plaće. A to se iz ovog prijedloga Pravilnika ne vidi, dapače vidi se suprotno", naglasio je.

Gazzari smatra da je Pravilnik postavljen "dosta ambiciozno". "Da bi se moglo analitički sagledati, trebalo bi i znatno više vremena. Međutim, ja bih ga stavila prvo u kontekst. Pravilnik je sastavni dio konteksta obrazovanja i sustava obrazovanja. I ono što je u startu potrebno naglasiti je da startna pozicija nastavnika u društvu nije na zavidnoj razini. Nastavničko zvanje je i materijalno, i moralno i socijalno podcijenjeno. S tim u vezi Pravilnik može pojedincima omogućiti s jedne strane ispravljanje na individualnoj razini te nepravde, a s druge strane može utjecati na kvalitetu sustava obrazovanja. Da apeliram prije nego što Pravilnik dobije svoju konačnu verziju, da se on još dobro sagleda, da možda i odstoji i odleži, a ne da se ubrza. Pitam se koliko će pravodobno izmjeriti kvalitetu nastavnika jer se, naime, dobiva puno više bodova, 80 u odnosu na 15, što je druga krajnost. Koliko će sad nastavnici biti skupljači bodova, analogno kao i učenici u osnovnim školama skupljači petica za daljnju prohodnost? Koliko je to onda sadržaj, a koliko forma?", upitala je. 

Mihaljević se složio da nisu u jednakom položaju učitelji na otocima i u manjim mjestima u odnosu na one u velikim gradovima. "Definitivno tu činjenicu o specifičnosti Hrvatske treba uzeti u obzir. Mi u radnoj skupini trebamo voditi računa o tome i staviti posebne uvjete za te posebne sredine", rekao je.

Na pitanje znači li to da to još nije uvršteno u Pravilnik, Stipić je odgovorio: "Nije, naravno da nije. A možda do toga nikad nećemo ni doći. Poznato je da kod nas u Hrvatskoj niti se djeca školuju pod istim uvjetima, niti nastavnici rade pod istim uvjetima. A mi se ponašamo kao da to nije tako. Ovaj Pravilnik naravno ne može ispraviti ovu prvu anomaliju, to je jasno. Nije realno ni očekivati da će Pravilnik valorizirati ovaj aspekt. Ipak se radi o nečemu što je vrlo problematično, a to je, recimo, položaj stručnog usavršavanja. Može li se stvarno pod istim uvjetima stručno usavršavati netko s Visa i netko iz Zagreba? To nije ista situacija. To će nam najbolje ilustrirati da nam učitelji nisu u istom položaju ni u pogledu stručnog usavršavanja, a onda posljedično ni u obliku napredovanja", istaknuo je.

Na pitanje koji je kriterij za najboljeg učitelja s obzirom na to da Pravilnik vrvi novčanim stimulacijama, Stipić je rekao kako je jasno da je tih 26 milijuna kuna "puno premalo". "Vi možete i prvi put nešto diskreditirati. Ako ta nagrada ne bude u visini jedne mjesečne plaće, onda mislim da je bolje ne ulaziti u tu avanturu nagrađivanja. Ako to bude nešto simbolično - nama je u školstvu simbolike dosta!", poručio je.
Gazzari je rekla da bi ovaj Pravilnik mogao donijeti dobro učiteljima i profesorima, ali pod pretpostavkom da se još temeljito "pročešlja", "odleži". Da se razmotri što se postiže time ako nastavnik mora bar iz deset kategorija nužno od mogućih 12 kategorija skupiti bodove, znači da zapravo ni u čemu nije stručan,  odnosno da u izvannastavnim aktivnostima svaštari. Univerzalan je", smatra Gazzari.

"Ovaj će Pravilnik ispuniti svoju svrhu ako unaprijeđenima donese više novca nego što je to sada. Sada imamo situaciju da svi naši savjetnici u Hrvatskoj koštaju godišnje koliko i trećina aviona koji se planiraju kupiti sljedeće godine. Budu li se ti troškovi popeli s 150 milijuna kuna na 300 ili 400 000, onda ću ja stvarno početi vjerovati da se izvrsnost u ovoj zemlji počela nagrađivati. U protivnom, samo floskule", zaključio je Stipić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!